U srpnju 1987. godine američki poduzetnik Donald Trump doputovao je u Moskvu. Imao je 41 godinu, bio je poznat po luksuznim nekretninama u New Yorku i sanjao je o tome da svoje ime postavi na hotel nasuprot Kremlju. Njegovi domaćini bili su predstavnici sovjetskog državnog sustava, a putovanje je organizirano nakon kontakata sa sovjetskim diplomatima u Sjedinjenim Državama. Gotovo četrdeset godina poslije, isti čovjek sjedi u Bijeloj kući i ponovno razgovara s Moskvom o poslovima, energentima i međunarodnoj politici. Rusija je u međuvremenu prošla raspad Sovjetskog Saveza, uspon oligarha, dolazak Vladimira Putina i invaziju na Ukrajinu. Trump je prošao put od njujorškog trgovca nekretninama do jednog od najmoćnijih političara na svijetu. Ali jedna tema stalno se vraća: njegovi odnosi s Rusijom. Povijest tih odnosa ne sastoji se samo od Trumpovih osobnih susreta s Putinom. U njoj su i milijuni dolara u poslovima s nekretninama, ruski kupci luksuznih apartmana, ljudi povezani s oligarsima, tajni kontakti tijekom američkih predsjedničkih izbora, operacije ruskih obavještajnih službi i američke istrage koje su trajale godinama. Kronologija počinje mnogo prije Putina, u posljednjim godinama Sovjetskog Saveza. Pa, krenimo redom:
PRVI DIO: NOVAC, MOSKVA I SOVJETSKI DIPLOMATI
1986. Sovjetski veleposlanik otvara vrata Moskve
Trump upoznaje sovjetskog veleposlanika u SAD-u Jurija Dubinjina. Prema kasnijim opisima susreta, Dubinjin je pohvalio Trump Tower i predložio da Trump izgradi sličnu zgradu u Moskvi. Uslijedio je poziv na putovanje u Sovjetski Savez, pri čemu su sovjetski domaćini trebali pokriti troškove. Bio je to početak dugogodišnjih Trumpovih pokušaja poslovnog ulaska na rusko tržište.
Srpanj 1987. Prvi put u Moskvi: Hotel s pogledom na Kremlj
Trump i njegova tadašnja supruga Ivana odlaze u Sovjetski Savez. Pregovara se o mogućnosti gradnje luksuznog hotela preko puta Kremlja, u suradnji sa sovjetskom turističkom agencijom Intourist. Trump razgledava nekoliko lokacija u Moskvi. Posao na kraju nije realiziran, ali uspostavljeni su kontakti koji će ostati važni u kasnijoj povijesti njegovih poslovnih interesa.
Rujan 1987. Prvi politički istup nakon Moskve
Dva mjeseca nakon sovjetskog putovanja Trump plaća oglase preko cijele stranice u nekoliko velikih američkih novina. Kritizira američku vanjsku politiku i poručuje da bogati američki saveznici moraju više plaćati vlastitu obranu. Njegove poruke podsjećaju na stavove koje će gotovo tri desetljeća poslije iznositi kao predsjednički kandidat. Sama vremenska podudarnost ne dokazuje sovjetski utjecaj na njegov nastup.
Prosinac 1987. Susret s Gorbačovom u Washingtonu
Trump prisustvuje događaju na kojem je i sovjetski vođa Mihail Gorbačov. Trump poslije govori da se ponovno razgovaralo o mogućnosti gradnje hotela u Moskvi. Planovi ostaju neostvareni.
1989. Posao sa sovjetskim sportašima
Trump organizira biciklističku utrku Tour de Trump i uspostavlja poslovne kontakte sa sovjetskim sportskim ekipama. Razmatra i organizaciju boksačkih priredbi sa sovjetskim natjecateljima. Veze s tadašnjim SSSR-om više nisu ograničene samo na nekretnine.
