Larry Fink, utjecajni čelnik BlackRocka, najvećeg svjetskog upravitelja imovinom, u svojem je najnovijem godišnjem pismu dioničarima iznio provokativnu, ali i duboko relevantnu tezu. Upozorio je na duboku ekonomsku nejednakost koju bi nova era umjetne inteligencije mogla stvoriti, pa čak i zacementirati. Njegova je poanta postala posebno znakovita u kontekstu današnjih događaja koji, gotovo u stvarnom vremenu, pokazuju kako geopolitičke odluke nekolicine moćnika mogu dramatično i trenutačno utjecati na bogatstvo milijuna, ako ne i milijardi ljudi diljem svijeta.
"Povijest nam nedvojbeno sugerira da transformativne tehnologije, poput parnog stroja, električne energije ili interneta, stvaraju ogromnu, gotovo nezamislivu vrijednost", napisao je Fink. "A veći dio te novostvorene vrijednosti neizbježno pripada kompanijama koje te tehnologije razvijaju i primjenjuju, kao i investitorima koji posjeduju dionice tih kompanija."
Finkova je procjena hladan tuš realizma u usporedbi s utopijskim obećanjima Silicijske doline o nadolazećem "dobu obilja" za čitavo čovječanstvo. On ističe ključni, sistemski problem: velika većina svjetske populacije jednostavno nema dovoljno kapitala za ulaganje kako bi mogla sudjelovati i profitirati od ovakvih tektonskih tržišnih kretanja. Dok se iskusni investitori bogate na volatilnosti izazvanoj ratnim prijetnjama, prosječni građani osjećaju samo negativne posljedice u obliku viših cijena goriva i rastuće inflacije.
Trumpova odgoda smirila napetosti na rubu ponora
Američka terminska tržišta dionica, koja su noćas signalizirala katastrofalan početak tjedna, doživjela su dramatičan preokret u ponedjeljak rano ujutro i prešla duboko u zeleno. Olakšanje je uslijedilo nakon što je predsjednik Donald Trump, u svom prepoznatljivom stilu putem društvenih mreža, objavio odgodu ultimatuma upućenog Iranu zbog blokade Hormuškog tjesnaca.
Trump je potvrdio da odgađa potencijalne, razarajuće napade na iransku energetsku infrastrukturu za pet dana, pružajući tako svijetu kratak, ali dragocjen predah. Kao razlog za ovu iznenadnu promjenu smjera naveo je "vrlo dobre i produktivne razgovore" koji su navodno u tijeku s Iranom, a čiji je cilj postizanje "potpunog i totalnog rješenja" svih neprijateljstava. Malo je detalja objavljeno o prirodi tih razgovora, što ostavlja prostor za špekulacije radi li se o stvarnom diplomatskom proboju ili tek o taktičkom manevru.
Ovaj potez uslijedio je nakon vikenda obilježenog dramatičnom eskalacijom prijetnji koja je svijet dovela na sam rub rata. Zanimljivo, Trump je još u petak izjavio kako razmatra "smanjivanje" američkih vojnih operacija na Bliskom istoku, poručivši kako bi druge zemlje, poput Kine i Japana, trebale preuzeti odgovornost za osiguranje sigurnog prolaza vlastitih energenata. Međutim, samo dan kasnije, u subotu, retorika se potpuno promijenila. U nizu objava velikim slovima, zaprijetio je Teheranu da ima 48 sati da "POTPUNO OTVORI" tjesnac ili će SAD početi "udarati i uništavati" ključne iranske elektrane i naftne terminale, što bi predstavljalo čin otvorenog rata.
Tržišta kapitala i nafte reagirala euforično
Olakšanje među investitorima bilo je opipljivo, što je izazvalo trenutnu, snažnu i pozitivnu reakciju na globalnim financijskim tržištima. Prema izvještajima The New York Timesa, terminski ugovori na indeks S&P 500 skočili su za gotovo četiri posto u samo dvadeset minuta nakon Trumpove objave, nadoknadivši sve gubitke pretrpljene tijekom napetog vikenda. Sličan scenarij odigrao se i u Europi, gdje se londonski FTSE 100, nakon jutarnjeg pada od 250 bodova, spektakularno oporavio i završio dan u značajnom plusu. Pozitivni sentiment prelio se i na azijska tržišta.
Tržište nafte, koje je bilo u epicentru krize, reagiralo je jednako dramatično, ali u suprotnom smjeru. Cijene sirove nafte tipa Brent, koje su zbog ratne premije ranije ovog mjeseca dosegnule rekordnih i za globalnu ekonomiju neodrživih 119 američkih dolara po barelu, strmoglavile su se za otprilike sedam posto. Nakon vijesti o smirivanju situacije, cijena se stabilizirala na razini od oko 103 dolara, što je i dalje visoko, ali pruža nadu da će se izbjeći globalna recesija uzrokovana energetskim šokom. Pad cijena nafte odmah se pozitivno odrazio na dionice zrakoplovnih i transportnih kompanija.
Trumpflacija
Trenutna kriza koja prijeti globalnoj stabilnosti kulminacija je tinjajućeg sukoba koji je eksplodirao 28. veljače 2026. godine. Tog dana su Sjedinjene Države i Izrael izveli seriju koordiniranih zračnih udara na Iran, u operaciji kodnog naziva "Epski Bijes". Službeni cilj operacije bio je preventivno neutralizirati iranske nuklearne i raketne kapacitete, za koje su obavještajne službe tvrdile da su na korak do razvoja operativnog nuklearnog oružja. U jednom od početnih udara, pogođen je i kompleks u Teheranu u kojem se nalazio iranski vrhovni vođa Ali Hamenei, koji je tom prilikom ubijen, što je izazvalo kaos i borbu za vlast unutar iranskog teokratskog režima.
Obezglavljen i šokiran, Teheran je povukao najdrastičniji mogući potez. Kao odgovor na napad, Iranska revolucionarna garda u potpunosti je zatvorila Hormuški tjesnac, ključni pomorski prolaz kroz koji prolazi otprilike petina ukupne svjetske nafte i značajan dio ukapljenog prirodnog plina (LNG). Blokada je uzrokovala najveći i najbrži poremećaj u opskrbi energijom u povijesti, nadmašivši naftne krize iz 1970-ih. U tri tjedna tinjajućeg sukoba i povremenih pomorskih okršaja poginulo je više od dvije tisuće ljudi, uglavnom vojnika s obje strane. Ekonomisti su za novi, tvrdokorni val inflacije uzrokovan skokom cijena energenata već skovali termin "Trumpflacija". Dodatno, blokada tjesnaca prijeti izazivanjem i globalne krize hrane, jer je Iran ključni izvoznik gnojiva za mnoge zemlje u razvoju, čiji je transport sada u potpunosti zaustavljen.