U Berlinu visi plakat s vojnikinjom Bundeswehra i natpisom "Ustanite za našu demokraciju. Svako jutro". Njemačka vlada želi regrutirati mlade ljude za Bundeswehr. Postoji politička kontroverza oko toga treba li koristiti sustav lutrije ako nema dovoljno volontera, prenosi tagesschau.
Bundeswehru je prema procjenama stručnjaka potrebno otprilike 80.000 dodatnih aktivnih vojnika. Kako bi se postigao taj cilj, savezna vlada dogovorila je sljedeći plan: Mladići rođeni 2008. i kasnije morat će podnijeti izjavu o spremnosti, uključujući odgovore na pitanja o svojoj visini, težini, eventualnim invaliditetom i kvalifikacijama.
Nacrt također predviđa obveznu vojnu službu za te dobne skupine. To je popraćeno svojevrsnom "ofenzivom šarma Bundeswehra" kojom se snage žele učiniti privlačnijima mladima. Na primjer, planiraju bolje plaćati regrute, pa čak i sufinancirati vozačke dozvole. Ako i dalje nema dovoljno volontera, vojna obveza bi se mogla ponovno uvesti.Međutim, nema dovoljno vojarni ni osoblja za povratak općem vojnom roku. U svom koalicijskom sporazumu, CDU/CSU i SPD dogovorili su se uskladiti svoj pristup sa "švedskim modelom". To se uglavnom temelji na dobrovoljnom sudjelovanju. Sukladno tome, ministar obrane Boris Pistorius najavio je da žele regrutirati samo "5000 najsposobnijih i najmotiviranijih". Međutim, CDU i CSU ne žele se oslanjati isključivo na dobrovoljnu službu. Novi prijedlozi također predviđaju obveznu vojnu službu, prema potrebi. Ako se ne pronađe dovoljno dobrovoljaca, tada bi se lutrijom odredilo tko će biti pozvan u vojnu službu. Hoće li se takav postupak provoditi, međutim, ostaje nejasno.
Karin Groh sa Sveučilišta Bundeswehr u Münchenu razumije argumente za sustav lutrije. Međutim, sumnja u njegovu ustavnost: "Ovdje slučajnost, a ne - kako je potrebno - objektivno opravdan razlog, odlučuje o dubokim kršenjima temeljnih prava i ogromnoj nejednakosti opterećenja među mladićima određenog uzrasta." Alexander Thiele, profesor ustavnog prava na Poslovnoj i pravnoj školi u Berlinu, također naglašava da u odluci važnoj kao što je novačenje, država mora pružiti razumljive razloge zašto je jedna osoba odabrana, a druga nije. Odabir na temelju podobnosti je od najveće važnosti.
Primjer Danske
Mjere ih se, važu i moraju dovršiti kognitivni test. Oko svog 18. rođendana svi mladi Danci pozvani su na takozvani Dan oružanih snaga, piše tagesschau. U regrutnim centrima diljem zemlje pregledavaju ih i informiraju o vojnoj službi - i, ako se smatraju sposobnima, moraju izvući lot iz bubnja. Međutim, lutrija je gotovo nepotrebna, jer je posljednjih godina uvijek bilo dovoljno dobrovoljaca za vojnu službu. Johan Gröne Christensen, istraživač sigurnosne politike na Sveučilištu Aarhus, i sam je podvrgnut postupku. Objašnjava da je to ritualno i pomalo bizarno iskustvo.„Sami ste s bojnikom ili pukovnikom i izvučete taj broj. Međutim, obično vam prije izvlačenja kažu da nećete biti regrutirani.“
Prošle godine u Danskoj je regrutirano oko 34 000 mladića, a dobrih 4 000 volontera – uključujući žene – završilo je vojnu službu. Ova visoka razina volonterstva temelji se na tradicionalno snažnoj predanosti obrani u Danskoj i na činjenici da je vojna služba posljednjih godina trajala samo četiri mjeseca.Međutim, to se sada mijenja, kaže kapetan Sune Lund iz Zapovjedništva za osoblje, jer će u budućnosti biti potrebno više regruta. Nadalje, trajanje službe bit će produženo s četiri na jedanaest mjeseci.
Od sljedeće godine, žene u Danskoj će također biti automatski pozvane na vojni rok kada napune 18 godina. Zbog promjenjive sigurnosne situacije i sve veće ruske prijetnje, očekuje se da će se broj regruta dugoročno utrostručiti. Oružane snage i dalje imaju dobar ugled, kaže politolog Christensen sa Sveučilišta Aarhus. "Smatraju se relativno poštenima i pravednima. Plaća nije osobito dobra, ali postoje i druge pogodnosti.“ Kao što su prijateljstvo i činjenica da provodite puno vremena na otvorenom. Vojska je, tako reći, „najprogresivnija izviđačka organizacija koju možete zamisliti“.
Za one koji apsolutno ne žele ići u vojsku, još uvijek postoji izlaz: alternativna civilna služba. Prošle godine, samo su se dva mladića u Danskoj prijavila za takvu službu. Ostali koji nisu bili voljni vjerojatno su računali na činjenicu da ionako neće biti regrutirani.