1991. - 1992. Bankrot i raspad Sovjetskog Saveza
Trumpovi poslovi s kasinima i nekretninama ulaze u ozbiljne financijske probleme, dok se Sovjetski Savez raspada. Slijedi razdoblje u kojemu Trump nastoji obnoviti poslovno carstvo i povećati prihode. Rusija istodobno prolazi kroz privatizaciju i uspon nove klase vrlo bogatih poduzetnika.
1996. Nova potraga za ruskim milijunima
Trump ponovno odlazi u Moskvu, ovaj put s američkim poduzetnikom Howardom Lorberom. Razgovara se o projektima luksuznih zgrada i nekretnina. Njegova tvrtka tijekom idućih godina podnosi niz zahtjeva za zaštitu poslovnih imena i žigova u Rusiji. Ni ovaj pokušaj izgradnje velikog kompleksa u Moskvi ne uspijeva. Ove rane kontakte opisala je novinarka Abbie VanSickle u kronologiji objavljenoj 2017. na platformi Medium, oslanjajući se na tada dostupne novinske arhive i izvještaje američkih medija.
DRUGI DIO: RUSKI MILIJUNI I TRUMPOVE NEKRETNINE
2001. - 2008. Rusi kupuju luksuzne stanove s Trumpovim imenom
Trump sklapa ugovore o licenciranju svojeg imena za niz luksuznih nekretninskih projekata u Sunny Isles Beachu na Floridi. Među kupcima stanova nalaze se brojni bogati državljani Rusije i ljudi poslovno povezani s Rusijom. Istraga Reutersa iz 2017. pokazat će da su najmanje 63 osobe s ruskim putovnicama ili adresama kupile nekretnine vrijedne ukupno najmanje 98,4 milijuna dolara u sedam luksuznih zgrada koje nose Trumpovo ime. To samo po sebi nije dokaz nezakonitog poslovanja. Međutim, otkriva koliko su ruski kupci bili prisutni u dijelu Trumpova nekretninskog poslovanja, čak i kada je sam tvrdio da nema poslovnih projekata u Rusiji.
2008. Ruski milijarder plaća 95 milijuna dolara za Trumpovu vilu
Ruski milijarder Dmitrij Ribolovljev kupuje Trumpovu vilu u Palm Beachu za približno 95 milijuna dolara. Trump ju je četiri godine ranije platio oko 41 milijun dolara. Posao privlači pozornost zbog velike razlike između kupovne i prodajne cijene, posebno u razdoblju financijske krize i pada tržišta nekretnina. Ribolovljev je tvrdio da kupnja nije imala političku pozadinu. Nije dokazano da je transakcija bila prikriveno političko financiranje ili isplata za buduće usluge.
2008. Trumpov sin govori o novcu iz Rusije
Donald Trump Jr. na konferenciji o nekretninama u New Yorku govori o Rusima kao važnoj skupini kupaca u luksuznom nekretninskom sektoru. Njegove izjave poslije postaju predmetom interesa novinara koji istražuju razlike između Trumpovih tvrdnji o nepostojanju ruskih poslova i međunarodnog financiranja nekretninskih projekata.
Studeni 2013. Miss Universe u Moskvi
Trump organizira izbor za Miss Universe u Moskvi, u suradnji s ruskim poslovnim čovjekom Arasom Agalarovom i njegovim sinom Eminom. Trump priželjkuje susret s Putinom i javno ga poziva na događaj. Ruski predsjednik ne dolazi, ali prema izvještajima američkih medija šalje dar i poruku. Trumpovi razgovori s obitelji Agalarov nisu završili na natjecanju ljepote. Razmatra se i gradnja Trump Towera u Moskvi. Tri godine poslije upravo će veza s Agalarovima dovesti do jednog od najkontroverznijih sastanaka Trumpove predsjedničke kampanje.
2014. Rusija anektira Krim, Trump govori o Putinu
Nakon ruske aneksije Krima Trump u javnim nastupima govori o Putinovoj političkoj snazi i kritizira način na koji administracija Baracka Obame vodi vanjsku politiku. U idućim će godinama često hvaliti Putinovu odlučnost, ali će povremeno kritizirati i ruske postupke. Njegovi komentari postat će posebno osjetljivi nakon što se kandidira za Bijelu kuću.
