Kupovati bilo koji obrambeni sustav bez HV-a, to je nakupstvo. Ako on ili bilo tko želi u tu vrstu aranžmana, to znači da je potrebna suradnja HV-a s izraelskom vojskom. Tako mi Boga, to se neće dogoditi, rekao je danas predsjednik Zoran Milanović referirajući se na pisanje Nacionala kako je ministar obrane Ivan Anušić u Izraelu pokušao dogovoriti kupnju sustava poznatog kao Davidova praćka.
- Što se tiče famoznih Davidovih praćki i ostalog pribora, to je sustav koji je čak i da je zadnji na svijetu, a nije, nadomjestiv. Mi kupujemo tenkove i Davidove praćke dok Izrael naoružava našeg prvog susjeda, a govorim o Srbiji. Za tu Davidovu šprihericu je Hezbollah našao rješenje. Taj njegov saveznik naoružava Srbiju - kaže Milanović.
Što je uopće Davidova praćka?
Izraelska Davidova praćka (hebrejski: Kela David) raketni je štit razvijen u suradnji s američkim Raytheonom. Dizajniran da popuni ključnu prazninu u višeslojnoj obrani, ovaj sustav nudi napredne mogućnosti po znatno nižoj cijeni od glavnih konkurenata, što ga čini sve privlačnijim za brojne države, uključujući i europske.
Izraelska protuzračna obrana koncipirana je kao slojeviti štit, a Davidova praćka u njoj zauzima središnje mjesto. Nalazi se iznad sustava kratkog dometa Željezna kupola (Iron Dome), koji je zadužen za presretanje manjih raketa i minobacačkih granata, a ispod sustava Arrow, namijenjenog uništavanju balističkih projektila dugog dometa izvan Zemljine atmosfere.
Davidova praćka, poznata i pod ranijim nazivom Čarobni štapić (Magic Wand), specijalizirana je za presretanje prijetnji na udaljenostima od 40 do 300 kilometara i visinama do 15 kilometara. Njezina primarna meta su taktički balistički projektili, krstareće rakete, rakete velikog kalibra, bespilotne letjelice i neprijateljski zrakoplovi - ukratko, sve one prijetnje koje su prebrze i lete previsoko za Željeznu kupolu, a nedovoljno su velikog dometa da bi opravdale aktivaciju znatno skupljeg sustava Arrow.
Kako funkcionira 'Čarobni štapić'?
Srce sustava je raketa presretač Stunner, poznata i kao SkyCeptor u američkoj konfiguraciji. Ovaj dvostupanjski projektil postiže brzinu do 7,5 Macha, a odlikuje ga jedinstveni asimetrični, "delfinski" nos u kojem su smještena dva ključna senzora: radarski i elektro-optički/infracrveni. Ta kombinacija omogućuje precizno navođenje na cilj u svim vremenskim uvjetima i pruža visoku otpornost na elektroničko ometanje.
Za razliku od mnogih drugih sustava koji koriste eksplozivnu bojnu glavu za uništavanje cilja u blizini, Stunner se oslanja na "hit-to-kill" tehnologiju. To znači da cilj uništava izravnim fizičkim udarom, koristeći vlastitu kinetičku energiju. Takav pristup izuzetno je učinkovit i smanjuje rizik od kolateralne štete na tlu. Cijeli sustav oslanja se na moćni višenamjenski radar EL/M-2084, koji može istovremeno pratiti do 1100 ciljeva na udaljenosti do 474 kilometra.
Cijena kao ključna prednost
Jedan od najvažnijih aduta Davidove praćke je njezina cijena. Dok kompletna bitnica (baterija), koja uključuje radar, zapovjedno mjesto i lansere, košta oko 250 milijuna dolara, ključna prednost leži u cijeni samih presretača. Jedna raketa Stunner košta oko milijun dolara. Iako se to čini mnogo, u usporedbi s konkurencijom, riječ je o iznimno isplativom rješenju.
Primjerice, presretači za američki sustav Patriot PAC-3 MSE stoje između 3,87 i sedam milijuna dolara po komadu, što ih čini tri do sedam puta skupljima. Pritom Davidova praćka nudi veći domet (300 km naspram 160 km Patriota). Čak i sustavi nižeg ranga, poput norveškog NASAMS-a, koriste skuplje projektile (AMRAAM-ER košta četiri milijuna dolara) za znatno manji domet. Niži troškovi presretača i održavanja čine Davidovu praćku ekonomski održivom opcijom za sveobuhvatnu obranu teritorija.
Borbena potvrda i interes Europe
Sustav je postao operativan 2017. godine, a prvu borbenu uporabu imao je u srpnju 2018. Svoje puno lice pokazao je od svibnja 2023., kada je zabilježio stopostotnu uspješnost u presretanju raketa ispaljenih iz Gaze, a dokazao se i protiv iranskih projektila. Ta borbena potvrda dodatno je podigla njegov ugled na međunarodnom tržištu.
Prva zemlja koja se odlučila za kupnju bila je Finska, koja je u travnju 2023., samo dan nakon ulaska u NATO, potpisala ugovor vrijedan 316 milijuna eura. Rastući interes pokazuju i druge europske zemlje koje traže pouzdana, a cjenovno prihvatljiva rješenja za jačanje svoje protuzračne obrane. Kombinacija dokazane učinkovitosti, superiornog dometa i konkurentne cijene pozicionirala je Davidovu praćku kao najisplativiji sustav srednjeg dometa na tržištu.