Top News
8802 prikaza

Biznis s korona virusom: Hoće li Hrvatska imati neke koristi?

Igor Kralj/PIXSELL
Hoće li od našeg sudjelovanja u cijeloj priči biti dobrobiti, financijske ili neke druge? Kako uopće dalje funkcioniraju procesi u farmaceutskoj industriji? O tome razgovaramo sa stručnjacima

Vijest da su stručnjaci s Klini ke za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” izolirali - virus SARS-CoV2, odnosno uzgojili ga u laboratorijskim uvjetima, odjeknula je u cijelom svijetu. Time je Hrvatska stala uz bok Austrije, Italije i Njemačke, koje su također izolirale virus. Biolozi iz Zarazne, Željka Mačak Šafranko i Ivan Christian Kurolt, zaslužni su za uzgoj virusa na podlozi.

Poslali su ga u Njemačku, gdje će znanstvenici raditi daljnja istraživanja s izoliranim virusima iz više zemalja te na osnovu njih razviti buduće cjepivo. Hoće li od našeg sudjelovanja u cijeloj priči biti dobrobiti, financijske ili neke druge? Kako uopće dalje funkcioniraju procesi u farmaceutskoj industriji?

 - Cjepiva inače nisu veliki biznis, upravo zato nema ni jednog velikog farmaceutskog igrača koji proizvodi samo cjepiva. Hrvatska sudjeluje u konzorciju koji prikuplja viruse i istražuje cjepiva, i svakako ćemo imati dobrobiti od toga. U prvom redu to je prestiž u znanstvenom svijetu, a ujedno ostvarujemo mogućnost da budemo među prvim dr- žavama svijeta koja će cjepivo imati na raspolaganju. Postat ćemo prepoznatljiv svjetski partner jer imamo uređen sustav. Imat ćemo pristup svim fazama istraživanja i kliničkim ispitivanjima, a vjerojatno ćemo prve doze cjepiva dobiti besplatno, kaže nam sugovornik dobro upućen u svijet farmaceutske industrije.

 | Author: Privatna arhiva Na fotografiji: Petra Svoboda, Lidija Cvetko Krajinović, Željka Mačak Šafranko, Ivana Milica Lekšić i Ivan Christian Kurolt Privatna arhiva

Izolirati virus, nastavlja naš sugovornik, nije nimalo lako, iza toga mora stajati veliko znanje i stručnost. No unatoč tomu, uzgojeni virus nema tržišnu cijenu, s obzirom na to da je RNK korona virusa poznat već od prije. Osim toga, zbog pandemije koja je pogodila cijeli svijet vlasti, znanost i farmaceutska industrija konsolidirali su svoje redove, svi rade udruženi, žure se da što prije pronađu cjepivo koje proizvodi antitijela nužna da netko cijepljenjem stekne imunitet.Ovo nije utrka za novcem, baš suprotno. Prva faza znanstvenih istraživanja napravljena je u iznimno kratkom roku, svi koji rade na tome transparentni su u rezultatima, sve se objavljuje, i napredak i pogreške.

Europska komisija i farmaceutska industrija rade zajedno, a pandemija je imala prevelik utjecaj na čovječanstvo da bi netko u svemu ovome tražio svoje izolirane interese. Istina, znanstvenici se natječu tko će prije doći do cjepiva, ali ne zbog novca nego zbog onog već spomenutog prestiža, koji je u znanstvenom svijetu iznimno bitan – priča nam naš sugovornik dodajući kako vjeruje da će cijena cjepiva za COVID, jednog dana kad ono bude na tržištu, zapravo samo pokrivati trošak njegove proizvodnje.

No iako je procjena da će cjepivo biti pristupačno, ostaje otvoreno pitanje tko će ga prvi dobiti i koji će dio svjetske populacije imati prednost. Jer kad cjepivo konačno bude proizvedeno, trebat će pokriti potrebe cijelog čovje- čanstva. Govorimo, dakle, o minimalno sedam milijardi doza, ako cjepivo bude jednokratno. Procjene kažu da će se vjerojatno prvo cijepiti starija populacija, zdravstveni djelatnici i svi oni koji su neophodni za funkcioniranje sustava.

ZDRAVSTVENI MARATON Top News Studija o koroni kaže da nas na jesen čeka još jedan udar

No tek ostaje vidjeti što će znanstvenici učiniti s izoliranim virusima iz više zemalja koji su pristigli u bazu u Njemačkoj. Prikupljaju se, dakle, podaci iz cijelog svijeta, a najjednostavnije rečeno: proizvede li se cjepivo, a virus nakon toga mutira, priča je opet na početku.