2015. - 2016. Trump Tower Moskva: Posao usred predsjedničke kampanje
Dok se Trump natječe za republikansku predsjedničku nominaciju, njegovi suradnici Michael Cohen i Felix Sater rade na mogućem projektu izgradnje Trump Towera u Moskvi. Razgovori se nastavljaju i tijekom 2016., unatoč Trumpovim javnim izjavama kojima umanjuje svoje poslovne veze s Rusijom. Cohen će kasnije priznati da je Kongresu dao neistinite informacije o vremenskom trajanju pregovora. Projekt nije izgrađen, ali je potvrdio da Trumpovi poslovni interesi u Moskvi nisu završili prije njegove predsjedničke kandidature.
TREĆI DIO: IZBORI 2016. I RUSKA OBAVJEŠTAJNA OPERACIJA
Godina 2016. ključna je za razumijevanje Trumpovih odnosa s Rusijom. Američke obavještajne službe zaključile su da je Rusija provela operaciju utjecaja na predsjedničke izbore, uz kampanje dezinformiranja, hakiranje demokratskih organizacija i objavljivanje ukradenih podataka. Ruski cilj, prema američkim obavještajnim procjenama i kasnijim istragama, bio je oslabiti Hillary Clinton i pomoći Trumpu. S druge strane, Muellerova istraga nije utvrdila da je Trumpova kampanja sklopila zavjeru ili koordinirala rusko izborno upletanje u smislu koji je istraga ispitivala. Istodobno je dokumentirala brojne kontakte i pokušaje dobivanja koristi od informacija povezanih s ruskim operacijama.
Ožujak 2016. Paul Manafort preuzima važnu ulogu u kampanji
Trump angažira Paula Manaforta, političkog konzultanta koji je godinama radio za proruske političke strukture u Ukrajini, uključujući bivšeg predsjednika Viktora Janukoviča. Manafort je poslovno povezan i s ljudima bliskima ruskom oligarhu Olegu Deripaski. Manafortova povezanost s Konstantinom Kilimnikom, kojeg će američki Senat poslije identificirati kao ruskog obavještajnog operativca, postaje jedan od najvažnijih elemenata istrage.
Travanj 2016. George Papadopoulos i informacije o Hillary Clinton
Trumpov vanjskopolitički savjetnik George Papadopoulos doznaje od profesora Josepha Mifsuda da Rusi navodno raspolažu kompromitirajućim materijalima o Hillary Clinton, uključujući elektroničku poštu. Papadopoulos kasnije iznosi tu informaciju australskom diplomatu. Nakon što se javno pojave ukradene demokratske poruke, ta će informacija pomoći pokretanju FBI-jeve protuobavještajne istrage.
9. lipnja 2016. Sastanak u Trump Toweru
Donald Trump Jr., Jared Kushner i Paul Manafort sastaju se s ruskom odvjetnicom Natalijom Veselnickajom i drugim sudionicima u Trump Toweru. Sastanak je dogovoren nakon poruke u kojoj se najavljuju informacije štetne za Hillary Clinton, predstavljene kao dio ruske državne potpore Trumpu. Trump Jr. prihvaća ponudu. Prema kasnijim iskazima sudionika, razgovor se uglavnom bavio američkim sankcijama i ruskim pitanjem međunarodnih posvajanja. Nije utvrđeno da su na tom sastanku predani obećani kompromitirajući materijali.
Lipanj - srpanj 2016. Hakiranje demokrata i objava poruka
Američki istražitelji povezuju hakiranje Demokratskog nacionalnog odbora i operacije objavljivanja ukradenih podataka s ruskom vojnom obavještajnom službom GRU. WikiLeaks objavljuje velik broj poruka uoči demokratske nacionalne konvencije. Objave izazivaju političku krizu i štete Clintoninoj kampanji.
