Napad Izraela i Amerike naglo nas je pretvorio u stručnjake za geopolitiku i energetiku.Rat je izbacio u prvi plan pojmove kao što su Hormuški tjesnac i nafta pa smo tri pitanja odlučili postaviti - nafti.
Nije baš sigurno otkud potječeš, ali svi znaju koliko si politički važna. Zašto?
Na mojoj se cijeni uspinju i padaju carstva, zbog mene se pokreću ratovi. Mogu biti gusta kao katran ili sirup, takva sam u Venezueli, pa prerada skupo košta. Mogu biti bistra i pitka kao u Norveškoj, tamo se zovem “brent”, ili u Libiji, ili nešto srednje kao u Iranu. U Rusiji sam nešto između, tamo se zovem “urals”. Rusiji prihodi od nafte čine od 70 do 80 posto svih prihoda. Odem li na više od sto dolara, gazda u Kremlju može trljati ruke.
A gazda u Bijeloj kući?
To ovisi o brzini i kraju rata. Padne li režim mula, pa u Teheran dođe neka prozapadna vlast, mogu pasti i na 50 dolara ili manje. To je Trumpu za midterm izbore savršeno. Pobijedio je mule i ajatolaha, pobijedio inflaciju, osigurao jeftine galone benzina. U tom slučaju ne piše se dobro ni Moskvi. Ako sam pak na sto dolara, to je jako, jako loše i za Trumpa i za Kinu.
A mi, što mi možemo očekivati?
Pa to ovisi o ishodu rata i njegovu trajanju. Dugi iscrpljujući rat stvara probleme Njemačkoj, koja već plaća skuplji plin i škrguće zubima zbog toga. Manje turista, manje prihoda, skuplji benzin, plavi dizel, dizel. Inflacija. Neće Vlada pasti zbog toga, ne bojte se, Plenki će već zauzeti pravu stranu. Znate kad padaju vlade? Kad nema hrane. U Francuskoj je 1789. izbila revolucija jer je dvije godine zbog hladnih zima podbacila žetva. U Petrogradu je počela kad vlakovi nisu mogli dopremati žitarice i nije bilo kruha. U Gdanjsku je počela pobuna u Brodogradilištu Lenjin kad je poskupio mesni doručak. Kod nas nema zime - samo će sve biti skuplje.
