Nova mjera kojom premijer misli vratiti dio iseljenika u Hrvatsku nije nimalo impresionirala demografe. Dobna struktura u Hrvatskoj je užasavajuća, rekao je za HRT demograf Anđelko Akrap, koji inzistira na tome da nam je potreban niz dugoročnih mjera koje će osigurati demografsko urušavanje.
Bilo je dosta ambicioznih planova, što je krenulo krivo?
Nikad se nije provodila populacijska politika. Stalno su donosili zakone, ali se nitko toga nije držao. Ne možete zadržati čovjeka ako on ne može riješiti stambeni problem s prosječnim primanjima. To je hrvatska realnost. Moramo poći od pitanja što tjera mlade na odlazak. Ako se veže stambena problematika, to se posebno odnosi na nerazvijena područja. Treba stvoriti uvjete da to stanovništvo ostane. Treba osigurati porezne olakšice da investitori ulažu, pa neće na praznoj ledini investirati.
Slažete li se s projekcijama pada broja stanovnika od oko 24.000 u 2021.?
To su procjene na temelju Državnog zavoda za statistiku, koji nije uzeo sve koji su iseljeni, ako se racionalno gleda, Hrvatska ima oko 3,8 milijuna stanovnika. Manji je broj stanovnika, ali dobna struktura je užasavajuća. Vrlo je malo mladih, gotovo progresivno raste udio starijeg stanovništva. Hrvatska ima dobni sastav u obliku urne. Kao što sama riječ kaže, nestajemo.
Što će pokazati najnoviji popis stanovništva?
Ne vidim smisao u tome. Većinu podataka o broju i strukturi stanovnika mi već imamo, i to na razini naselja. Popis će pokazati broj stanovništva na razini zemlje, nacionalnu, vjersku strukturu, možda je to ono što nositelji vlasti žele. Nas demografe nisu ni uključili u popis, ne znam zašto. Koliko znam, ovo je zadnji put da će se ovako raditi.