27. srpnja 2016. Trump javno poziva Rusiju da pronađe e-mailove Hillary Clinton
Tijekom konferencije za novinare Trump izjavljuje da bi volio kada bi Rusija pronašla desetke tisuća poruka nestalih s privatnog poslužitelja Hillary Clinton. Kasnije tvrdi da se šalio. Izjava ipak postaje jedan od najpoznatijih trenutaka kampanje i predmet analize američkih istražitelja.
Kolovoz 2016. Tajni podaci kampanje odlaze čovjeku povezanom s ruskom obavještajnom službom
Manafort dijeli interne podatke o anketama i strategiji kampanje s Konstantinom Kilimnikom. Dvostranačko izvješće američkog Senata iz 2020. opisat će Manafortovo ponašanje kao ozbiljnu protuobavještajnu prijetnju. Istražitelji nisu mogli pouzdano utvrditi sve razloge dijeljenja podataka niti njihov krajnji put.
7. listopada 2016. Washington službeno optužuje Rusiju
Američka vlada javno pripisuje Rusiji kibernetičke operacije kojima se nastoji utjecati na američke izbore. Istog dana WikiLeaks počinje objavljivati poruke Johna Podeste, predsjednika Clintonine kampanje. Istodobno javnost doznaje za snimku Access Hollywood, na kojoj Trump iznosi vulgarne komentare o ženama. Podudarnost događaja izaziva rasprave, ali sama po sebi ne dokazuje da su objave bile međusobno koordinirane.
8. studenog 2016. Trump pobjeđuje na izborima
Donald Trump pobjeđuje Hillary Clinton prema broju elektorskih glasova, premda osvaja manje glasova birača na nacionalnoj razini. Američke istrage naknadno potvrđuju rusko miješanje u izborni proces, ali ne utvrđuju koliko je ono utjecalo na konačni izborni rezultat. Ne postoji pouzdana osnova za tvrdnju da je upravo ruska operacija odlučila pobjednika.
Prosinac 2016. Michael Flynn razgovara s ruskim veleposlanikom
Trumpov budući savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Flynn razgovara s ruskim veleposlanikom Sergejem Kisljakom o američkim sankcijama i drugim temama. Flynn će kasnije priznati da je lagao FBI-u o svojim kontaktima. Trump ga smjenjuje nakon samo nekoliko tjedana mandata, a u prosincu 2020. daje mu predsjedničko pomilovanje. Kada je 2020. objavljeno završno izvješće Obavještajnog odbora američkog Senata, ono je potvrdilo da su kontakti između Trumpove kampanje i osoba povezanih s ruskim interesima predstavljali ozbiljan sigurnosni problem.
Siječanj - svibanj 2017. Nova administracija pod sjenom ruske istrage
Trump preuzima dužnost 20. siječnja. FBI nastavlja istragu ruskog izbornog upletanja, a kontakti pojedinih predsjednikovih suradnika s ruskim dužnosnicima postaju predmetom javnih rasprava. U svibnju Trump smjenjuje direktora FBI-a Jamesa Comeyja, koji je nadzirao istragu. Nedugo nakon toga prima ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i veleposlanika Kisljaka u Ovalnom uredu. Prema kasnijim izvještajima, tijekom susreta iznosi osjetljive informacije povezane s borbom protiv terorizma, što izaziva dodatne sigurnosne kontroverze.
17. svibnja 2017. Robert Mueller preuzima istragu
Bivši direktor FBI-a Robert Mueller imenovan je posebnim istražiteljem. Njegova zadaća obuhvaća rusko miješanje u izbore, kontakte s Trumpovom kampanjom i moguća kaznena djela. Istraga će trajati gotovo dvije godine, prikupiti velik broj dokaza i dovesti do optužnica te osuđujućih presuda protiv pojedinih Trumpovih suradnika.
