Cilj poreza na nekretnine nije da donese velik novac, nego aktivirati nekorištene stanove

Express: Pošlo vam je za rukom što nije nisu uspjeli ni Slavko Linić ni Zdravko Marić, uvesti porez na nekretnine. Sudeći po vašoj procjeni da će porez donijeti samo 66 milijuna eura poreznih prihoda, očito je da ne očekujete da će lokalne vlasti povećati porezne stope u svojoj izbornoj godini. Kakva bi mogla biti godina kasnije, što želite postići oporezivanjem nekretnina?

Do zamjene poreza na kuće za odmor porezom na nekretnine došlo je iz nekoliko razloga. Naime, u poreznom sustavu postoji porez na imovinu koji se primjenjivao pod nazivom porez na kuće za odmor od 1994. godine. Naziv porez na kuće za odmor kod poreznih obveznika i pojedinih poreznih tijela stvarao je nerazumijevanje u pogledu opsega njegove primjene. Stoga je predložena i usvojena transformacija postojećeg poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine, uz istovremeno preciziranje pojedinih odredbi posebice glede predmeta oporezivanja, poreznih oslobođenja, visine poreza i pripadnosti prihoda od poreza. Istovremeno, kao što je već javnosti poznato, predstavljen je Nacionalni plan stambene politike kojim se želi riješiti problem održivog i priuštivog stanovanja, posebice za mlade pojedince i obitelji, i to kombinacijom mjera od kojih je jedan dio i u domeni porezne politike. Cilj je da se mjerama porezne politike djeluje na aktiviranje nekorištenih stambenih nekretnina i poticanje dugoročnog najma. Povezujući ciljeve koji se žele postići, od poreza na nekretnine oslobađaju se, između ostaloga, nekretnine koje se iznajmljuju temeljem ugovora o dugoročnom najmu za potrebe stalnog stanovanja te nekretnine koje se koriste za stalno stanovanje vlasnika. Dakle, transformacija poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine svakako nije bila motivirana financijskim razlozima, a njeni će ciljevi biti postignuti ako i ne rezultira značajnijim poreznim prihodima, jer će isto značiti da je došlo do aktivacije nekretnina što pridonosi rješavanju problema održivog i priuštivog stanovanja. Svakako je moguće da lokalne vlasti zbog nadolazećih lokalnih izbora ne budu sklone donošenju odluka o visini porezu na nekretnine tijekom 2025. godine, stoga smo zakonskim odredbama propisali postupanje u takvim situacijama. Naime, ako do 28. veljače 2025. predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave ne donesu odluke o visini poreza na nekretnine, primijenit će se visina poreza kojim su u 2024. godini bile oporezivane kuće za odmor, a za jedinica lokalne samouprave koje u 2024. godini nisu oporezivale kuće za odmor, porez na nekretnine iznosit će 0,60 eura/m². Svakako ćemo vrlo aktivno pratiti primjenu novog poreza na lokalnoj razini i po potrebi predlagati daljnje promjene u cilju unapređenja poreznog sustava i u ovom segmentu.

Express: Kakva su vaša očekivanja za tržište nekretnina? Hoće li državne intervencije utjecati na cijene? Podržavate li mjeru povrata PDV-a kupcima novih stanova?

Iako je naš cilj i mjerama porezne politike djelovati na aktiviranje nekretnina, učinke poreznih izmjena na tržište nekretnina moramo sagledavati kumulativno. Svakako je za očekivati da će povećanje ponude nekretnina na tržištu za dugoročni najam ili prodaju utjecati, po pravilima ponude i potražnje, na cijene koje se mogu ostvariti. Svaki pomak u tom smjeru, pozitivan je učinak koji želimo postići i radi kojeg, u konačnici, i predlažemo čitav paket komplementarnih mjera. „Povrata PDV-a“ kupcima novih stanova ne predstavlja povrat PDV-a u pravom smislu te riječi jer isto ne bi bilo moguće u skladu s Direktivom Europske unije na području PDV-a. Međutim, ovdje se radi o sredstvima, u visini dijela plaćenog PDV-a, koja će se na teret državnog proračuna isplaćivati kupcima novih stanova pod određenim uvjetima. U svakom slučaju, primjena modela „povrata dijela PDV-a“ ciljanim će korisnicima, koji ispunjavaju propisane uvjete, olakšati financiranje stjecanja nekretnine.

Express: Prikočili ste donošenje zakona o bankarskim naknadama, kako gledate na taj segment bankarskog poslovanja, što vidite kao problem?

