Vrućina i suša stegle su europske nuklearke, a Krško je smanjilo snagu na 80 posto. Posegnemo li za većim uvoz struje, ista bi mogla i poskupiti. Iz Nuklearne elektrane Krško pojasnili su nam što se događa
Zbog ekstremnih temperatura i suša tijekom zadnja dva mjeseca koja za posljedicu imaju i niske vodostaje rijeka koje su izrazito tople, nuklearne elektrane u Europi suočavaju se s najvećim hidrološkim izazovom u zadnjem desetljeću. Nuklearke u Rumunjskoj, Mađarskoj pa i Sloveniji prisiljene su raditi sa smanjenim kapacitetom, a neke i ugasiti pogone. S obzirom na to da je Nuklearna elektrana Krško je u suvlasništvu HEP-a i slovenske GEN Energije provjerili smo što za Hrvatsku i krajnje kupce znači smanjenje proizvodnje nuklearke.
- NEK svakom od svojih dvaju suvlasnika, GEN energiji i Hrvatskoj elektroprivredi (HEP), isporučuje polovicu proizvedene električne energije.
NEK ne prodaje električnu energiju niti izravno sudjeluje na tržištu električne energije, stoga pitanje mogućeg utjecaja na cijene električne energije za krajnje kupce nadilazi nadležnosti NEK-a – kažu nam iz Nuklearne elektrane Krško gdje su od 6. kolovoza smanjili snagu reaktora na 80 posto kapaciteta.
- Važno je naglasiti da NEK ne koristi vodu rijeke Save za hlađenje reaktora. Voda iz Save koristi se u tzv. tercijarnom rashladnom krugu, čija je namjena odvođenje topline iz kondenzatora koja se ne može pretvoriti u električnu energiju te se mora odvesti u okoliš. Crpke dovode vodu iz Save kroz kondenzator, nakon čega se ona vraća u rijeku. Protok kroz kondenzator iznosi približno 25 m3/s. Tijekom prolaska kroz kondenzator voda se zagrijava jer preuzima toplinu kondenzacije iskorištene pare. Okolišna ograničenja propisuju da NEK mora osigurati da prosječna dnevna temperatura Save na točki potpunog miješanja, koja se nalazi nizvodno od HE Brežice, ne prelazi 28 °C te da prosječni dnevni porast temperature na toj točki ne prelazi 3 °C. Pri visokim temperaturama i niskim protocima te se granice dosežu brže. Zato elektrana postupno uključuje rashladne tornjeve kako bi smanjila toplinsko opterećenje rijeke. Ako ni to nije dovoljno, potrebno je smanjiti snagu elektrane, što smo učinili 6. kolovoza 2026. godine.
Istodobno želimo naglasiti da je NEK u stalnom kontaktu s nadležnim državnim institucijama, suvlasnicima NEK-a i operatorima elektroenergetskog sustava te da zajedno tražimo najbolja rješenja u danim okolnostima – pojasnili su nam iz nuklearke. Na pitanje mogu li ekstremne suše i niski vodostaji dovesti do potpunog zaustavljanja elektrane te ako dođe do gašenja, koliko uobičajeno traje ponovno pokretanje elektrane i koliko je vremena potrebno da ponovno dosegne puni kapacitet, kažu: "U slučaju da bi bilo potrebno zaustaviti elektranu, nakon ponovnog pokretanja bilo bi potrebno nekoliko dana da ponovno dosegne puni kapacitet rada."
Građane uvijek zanima što to znači za njih kao krajnje korisnike odnosno hoće li im zbog toga poskupiti cijena električne energije.
- NEK svakom od svojih dvaju suvlasnika, GEN energiji i Hrvatskoj elektroprivredi (HEP), isporučuje polovicu proizvedene električne energije. NEK ne prodaje električnu energiju niti izravno sudjeluje na tržištu električne energije, stoga pitanje mogućeg utjecaja na cijene električne energije za krajnje kupce nadilazi nadležnosti NEK-a – rekli su.
Za sada građani ne trebaju strahovati od poskupljenja jer NEK-ova proizvodnja pokriva oko 16 posto hrvatskih potreba za električnom energijom, a eventualni manjak proizvodnje Hrvatska nadomješta drugim izvorima. Inače, uvozimo više od 30 posto električne energije pa u slučaju da se taj postotaka mora povećati, to bi onda moglo za krajnje kupce značiti i poskupljenje.
Za razliku od Nuklearne elektrane Krško, rumunjski operater Nuclearelectrica bio je primoran gasiti reaktore nuklearne elektrane Cernavodă. Naime, zbog Dunava čiji je protok u Rumunjskoj pa na svega 1500 kubičnih metara u sekundi, njihova nuklearka našla se u velikim problemima. Pokušali su kontroliranim eksplozijama u koritu Dunava preusmjeriti rijeku prema usisnim pumpama elektrane no ni to nije bilo dovoljno za nastavak rada. Zemlja je proglasila izvanredno energetsko stanje i aktivirala uvoz struje.
Istovremeno, drama se odvijala i u Mađarskoj. Nuklearna elektrana Pakš, koja proizvodi gotovo polovicu mađarske električne energije, zbog rekordno niskog vodostaja Dunava početkom kolovoza pala je na samo oko 10 posto kapaciteta. Mađarski premijer Péter Magyar upozoravao je da bi, nastavi li vodostaj padati, elektrana mogla biti potpuno zaustavljena – što bi bio prvi takav slučaj u njezinoj 44-godišnjoj povijesti. Nakon porasta vodostaja od 19 centimetara, proizvodnja se počela postupno vraćati.