2017. Trump potpisuje nove sankcije Rusiji
Unatoč njegovoj želji za poboljšanjem odnosa s Moskvom, Kongres velikom većinom donosi zakon o sankcijama Rusiji, Iranu i Sjevernoj Koreji. Trump ga potpisuje, iako izražava nezadovoljstvo dijelovima zakona. To je važna protuteža pojednostavljenoj tvrdnji da je njegova prva administracija Rusiji samo činila ustupke.
16. srpnja 2018. Helsinki: Trump vjeruje Putinu više nego vlastitim obavještajcima?
Na summitu u Helsinkiju Trump se susreće s Putinom. Na zajedničkoj konferenciji za novinare pokazuje izrazitu suzdržanost prema optužbama da se Rusija miješala u američke izbore. Kada ga novinari pitaju o zaključcima američkih obavještajnih službi, Trump ističe Putinovo poricanje ruskog upletanja i govori o odgovornosti obiju država za loše odnose. Njegov nastup izaziva snažne kritike republikanaca i demokrata. Trump poslije pokušava razjasniti sporne izjave. Razgovor dvojice predsjednika iza zatvorenih vrata, kojem su prisustvovali prevoditelji, ostaje predmetom političkog interesa.
2018. Američke sankcije i protjerivanje ruskih diplomata
Washington pod Trumpom uvodi dodatne mjere protiv ruskih pojedinaca i organizacija. Nakon trovanja Sergeja Skripalja u Velikoj Britaniji SAD protjeruje 60 ruskih diplomata i zatvara ruski konzulat u Seattleu. Trumpova osobna retorika prema Putinu često je pomirljivija od djelovanja američke administracije prema Rusiji. Ta razlika ostat će jedno od obilježja njegova prvog mandata.
2018. - 2019. Manafort osuđen, Cohen priznaje laži
Paul Manafort proglašen je krivim za financijska kaznena djela i porezne prijevare te priznaje druge optužbe. Njegovi postupci dodatno otkrivaju financijske veze s proruskim političkim i poslovnim strukturama u Ukrajini. Michael Cohen priznaje da je lagao Kongresu o projektu Trump Tower Moskva. Ovi slučajevi potvrđuju ozbiljna kaznena djela Trumpovih suradnika, ali sami po sebi ne dokazuju da je predsjednik sklopio zavjeru s ruskom državom.
Michael Cohen
Ožujak - travanj 2019. Muellerov izvještaj: Ruska operacija potvrđena
Mueller zaključuje istragu. Njegov izvještaj opisuje rusku operaciju u korist Trumpove izborne pobjede, brojne kontakte osoba iz kampanje s ruskim pojedincima te spremnost pojedinih Trumpovih suradnika da politički profitiraju od informacija povezanih s Rusijom. Međutim, istraga nije utvrdila kaznenu zavjeru ili koordinaciju Trumpove kampanje s ruskom vladom u izbornom upletanju. U dijelu koji se bavio mogućim ometanjem pravosuđa Mueller nije donio zaključak kojim bi Trumpa oslobodio odgovornosti, ali nije ni preporučio kazneni progon.
Donald Trump mlađi na sastanku s Odborom za obavještajna pitanja Senata na Capitol Hillu 2019.
Srpanj - prosinac 2019. Ukrajinski skandal i prvi opoziv
Trump tijekom telefonskog razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim traži istrage povezane s Joeom Bidenom i teorijom o ukrajinskom miješanju u američke izbore 2016. Istodobno je obustavljena odobrena američka vojna pomoć Ukrajini. Zastupnički dom izglasava Trumpov opoziv zbog zlouporabe položaja i ometanja Kongresa. Senat će ga u veljači 2020. osloboditi optužbi. Slučaj ponovno stavlja Ukrajinu u središte Trumpovih odnosa s istočnom Europom.
Prosinac 2019. Sankcije plinovodu Sjeverni tok 2
Trump potpisuje zakon koji uključuje sankcije povezane s izgradnjom rusko-njemačkog plinovoda Sjeverni tok 2. Administracija se protivi projektu zbog zabrinutosti da bi Europa postala dodatno ovisna o ruskom plinu. Mjera pokazuje da se američka politika prema Rusiji ne može svesti samo na Trumpov osobni odnos s Putinom.