Zbog toga proizvodnja cjepiva nije nimalo jednostavan posao, kako se to čini kad laički pričamo o cijelom procesu. Hrvatska već ima velik respekt u svijetu, s obzirom na iznimno dobru situaciju i način na koji smo se borili s epidemijom. Imamo sjajnu epidemiološku službu, koja je sad zabljesnula u pravom svjetlu. Dodatno, sad se jasno pokazalo koliko je naše javno zdravstvo dobro.

 | Author: Nel Pavletic/PIXSELL Nel Pavletic/PIXSELL

Tako da znanstvenici u njemačkoj bazi intenzivno prate stanje u Hrvatskoj. Jednako tako gleda se i Slovačka, koja također ima odlič- ne rezultate, Šveđani, koji imaju svoj pristup epidemiji, i Njemačka, koja je vrlo dobro opremljena. Prati se i Italija, u kojoj postoji veliki problem, i Velika Britanija, koja je epidemiju u početku olako shvatila. Na osnovi svega toga izvode se zaključci i stvara se strategija – govori nam naš sugovornik.

A doc. dr. Ilija Brizić, stručnjak za razumijevanje virusne patogeneze i imunološkog odgovora na infekcije, iz Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta u Rijeci, kaže da je suradnja jedan od glavnih pokretača razvoja moderne znanosti.

“Nema hrvatske znanosti, a ni hrvatskog virusa. Znanost je univerzalna”, ističe doc. dr. Brizić, “i vrlo je malo, ako uopće postoje, istraživačkih grupa koje svoja istraživanja temelje samo na onome što je napravljeno u njihovoj državi ili njihovoj grupi.

 | Author: Nel Pavletic/PIXSELL Doc. dr. Ilija Brizić Nel Pavletic/PIXSELL

Svima je u interesu da se cijepljenje provede što prije u svim zemljama jer će to donijeti stabilnost, ne samo zdravstvenu nego i ekonomsku, socijalnu i političku. Jednom kad se utvrdi da neko cjepivo djeluje, i dobije odobrenje za uporabu, naravno da se neće moći cijepiti svi odjednom, jer ne postoji farmaceutska kompanija koja ima takav kapacitet da bi mogla proizvesti količinu cjepiva za cijeli svijet u kratkom roku. No i u tom slučaju postoje jasna pravila tko je prvi na listi.

Obično su to rizične skupine i zdravstveni djelatnici. Država koja prva proizvede cjepivo će, naravno, imati prednost da provede cijepljenje. Tako da ja očekujem kako će u ovom slučaju cijeli svijet u razumnom roku imati pristup novom cjepivu, jednom kad ono bude odobreno za uporabu”, kaže doc. dr. Brizić.

Pojasnio je i što će se dalje događati u njemačkoj istraživačkoj bazi, odnosno, kako je vrlo izgledno da će prilikom testiranja novih cjepiva ili antivirusnih lijekova znanstvenici izolirani virus koristiti u laboratorijskim uvjetima, in vitro, ili na životinjskim modelima, kako bi doznali djeluje li testno cjepivo ili antivirusni lijek i na izolat iz Zagreba. Naime, nisu svi korona virusi posve identični.

KAKO NAKON KORONE? Top News Predviđanja što će biti s nama u sljedećim mjesecima

Štoviše, i u unutar pojedinih pacijenata koji su inficirani korona virusom obično se može naći više varijanti istog virusa. Zato je bitno, ističe stručnjak, istražiti je li cjepivo, ili lijek koji se testira, efikasan protiv različitih varijanti istog virusa. Osim toga, virusni izolati mogu se koristiti i za istraživanje osnovnih mehanizama infekcije i nastanka bolesti, kao i toga postoje li razlike između virusa u različitim dijelovima svijeta, što će sve biti važno dugoročno 

- Hrvatska se svrstala u onu skupinu država koje su izolirale virus, što je vrlo dobro. Vjerojatno će neki laboratoriji u svijetu napraviti i stotine različitih izolata kako bi mogli bolje pratiti promjene virusa u prostoru i vremenu. Treba napomenuti da rad s izolatom ovoga korona virusa zahtijeva laboratorij koji je certificiran za biološku razinu sigurnosti 3, takozvani Biosafety level 3, i takav laboratorij, prema mojim saznanjima, posjeduje jedino Klinika za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević’. Zato mi u drugim laboratorijima ne idemo u izolaciju virusa – kaže doc. dr. Brizić, koji surađuje s kolegama iz Zarazne jer su u ovoj situaciji svi okrenuti istraživanju korona virusa.

  • Avatar LisaEF86
    LisaEF86 14:56 22.Svibanj 2020.

    Рozivnica u Sех Club – w︆­w︆­w︆­.︆­Ki︆s︆­­s︆­T­ok︆­.︆­c︆­o︆m

  • Avatar MariaAT76
    MariaAT76 04:58 15.Svibanj 2020.

    Donna, 26. w​​w︅︆​w​.​​l​​​​o︅︆v​e​︅︆​x​​x​​.​c​︅︆l​​u​b

  • Avatar LindaEG89
    LindaEG89 18:26 08.Svibanj 2020.

    Helen, 37. w​​w︅︆​w​.​​l​​o︅︆v​​e​︅︆​x​​x​​.​c​︅︆l​​u​​b