Izgubili smo prosječnog ministra, a dobili odličnog vinara, elegantno je “podbo” novinar Marinko Petković Tomislava Tolušića koji je političku karijeru zamijenio vinarskom kušajući njegova zrelija vina iz berbe 2020. u zagrebačkom Vinskom klubu. Prva je to berba u njegovoj vinariji Apolitico iz Rezovca nedaleko od Virovitice. Lani u proljeće Tolušić je ugodno iznenadio svježim bijelim vinima od graševine i sauvignona te neobičnim, poprilično moćnim polusuhim roséom od cabernet sauvignona, a sad je s enologinjom Ivanom Nemet predstavio četiri jako dobra zrela vina fantazijskih imena.
Bijeli Anđeo s greškom je graševina macerirana 20 dana u amfori, kad je i fermentirala. Nisu u amforu stavili čisti masulj, nego je pola bio mošt, zato što nisu željeli vino jantarne boje, nego klasične bijele. Potom je odnjegovana u srednje paljenoj hrastovoj bačvi, a začinjena je s 10 posto chardonnaya. Vino je odlično. Slojevitog mirisa u kojemu se prvo osjeti primarna voćnost, potom stiže ugodna aroma maceracije, a na kraju dojam zaokružuju fine i nježne arome koje daje dobra bačva. Okus je pun, izrazito mineralan, bez gorčine, čak i bez trpkosti koja obično stiže iz drveta, a “strrrašno” dug. Veliko bijelo vino za koje se zbog naziva mora istaknuti da u njemu greške nema.
Anđeo s greškom naziv je albuma grupe Vatra. Dugogodišnji sam prijatelj s njihovim pjevačem Ivanom Dečakom pa smo tako nazvali i dva vina iz amfore, ispričao je Tolušić.
Crni Anđeo s greškom mješavina je cabernet sauvignona, merlota, cabernet franca i frankovke. Svaka je sorta bila u “svojoj” amfori na maceraciji s fermentacijom. Poslije prešanja vina su vraćena svako u svoju i nakon šest mjeseci kupažirana pa dalje njegovana u amforama. Omekšala su zahvaljujući spontanoj malolaktičkoj fermentaciji koja grubu jabučnu kiselinu pretvara u nježniju mliječnu, a relativno su brzo sazrijela zato što su tijekom cijelog procesa bila u dodiru sa zrakom. Maestoso je čisti chardonnay. Fermentacija je započela u inkosu, a završila u bačvama od 500 litara u kojima je vino odnjegovano još godinu dana. Nazvali su ga prema pastuhu iz čije su rodoslovne linije i današnji rasplodni konji u ergeli Đakovo.
Drugi zreli crnjak zove se Čaruga zato što je i vino ‘razbojničko’, rekao je Tolušić. Riječ je o mješavini cabernet sauvignona odnjegovanog u bačvici od kestena te merlota iz 500 litarske hrastove bačve voćnog i lagano pikantnog mirisa te punog, a mekanog okusa.
Sva četiri vina imaju dobar potencijal za odležavanje i prijateljske cijene. Kad krenu na tržište, a bit će to relativno brzo, stajat će u vinariji 100 kuna plus PDV. Veseli što je dio i u 1,5-litarskim magnum bocama, što je jako dobar izbor za kupce koji vina žele čuvati.
Tomislav Tolušić vinariju je sagradio 2020., a prošle je godine pripremio terene oko nje za sadnju vinograda koju će započeti u proljeće. Uz crne sorte cabernet sauvignon, merlot i cabernet franc, planira posaditi i marselan, križanac cabernet sauvignona i grenachea sitnih bobica koji daje vina intenzivne tamnoljubičaste boje. Osim u Francuskoj, ima ga u Španjolskoj, Kini, Argentini, Brazilu i Urugvaju, a ponešto i kod nas na Pelješcu, uglavnom u vinogradima kojima dominira plavac mali.
Grožđe zasad uzima od kooperanata. Chardonnay je iz mjesta Radovanci pokraj Velike, graševina s kutjevačkog položaja Vidim i iz vinograda u Kaptolu, a crno stiže iz Baranje gdje imaju dogovor o uzgoju i otkupu s poznatim vinarijama Pinkert i Kolar.
Može graševina biti i dojmljivija od chardonnaya
Uobičajeno je poslužiti graševinu prije chardonnaya. Najznačajnija svjetska bijela sorta uglavnom daje moćnija vina nego najznačajnija hrvatska, a laganija se vina poslužuju prije. A bijeli Anđeo s greškom vinarije Apolitico, u kojemu dominira graševina, bio je puniji, snažniji i dojmljiviji nego Maestozo, vino od čistog chardonnaya. Vino prekrasnog, punog, mineralnog i iznimno dugog okusa, bez trpkosti, uskoro će na tržište, a izlazna cijena iz vinarije bit će 100 kuna plus PDV.