PETI DIO: IZVJEŠĆE SENATA I INVAZIJA NA UKRAJINU
18. kolovoza 2020. Republikanci i demokrati objavljuju veliko izvješće o Rusiji
Obavještajni odbor američkog Senata objavljuje opsežan, gotovo tisuću stranica dug završni izvještaj o ruskom miješanju u izbore 2016. Izvještaj detaljno opisuje odnose Manaforta i Kilimnika, kontakte Trumpovih suradnika s ruskim pojedincima te sigurnosne rizike koje su ti odnosi predstavljali. Posebno je važan zaključak da je Manafortova prisutnost na vrhu Trumpove kampanje otvarala mogućnosti za djelovanje ruskih obavještajnih službi. Dokument je jedan od najvažnijih službenih izvora za proučavanje Trumpovih veza s Rusijom.
Prosinac 2020. Trump pomilovao Manaforta i Rogera Stonea
Pred kraj prvog predsjedničkog mandata Trump pomiluje Paula Manaforta i Rogera Stonea. Manafort je osuđen u predmetima proizašlima iz Muellerove istrage, a Stone zbog ometanja kongresne istrage, davanja lažnih iskaza i utjecaja na svjedoke. Trump njihove slučajeve prikazuje kao dio politički motiviranog progona, dok kritičari upozoravaju da predsjednička pomilovanja oslabljuju odgovornost osoba uključenih u istrage njegova političkog kruga.
Siječanj 2021. Trump napušta Bijelu kuću
Nakon poraza od Joea Bidena, Trump završava prvi mandat. Bidenova administracija nastavlja sankcije Rusiji, a odnosi Washingtona i Moskve dodatno se pogoršavaju. Trump izvan Bijele kuće nastavlja komentirati Putinovu politiku i američke odnose s Rusijom.
Neredi nakon što je Trump izgubio izbore
24. veljače 2022. Putin napada Ukrajinu
Rusija započinje invaziju punog opsega na Ukrajinu. Trump u prvim komentarima Putinove poteze opisuje izrazima koji izazivaju kontroverze, uključujući ocjene njegove političke lukavosti. Istodobno tvrdi da se invazija ne bi dogodila da je on bio predsjednik. Tijekom sljedećih godina iznosi različite stavove o pomoći Ukrajini i pregovorima s Moskvom, a u političkim nastupima sve češće obećava brzo okončanje rata.
2023. Trump tvrdi da bi mogao završiti rat u 24 sata
Tijekom priprema za novu predsjedničku kandidaturu Trump ponavlja da bi zahvaljujući odnosima s Putinom i Zelenskim mogao brzo postići mirovni sporazum. Ne iznosi razrađen javni plan koji bi objasnio kako bi se uskladili ruski teritorijalni zahtjevi i ukrajinsko inzistiranje na suverenitetu.
2024. Tvrdnje o tajnim razgovorima Trumpa i Putina
Novinar Bob Woodward u knjizi War iznosi tvrdnje da su Trump i Putin razgovarali nakon Trumpova odlaska iz Bijele kuće, uključujući moguće telefonske kontakte izvan službene diplomacije. Trumpov tabor odbacuje Woodwardove tvrdnje. Ne postoji javno potvrđen potpuni popis navodnih razgovora. U kontekstu tadašnje predsjedničke kampanje te tvrdnje ponovno otvaraju pitanje Trumpovih privatnih odnosa s ruskim predsjednikom.
Studeni 2024. Trump ponovno pobjeđuje na izborima
Trump osvaja drugi predsjednički mandat. Njegov najavljeni pristup Ukrajini izaziva zabrinutost europskih saveznika, osobito zbog mogućnosti da Washington smanji vojnu pomoć Kijevu kako bi ubrzao pregovore. U Moskvi se pozorno prati promjena američke administracije, dok rusko vodstvo ne odustaje od svojih ratnih ciljeva.
