Papa Franjo prihvatio je u subotu, 29. siječnja 2022., odreknuće pastoralnog upravljanja Vrhbosanskom nadbiskupijom kardinala Vinka Puljića, koje je potrajalo više od tri desetljeća, još od 1991. godine, te ga je isti dan umirovio. Vodstvo nadbiskupije povjereno je nadbiskupu mons. Tomi Vukšiću, koji je tim činom postao sedmi nadbiskup od 1881., kad je poslije okupacije Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske uspostavljena redovna crkvena hijerarhija. Tim činom, koji za bosanskohercegovačke Hrvate ima povijesnu važnost, dotrajao je stari, bosansko-fratarski svijet, nepromijenjen stoljećima, čime je stvoren unutarcrkveni konflikt koji traje sve do danas (takozvani hercegovački slučaj), koji je imao i svoju političku dimenziju. Riječ je o sporu između franjevačke redovničke zajednice i novouspostavljene crkvene hijerarhije o pastoralu nad određenim župama koje su od franjevaca prema nadbiskupovim uredbama preuzimali dijecezanski svećenici. Ovo je jedan od bitnih parametara kad je riječ o Katoličkoj crkvi u BiH, prema kojem se ocjenjivao mandat pojedinih nadbiskupa. Bilo je nadbiskupa koji su otvoreno podržavali “svoju stranu”, dakle dijecezanske svećenike, što je u pojedinim bosanskim župama tridesetih godina prošlog stoljeća dovodilo i do kratkotrajnih raskola. Opća je ocjena kako kardinal Vinko Puljić spada u red onih nadbiskupa koji nisu generirali sukobe.
821
prikaza
Bude li konklave do 5. rujna, na njoj će biti i Vinko Puljić, dobri pastir, ali politički naivac
1/4
Njegova biskupija, kad ju je Vinko Puljić preuzeo, imala je 520.000 katolika. Trideset godina kasnije taj broj, prema procjeni tog prelata Katoličke crkve i kardinala, kreće se između 180.000 i 200.000
Ovaj je članak dio naše pretplatničke ponude.
Cjelokupni sadržaj dostupan je isključivo pretplatnicima.
S pretplatom dobivate neograničen pristup svim našim arhiviranim člancima,
ekskluzivnim intervjuima i stručnim analizama.
Prijavi se
Prijavi se putem Facebooka