Top News
126 prikaza

Američki časnik tuži Obamu zbog rata protiv ISIL-a

Barack Obama
Press Association/PIXSELL
Barack Obama se od početka predsjednikovanja oslanja na zakon iz 2001. o borbi protiv terorizma. Zakon iz 1973., međutim, traži da sukob dulji od 60 dana odobrava Kongres

Nathan Michael Smith, 28-godišnji satnik američke vojske, ponosno je služio u ratu u Afganistanu i danas je obavještajni časnik u Bazi Arifjan u Kuvajtu. Smith, međutim, nije postao javno poznat zbog toga, nego zato što je 2. svibnja ove godine podignuo tužbu protiv američkog predsjednika Baracka Obame, smatrajući da je on, vojnom intervencijom protiv ISIL-a u Siriji i Iraku, prekoračio predsjedničke ovlasti i time prekršio ustav.

A u SAD-u to je jako nezgodna stvar. Smith objašnjava da je u vojsku SAD-a stupio 2010. i da mu je motiv za to bilo uvjerenje da je riječ o oružanoj sili koja služi dobru u svijetu. On to smatra i danas. Kao što smatra da ISIL doista nije vrijedan ničega osim da ga se uništi. Podsjeća, ipak, da je 1973. Kongres donio rezoluciju prema kojoj predsjednik SAD-a za slanje nacije u rat, mora dobiti odobrenje Kongresa.

Sve kako bi se spriječila predsjednička samovolja, kao što je bila ona koja je SAD uvukla u katastrofalni rat u Vijetnamu. Prema rezoluciji iz 1973. predsjednik bez odobrenja Kongresa smije slati vojsku u sukob preko granice na najdulje 60 dana. Sve preko toga je krajnje ozbiljno kršenje ovlasti i samovoljno korištenje vojske. A za bombardiranja po Siriji i Iraku, Obama nije imao posebno odobrenje Kongresa.

"Počeo sam se pitati, je li to rat ove predsjedničke administracije ili je to američki rat. Ustav nam kaže da je Kongres taj koji treba odgovoriti na to pitanje, ali Kongres je 'neopravdano odsutan'. Mene zato proganja savjest", napisao je Smith u tužbi. Administracija Baracka Obame, međutim, svoje vojne akcije oslanja na zakon od 14. rujna 2001., tri dana nakon al-Kaidinih terorističkih napada na SAD.

Prema tom zakonu, predsjednik ima pravo poslati vojsku u borbu protiv terorista, kao što je bio slučaj s talibanima u Afganistanu i Pakistanu. Od prije nekog vremena Obama se sve češće suočava s optužbama da je taj zakon tumačio ekstenzivno, odnoso da ga je zloupotrijebio kako bi opravdao bombardiranja u ratu protiv ISIL-a u Iraku i Siriji, ali i slanje specijalnih trupa u Libiju, slanje nekoliko stotina vojnih instrutkora i specijalaca kao pomoć kurdskim snagama u Iraku i Siriji.

Optužbe idu dotle da se ulaskom u oružane sukobe smatraju i bombardiranja bespilotnim letjelicama po Pakistanu, Jemenu i Somaliji. Za sve to, tvrdi Smith, Obama je apsolutno morao dobiti odobrenje Kongresa, jer inače borba protiv terorizma nema šanse za uspjeh zato što joj bez odobrenja Kongresa nedostaje demokratski legitimitet.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.