ŠESTI DIO: DRUGI MANDAT I VELIKI POVRATAK PUTINA
20. siječnja 2025. Trump se vraća u Bijelu kuću
Donald Trump preuzima drugi mandat i najavljuje radikalnu promjenu američke politike prema ratu u Ukrajini. Naglasak se prebacuje s dugoročne potpore ukrajinskoj obrani na pokušaje brzog postizanja sporazuma s Rusijom. Europske države strahuju da bi ubrzani pregovori mogli otvoriti pitanje teritorijalnih ustupaka Moskvi.
12. veljače 2025. Telefonski razgovor s Putinom
Trump i Putin razgovaraju o mogućnosti završetka rata. Američki predsjednik nakon razgovora izjavljuje da Putin želi mir i najavljuje pregovore. Istoga dana razgovara i sa Zelenskim. Washington počinje razmatrati pregovaračke opcije, a američki dužnosnici javno govore kako povratak Ukrajine na sve granice prije 2014. i članstvo u NATO-u nisu realistični neposredni ciljevi. Za Moskvu to predstavlja promjenu diplomatske klime nakon godina zapadne izolacije.
18. veljače 2025. Američki i ruski dužnosnici sastaju se u Saudijskoj Arabiji
Visoki dužnosnici dviju država sastaju se u Rijadu radi obnove diplomatskih kontakata i razgovora o mogućem završetku rata. Ukrajinski predstavnici ne sudjeluju u tim početnim američko-ruskim pregovorima. Zelenski upozorava da Ukrajina ne može prihvatiti sporazum sklopljen bez njezina pristanka. Ruska diplomacija ponovno dobiva izravan pristup američkoj administraciji na visokoj razini.
28. veljače 2025. Svađa u Ovalnom uredu pred kamerama
Susret Trumpa i Zelenskog u Bijeloj kući prerasta u javnu svađu. Trump i potpredsjednik JD Vance kritiziraju ukrajinskog predsjednika, a sastanak završava bez planiranog dogovora. Sukob pokazuje dubinu neslaganja o američkoj pomoći, sigurnosnim jamstvima i uvjetima završetka rata.
3. ožujka 2025. Trump privremeno obustavlja američku vojnu pomoć Ukrajini
Nekoliko dana nakon sukoba sa Zelenskim, Bijela kuća potvrđuje privremenu obustavu vojne pomoći. Odluka zahvaća i opremu koja još nije isporučena. Administracija objašnjava da želi osigurati ukrajinsku predanost pregovorima. Kasnije se pomoć nastavlja, ali događaj pokazuje koliko ukrajinska obrana ovisi o političkim odlukama Washingtona.
Proljeće - ljeto 2025. Pregovori bez odlučujućeg pomaka
Trumpova administracija nastoji postići prekid vatre i sporazum o završetku rata. Razgovara se o teritoriju, sigurnosnim jamstvima i budućim gospodarskim odnosima. Međutim, ostaju temeljne razlike između ruskih zahtjeva i ukrajinskih uvjeta. Unatoč diplomatskim kontaktima, ruski napadi na Ukrajinu se nastavljaju.
Susret na Aljasci
15. kolovoza 2025. Aljaska: Putin ponovno na crvenom tepihu
Trump i Putin sastaju se na Aljasci. Susret je jedan od najvažnijih diplomatskih događaja Trumpova drugog mandata. Razgovori traju gotovo tri sata. Dvojica predsjednika ocjenjuju sastanak korisnim, ali ne postižu dogovor o prekidu vatre. Zelenski nije sudionik summita. Trump nakon sastanka govori o mogućim kompromisima i potrebi daljnjih pregovora. Za Putina summit ima i snažno simboličko značenje: nakon godina zapadne diplomatske izolacije osobno ga prima američki predsjednik.
