urij Felštinski i Mihajlo Stančev na stranicama knjige "Treći svjetski rat? - Bitka za Ukrajinu" na vrlo zanimljiv način govore o povijesti Ukrajine, od njezinih početaka do suvremenog razdoblja. Ne ignorirajući ni tripiljsku kulturu, ni ukrajinske kozake, ni Kijevsku Rus', autori se najviše fokusiraju na razdoblje ukrajinske neovisnosti, koju je zemlja stekla raspadom Sovjetskog Saveza. Tako, upoznajući svjetsku publiku s kulturom, poviješću i političkim životom zemlje koja se, čini se, nalazi u srcu Europe i najveća je država u ovoj regiji (zauzima površinu od 603,5 tisuća četvornih kilometara), ali još je misterij za većinu prosječnih Europljana.
"Za bolje razumijevanje goleme važnosti događanja u Ukrajini potrebno je razumjeti dugu povijest njezina naroda. To nije samo zemlja Jaroslava Mudrog, nego i 'slobodnih Kozaka', predvođenih hetmanom Bogdanom Hmeljnickim, koji se nisu bojali suprotstaviti osmanskim sultanima, te ukrajinskim hetmanima Petrom Sagajdačnim i Ivanom Mazepom", pišu autori.
Povjesničari ne zanemaruju i ujedno analiziraju odnose Ukrajine s Rusijom tijekom postojanja dviju država, jer bez prošlosti nema budućnosti. Niti Ukrajinci niti bilo koji predstavnik druge nacionalnosti nemaju pravo zaboraviti svoju povijest i povijest svojih predaka, jer se jednoga dana pitanje "kakve veze ima kojim jezikom govorimo?" može pretvoriti u pravi strašni i krvavi rat.
Autori pišu o preprekama koje Rusija stvara Ukrajini na putu ka Europskoj uniji i članstvu u NATO-u, ekonomskim i plinskim ucjenama kojima Rusija izvrgava Ukrajinu i cijelu Europu, pokušajima Rusije da Ukrajinu iskoristi kao odskočnu dasku za daljnje napredovanje iz Ukrajine i Rusije istočnoeuropskim zemljama služeći se taktikom Hitlerove Njemačke i Staljinova Sovjetskog Saveza, te Putinovo uplitanje u ukrajinsku politiku, posebice u predsjedničke izbore u zemlji.
Osim toga, autori vrlo detaljno analiziraju unutarnju politiku Ukrajine, koja je i danas obavijena tajnama, ubojstvima i pokušajima ubojstava visokog profila, oligarhijsku hijerarhiju, korupciju, ulogu specijalnih službi u poznatim događajima koji su se dogodili u Ukrajini - Narančasta revolucija, Majdan 2013.-14. Također, hrvatski se čitatelj na stranicama knjige može upoznati s ništa manje zanimljivim političkim pričama i biografijama poznatih političara, novinara i javnih osoba.
Jurij Felštinski i Mihajlo Stančev nisu bili iznenađeni ruskim napadom na susjednu neovisnu državu 24. veljače, jer su već dulje govorili da se to, nažalost, nije moglo izbjeći. No osjećali su potrebu baciti svjetlo istine na ukrajinsku neovisnost i opovrgnuti retoriku Kremlja da je ukrajinsku naciju najbolje izbrisati jer zapravo i ne postoji. Zato je ova knjiga postala svojevrsni toliko potreban protuotrov ruskoj propagandi.
"Ali nas ruska invazija nije iznenadila. Nedugo nakon lukavog napada Rusije na Krim objavio sam članak s tezom da je Putin upravo napisao novo poglavlje starog sukoba s kolosalnim posljedicama", piše u knjizi.
Čitajući ovu knjigu čitatelj i sam može povući paralelu između Putina i Staljina. Autori se posvećuju otkrivanju obrazaca ponašanja kakvima se Rusija namjerava ponijeti prema ostatku svijeta. Uz to, povjesničari pokazuju i kako je tijekom dva desetljeća sve veće frustriranosti Putin postao opsjednut Ukrajinom - slično kao što je Staljin bio opsjednut Poljskom.
Jurij Felštinski
Potrebno je biti dobro svjestan cijene po kojoj se Ukrajinci bore za svoju neovisnost i sigurnost cijele Europe, obuzdavajući neprijatelja po cijenu života najhrabrijih branitelja. Ruska invazija traje već više od sedam mjeseci, što je uvelike utjecalo na svjetsko gospodarstvo, političke saveze, ali i raspoloženje samih Europljana. Mnogi ljudi, koji sjede u toploj kući, već su umorni od ovoga rata, emocionalno ne mogu podnijeti svakodnevno čitanje strašnih vijesti, preplaćujući plin i benzin. No vrlo je važno shvatiti da je netko sve to vrijeme na ratištu, bez potrebne prehrane, mogućnosti obavljanja normalnih higijenskih postupaka, ili se nalazi u skloništu, skrivajući se od ruskih bombi koje pretvaraju nekad lijepu i plodnu zemlju u potpunu propast.
Jedan od koautora knjige "Treći svjetski rat? - Bitka za Ukrajinu", Mihajlo Stančev, bio je sa svojom obitelji u Harkivu kad su ruske rakete svakodnevno bombardirale njegov dom. Bio je zahvalan Bogu što je uopće uspio preživjeti: "Bombardiraju nas svaki dan. Očito su nas naumili izgladnjivati dok se ne predamo. Sinoć sam spavao na podu zbog zračnih raketa ili bombi koje su pale nedaleko od naše zgrade. Hvala Bogu da smo žena i ja ostali živi. Djeca nas mole da odemo, ali nemam automobil i sad je jako opasno voziti ukrajinskim cestama".
Bila je velika pogreška u procjeni ruskih vlasti napasti grad čiji su stanovnici uglavnom govorili ruski. Većina ih je prešla na ukrajinski jezik, a možda ako su nekad i vjerovali u tezu o ukrajinsko-ruskom bratstvu, sad je potpuno niječu. Poznata izreka i njihova glavna ideja "Ruski mir" pretvorila se u modernu antiutopiju i globalni horor.
Jurij Felštinski je rusko-američki povjesničar, doktor povijesnih znanosti, istraživač suvremene povijesti Rusije, istraživač i kritičar Putinova režima. Povjesničar je ruske tajne službe, blisko povezan s glavnim ruskim prebjezima. Prevodio je u Ukrajini projekt dešifriranja zloglasnih "Kučminih vrpci", na kojima je zabilježena urota s ciljem ubojstva poznatog ukrajinskog novinara gruzijskog podrijetla Georgija Gongadzea. Godine 1978. emigrirao je u SAD, bio je gostujući profesor na Hooverovu institutu i Sveučilištu Standford.
Mihajlo Stančev je doktor povijesnih znanosti i profesor. Voditelj je Odsjeka za novu i modernu povijest na Nacionalnom sveučilištu Karazin u Harkivu te bivši savjetnik Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine. Član je Saveza znanstvenika i Povijesnog društva Republike Bugarske. Predavao je na sveučilištima u Sevastopolju i Harkivu, držao predavanja u SAD-u, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Japanu i Bugarskoj. Autor je 17 monografija i više od 250 članaka o bugaristici i međunarodnim odnosima.