Ministarstvo financija itekako je svjesno problema kontinuiranog povećanja naknada koje banke naplaćuju u poslovanju s potrošačima te smo stoga najavili mogućnost pokretanja zakonskih promjena s ciljem osiguranja potrošačima osnovne razine financijskih usluga bez naknade, s obzirom da postoji zakonska obveza isplate plaća, mirovina i drugih redovnih primanja na bankovni račun. U međuvremenu je Hrvatska narodna banka zatražila od banaka da izrade interne metodologije za utvrđivanje strukture svih vrsta naknada i da u skladu s istima revidiraju postojeće tarife naknada te da takve revidirane tarife javno objave. Banke su interne metodologije trebale izraditi i dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci do kraja 2024. godine. S obzirom da su pojedine banke slijedom izrade traženih internih metodologija najavile kako će biti potrebno dodatno povećati pojedine naknade, Ministarstvo financija je odlučilo nakratko zastati s implementacijom mjera iz svoje nadležnosti dok se jasno ne utvrdi na koji način i u kojoj mjeri će aktivnosti Hrvatske narodne banke utjecati na visinu naknada, nakon čega će zauzeti stav u smislu opsega potrebne intervencije u postojeći zakonodavni okvir koji regulira poslovanje banaka u odnosu na naknade. Neovisno o tome, ističemo kako će koncept izmjena Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, kojim ćemo predložiti korištenje značajnog dijela financijskih usluga povezanih s osnovnim računom bez plaćanja naknade, kao i prateći propisi, biti finalizirani u najkraćem mogućem roku te će biti pokrenut predviđeni postupak, od javnog savjetovanja do konačnog usvajanja u Hrvatskom saboru. Osim primjerenog zakonodavnog okvira nužno je nastaviti jačati transparentnost poslovanja banaka, kao i financijsku pismenost građana o bankarskom poslovanju, posebice u području naknada za pojedine financijske usluge. U tom kontekstu, nedavnim izmjenama Zakona o kreditnim institucijama obvezali smo banke da dio svojih prihoda izdvajaju za financiranje financijske pismenosti građana. U dogledno vrijeme donijet ćemo smjernice o najvažnijim temama o kojim bi banke trebale građane dodatno informirati i educirati. Jedna od tih tema su svakako i bankarske naknade.

Express: Za većinu zaposlenih godina počinje sa skromnim poreznim rasterećenjem plaća, osim za ljude s najvećim plaćama. Zašto osobni odbitak ne bi pratio minimalnu plaću?

S kontinuiranim i ciljanim poreznim rasterećenjem u poreznom sustavu krenulo se 2017. godine. Od tada svake godine svjedočimo novom paketu poreznog rasterećenja. Ukupno gledajući, od 2017. godine do sada, ostvareno je porezno rasterećenje u iznosu od oko dvije milijarde eura na godišnjoj razini. Najveći dio ovog rasterećenja, u iznosu od preko 460 milijuna eura, donijela je 2024. godina kada smo uveli olakšicu u obračunu doprinosa za mirovinsko osiguranje, kako bismo rasteretili poreza osobe s najnižim primanjima. Međutim, brojke pokazuju da uslijed kontinuiranog povećanja osnovnog osobnog odbitka oko 50% osoba nema obvezu plaćanja godišnjeg poreza na dohodak. Značajnijim povećanjem osnovnog osobnog odbitka bi se, potpuno opravdano, postavljalo pitanje smislenosti sustava oporezivanja dohotka u kojem više od 50% poreznih obveznika ne plaća porez. Stoga će naša ambicija u narednom razdoblju biti daljnje rasterećenje dohotka, prije svega, kroz smanjenje poreznih stopa te povećanje pravednosti poreznog sustava. Značajni koraci u tom smjeru su već učinjeni kroz ukidanje prireza i povećanje autonomije jedinica lokalne samouprave u smanjenju poreznog opterećenja dohotka, te od početka ove godine uvođenjem poreza na nekretnine. Danas gradovi i općine u svojim rukama imaju snažne alate kojima mogu uravnoteženo planirati mjere porezne politike i mjere socijalne politike s ciljem zadovoljavanja potreba lokalnog stanovništva na svojem području.

Express: Najavljujete ozbiljnu intervenciju u sustav olakšica za uzdržavane članove obitelji i djecu. Da li je to reforma za početak 2026, kako bi mogao izgledati novi model univerzalnog dodatka za djecu?