SEDMI DIO: NOVAC, RUSKA NAFTA I SVAĐA SA ZELENSKIM
Tijekom 2026. odnosi Trumpa i Rusije dobivaju novu gospodarsku dimenziju. Bijela kuća pokušava postići diplomatske pomake, ali istodobno se suočava s rastućim energetskim pritiscima i posljedicama rata s Iranom. U listopadu dolazi do osobito oštrog sukoba s Kijevom. U središtu su ruski energenti, sankcije i ukrajinski napadi na ruske rafinerije.
2026. Pregovori se nastavljaju, rat ne završava
Američka administracija nastavlja pokušaje diplomatskog dogovora između Moskve i Kijeva. Rusija, međutim, nastavlja ratne operacije, a ostaju neriješena pitanja teritorija i ukrajinske sigurnosti. Trumpova obećanja o brzom završetku rata nisu ostvarena.
Listopad 2026. Dogovor o ruskom dizelu
Trumpova administracija postiže dogovor koji omogućuje isporuke ruskog dizela na američko i međunarodno tržište, uz izuzeća od dijela sankcija. Cilj Washingtona je ublažiti pritisak visokih cijena goriva. Kritičari upozoravaju da prodaja ruskih energenata može povećati prihode Moskve dok Rusija nastavlja rat u Ukrajini. Ruski posebni izaslanik Kiril Dmitrijev govori o mogućnosti šire gospodarske suradnje dviju država. U američkom Kongresu sporazum izaziva kritike i među republikancima i među demokratima.
13. - 19. listopada 2026. Bijela kuća ublažava sankcijski pritisak
Administracija odgađa ili izuzima primjenu određenih novih sankcija povezanih s ruskim energetskim sektorom. Američki ministar energetike Chris Wright brani takav pristup kao gospodarski i diplomatski poticaj koji bi mogao pomoći pregovorima. Zelenski i dio američkih zastupnika upozoravaju da bi financijska korist za Rusiju mogla umanjiti učinkovitost zapadnog pritiska. Većina američkih sankcija Rusiji ipak ostaje na snazi.
16. - 20. listopada 2026. Novi pritisak na Kijev
Ukrajinske vlasti tvrde da su smanjene mogućnosti korištenja satelitskih komunikacijskih usluga Starshield te da Washington ograničava pojedine oblike vojne i obavještajne potpore. Prema izvještajima američkih medija, prijepor se povezuje sa zahtjevima da Ukrajina obustavi napade na rusku energetsku infrastrukturu. Zelenski tvrdi da Ukrajina ne može ostati bez mogućnosti uzvraćanja dok ruski projektili uništavaju njezine elektrane. Američki državni tajnik Marco Rubio priznaje mogućnost kašnjenja pojedinih isporuka presretačkih projektila, ali odbacuje tvrdnju da se pomoć namjerno uskraćuje iz političkih razloga. Odgovornost za ograničenja Starshielda ostaje sporna.
19. - 20. listopada 2026. Putin predlaže summit s Trumpom i Xijem
Prema izvještaju The Wall Street Journala, Putin predlaže susret s Donaldom Trumpom i kineskim predsjednikom Xi Jinpingom na kojem bi se moglo razgovarati i o sudbini Ukrajine, bez sudjelovanja Zelenskog. Trump kaže da je otvoren za trilateralni summit, ali ističe da bi važne teme bile nuklearno razoružanje i trgovina. Zelenski upozorava da se o Ukrajini ne može odlučivati bez Ukrajinaca i da je Putinov postupni povratak iz međunarodne izolacije već započeo. Summit još nije dogovoren.
20. listopada 2026. Zelenski pokušava obnoviti odnose s Trumpom
Ukrajinski predsjednik nastoji smanjiti diplomatske napetosti razgovorima s američkim izaslanikom Steveom Witkoffom. U međuvremenu Moskva pozorno prati razdor između Washingtona i Kijeva. Reuters izvještava da dio ruskih političkih krugova vidi priliku za jačanje svojeg pregovaračkog položaja, ali upozorava da ruska strana nije sigurna koliko će Trumpova politika ostati dosljedna.
