Norveška danas izlazi na birališta, izborima dominiraju troškovi života, porezi na bogatstvo, ulaganja naftnih fondova u Izrael i odnosi s Donaldom Trumpom. Došlo je do porasta podrške populističkoj desničarskoj Stranci napretka koju predvodi Sylvi Listhaug, u onome što neki opisuju kao "Maga-fikaciju" norveške politike. U slučaju pobjede desnice, Listhaug bi mogla postati premijerka, piše Guardian.
No, prema anketama, najizgledniji rezultat je tijesna pobjeda lijevog centra, što znači vjerojatan nastavak manjinske laburističke vlade koju predvodi Jonas Gahr Støre. On je premijer od 2021., s bivšim glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, jednim od najpopularnijih norveških političara, kao ministrom financija.
Ako, međutim, laburisti pobijede, mogli bi se suočiti s dugotrajnim pregovorima s manjim lijevim strankama, posebno oko ulaganja naftnih fondova u Izrael, što je dovelo do toga da je Stoltenberg posljednjih tjedana pod povećalom.
Bio je to zaista vrtlog izbora s mnoštvom neočekivanih obrata. Norvežani s nestrpljenjem čekaju rezultate“, rekla je za Guardian Shazia Majid, novinarka i komentatorica norveških novina VG, na "prekretničkim izborima". Klasna i spolna podjela – koja je dovela do toga da mnogi mladići glasaju za desnicu – bila je „mobilizirajući faktor na oba kraja političkog spektra“, rekla je, uz optužbe stranačkih čelnika za laži i dezinformacije. "Za ljevičarske stranke rat u Gazi bio je važna tema, posebno za Norvežane imigrantskog podrijetla i mlade birače.“ Međutim, čini se da je Konzervativna stranka izgubila znatnu podršku u korist Progresivne stranke, a Zelena stranka je neočekivano dobila veću podršku.
Johannes Bergh, direktor istraživanja i glavni istraživač u norveškom nacionalnom programu izbornih studija pri Institutu za društvena istraživanja, rekao je da su među glavnim izbornim temama bile cijene namirnica i energije, porezi na bogatstvo, zdravstvo i, što je neobično za norveške izbore, koji su obično usmjereni na domaće tržište, trgovinska politika sa SAD-om.
Prije godinu dana, rekao je, izgledalo je kao da će laburisti izgubiti ove izbore. No, čimbenici poput imenovanja Stoltenberga i uočenog uspjeha sastanka premijera s Trumpom u Bijeloj kući o trgovini preokrenuli su njihovu sudbinu.
"Postoji snažan osjećaj da su odradili dobar posao u odnosima s SAD-om“, rekao je Bergh.
No, također je došlo do porasta podrške desnici, rekao je. "Čini se da u norveškoj politici postoje dva suprotstavljena trenda. Jedan je desničarski val, posebno oko mladih, i podrška aktualnoj vladi."
U susjednoj Švedskoj demokrati ili Sverigedemokraterna, kao nacionalistička i desničarska populistička politička stranka, još od 2024. godine najveća su članica vrlo jakog desničarskog bloka i druga najveća stranka u Riksdagu. U Finskoj, Lokalni i regionalni izbori 13. travnja nanijeli su povijesni poraz finskoj vladajućoj desničarskoj populističkoj stranci Finci (Perussuomalaiset), čija je podrška gotovo prepolovljena u usporedbi s prošlim lokalnim izborima. S više od 14% na prošlim lokalnim izborima, stranka je pala na samo 7,6 posto podrške, a izgubila je i više od 700 od svojih više od 1300 općinskih mjesta, što je svrstava daleko iza Socijaldemokrata, NCP-a i Stranke centra.
Finska trenutno ima vladu usmjerenu prema desnom centru, formiranu 2023. godine pod vodstvom premijera Petterija Orpa (Narodna koalicijska stranka), u koaliciji s desno-populističkom Strankom Finaca te manjim strankama Švedske narodne i Kršćanskih demokrata. Ova vlada smatra se najdesnijom u zemlji od Drugog svjetskog rata.