Za početak, mogli bismo reći da je glede primjene osobnih odbitaka hrvatski porezni sustav kompleksan u primjeni. Danas je kao uzdržavane članove, u poreznom smislu, moguće prijaviti širok krug osoba - bračnog druga, roditelje poreznog obveznika, maćehe odnosno očuhe koje punoljetno pastorče uzdržava, djecu uključujući i djecu nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu. Međutim, istovremeno „poreznu uštedu“ temeljem uzdržavanja navedenih osoba mogu ostvariti samo oni kojima je primitak dovoljno visok da imaju obvezu uplate poreza na dohodak. Oni porezni obveznici kojima je porezna osnovica relativno niska pa nemaju obvezu plaćanja poreza na dohodak, ne ostvaruju nikakvu korist, u poreznom smislu, od postojećih poreznih olakšica za uzdržavane članove. Budući da se najveći broj prijavljenih uzdržavanih članova odnosi upravo na djecu, potrebno je unaprijediti ovaj element oporezivanja dohotka kako bi državna pomoć, bilo kroz poreznu olakšicu ili izravnu financijsku uplatu, za svako dijete bila jednaka. Za sada je teško reći kako bi konkretno mogle izgledati promjene koje ćemo predložiti jer smo tek nedavno osnovali radnu skupinu koja se bavi analizom postojećeg sustava i sveobuhvatno sagledava navedenu problematiku. Svakako nam je cilj da porezni sustav bude što jednostavniji u primjeni te da mogućnost ostvarenja poreznih olakšica ne ovisi o razini primitaka koji se ostvaruju.

Express: Kako napreduje izrada registra stanovništva? Hoće li on sadržavati podatke o imovini?

Zakon o Središnjem registru stanovništva prošao je dva čitanja u Hrvatskom saboru te se očekuje glasovanje po ovom prijedlogu Zakona. Odvojeno od zakonodavne procedure, obavljamo pripremne radnje za ustroj Registra. Međutim, da bismo u potpunosti započeli s izradom potrebno je pričekati usvajanje Zakona, kako bi se, između ostalog, potvrdio i obuhvat podataka, što je osnovna polazišna točka za izradu Registra. Prema tekstu Zakona koji je prošao dva čitanja u Hrvatskom saboru nije predviđeno da Registar sadrži podatke o imovini, ali je predviđeno povezivanje podataka iz Središnjeg registra s podacima iz drugih registara Porezne uprave, koji sadrže podatke o imovini. Nema sumnje da će ustroj ovakvog Registra značajno promijeniti niz procesa koji se danas odvijaju pred javnopravnim tijelima. Ovaj Registar omogućit će digitalizaciju u pravom smislu koju svi s nestrpljenjem očekujemo. Cilj nam je osigurati da se za ostvarenje nekog prava samo podnose zahtjevi te da se cijeli dokazni postupak provede razmjenom podatka iz Registra, a ne podnošenjem brojnih obrazaca i višekratnim ispunjavanjem različitih administrativnih zahtjeva. Nakon usvajanja Zakona čeka nas još zahtjevan postupak usklađivanja ostalih propisa koji će pridonijeti funkcionalnosti Registra te, u konačnici, ostvarenju željenih ciljeva.

Express: Može li se očekivati novi val privatizacije tvrtki iz državnog portfelja, odnosno prodaja nestrateških udjela poduzeća?

Prije svega bih želio podsjetiti kako je Ministarstvo financija izradilo novi nacrt Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske koji je prije desetak dana javno prezentiran i upućen na javno savjetovanje. Ovim zakonom uređuje se čitav niz pitanja važnih za učinkovito poslovanje državnih poduzeća. Između ostaloga, njime će se stvoriti preduvjeti za koordinirano upravljanje, kako pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, tako i ostalim trgovačkim društvima koja su raspoloživa za prodaju te se nalaze u portfelju Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP). Nakon donošenja zakona, Vlada će utvrditi vlasničku politiku kojom će se jasno definirati uloga države u upravljanju pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske te će se utvrditi uloga i odgovornost pojedinih tijela državne uprave za provođenje vlasničke politike. Iz vlasničke politike bit će vidljivo koje će pravne osobe, a u kojima ne postoji opravdani razlog za vlasništvo, država eventualno ukloniti s popisa pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, odnosno ostaviti u portfelju CERP-a. Pritom se ne očekuje novi „val privatizacije“ poduzeća iz državnog portfelja, nego nastavak prodaje državnih udjela u poduzećima iz CERP-ovog portfelja. Naime, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti država se obvezala izaći iz vlasništva trgovačkih društava koja nisu od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku te u skladu s time CERP kontinuirano smanjuje broj društava u državnom portfelju. U navedenom portfelju početkom 2021. godine bilo je 316 društava, a danas ih je 148. To pokazuje našu kontinuiranu predanost ispunjavanje primarnog cilja CERP-a, odnosno izlazak Republike Hrvatske iz vlasničke strukture društava koja nisu od posebnog interesa. Tijekom 2025. godine planira se i nadalje poduzimati potrebne mjere i aktivnosti za smanjenje broja društava u kojima Republika Hrvatska ima vlasničke udjele na zakonski propisane načine.