Listopad 2014. godine. Policija upada u kuću Huanita Luksetića u Matuljima pokraj Rijeke i plijeni 22 kilograma i 11 stabljika kanabisa.
Huanita privodi. No nije riječ o kriminalcu koji zarađuje na konoplji nego o teško bolesnom čovjeku koji se zbog multiple skleroze bori za život. Konoplja koju je uzgajao bila mu je nužan lijek.
"I tu je krenula cijela priča. Bez Huanitove građanske hrabrosti i njegove odlučnosti da dokaže koliko mu je kanabis važan kao lijek, vjerojatno bismo još tapkali u mjestu. Do tog trenutka kanabis kao pomoć za teško bolesne ljude nije bio ničiji problem, a nakon Huanitova uhićenja odjednom je postao svačiji problem", govori dr. Ognjen Brborović, predsjednik Povjerenstva za analizu i preporuke primjene indijske konoplje i kanabinoida u medicinske svrhe osnovanom pri Ministarstvu zdravlja u siječnju ove godine.
Od tada je Povjerenstvo napravilo doista čudo. U samo nekoliko mjeseci donijeli su smjernice za upotrebu kanabisa u medicinske svrhe, odredili indikacije, odnosno, bolesti kod kojih će se koristiti pripravci kanabisa te se izborili da prije četiri dana ode u javnu raspravu pravilnik koji potpuno regulira ovu vrstu pripravaka.
Nakon što bude prihvaćen, kanabis će postati dostupan oboljelima od malignih bolesti, multiple skleroze, anoreksije kod aidsa te Dravet-sindroma, rijetkog epileptičnog sindroma u djece.
"Bilo je potpuno paradoksalno da se ljudi sami liječe pripravcima od kanabisa s crnog tržišta, a da im to zapravo nije dopušteno i da o tome, kao, nitko ništa ne zna. Cijelo vrijeme sam smatrao da je to nepravda i da kasnimo za ostatkom svijeta. Gotovo da nema liječnika u Hrvatskoj koji nema niti jednog pacijenta što se liječi kanabisom. Ja sam specijalist javnog zdravstva i sve što želim je unaprijediti sustav za dobrobit pacijenata", kaže dr. Brborović koji je dugo obilazio Ministarstvo zdravlja i svu silu odgovornih ljudi, ali nitko nikad nije bio zainteresiran da regulira upotrebu kanabisa u medicinske svrhe.
A onda je bolesni Huanito Luksetić završio u zatvoru.
"Tada su shvatili da treba mijenjati sustav. Pa nema liječnika koji bi želio da mu pacijent završi u zatvoru. Kao predsjednik Hrvatskog društva za javno zdravstvo pokrenuo sam inicijativu da izdamo smjernice za upotrebu kanabisa u medicinske svrhe. Naravno, bilo je i onih koji su nam dali “savjet” da trebamo pričekati. No Huanitova građanska hrabrost bila je iznimna i bez toga nas nitko ne bi slušao. Krenuli smo dalje i uspjeli", kaže dr. Brborović, dodajući da nikad nije imao neugodnosti zbog ovoga što radi, a rijetke protivnike uvođenja kanabisa u medicinu naziva ljudima bez argumenata koji samo šamaraju po površini i zapravo strahuju od promjena.
Dr. Brborović ističe da je Povjerenstvo, u osam mjeseci koliko funkcionira, obavilo vro ozbiljan posao koji nije mogao ići brže. Ne skriva da je i unutar Povjerenstva u početku bilo protivnika korištenja kanabisa u medicinske svrhe, no i ti su ljudi s vremenom uvažili argumente i promijenili mišljenje.
"Bilo je svađa i povišenih tonova, a sastanci na kojima smo sukobljavali stavove znali su trajati satima", otkriva dr. Brborović.
Jedan od članova Povjerenstva je i prof.dr. Slavko Sakoman, zakleti borac protiv droge, no u ovom slučaju zagovornik korištenja kanabisa u medicinske svrhe.
I ne samo to. Uz indikacije koje su u ovom trenutku određene, prof.dr. Sakoman se zauzima za to da se u nekom doglednom vremenu na listu indikacija za kanabis stave i poremećaji spavanja.
Znanstveni dokazi u tom području ne postoje, ali čekaju se. Dr. Brborović kaže da će ovaj prvobitni popis bolesti biti na snazi maksimalno godinu dana, a nakon toga će se popis širiti, ovisno o novima znanstvenim dokazima i istraživanjima iz tog područja.
Dr. Brborović svakako želi još jednom istaknuti da će se takozvani magistralni pripravci na bazi kanabisa davati isključivo za olakšavanje simptoma kao dodatak redovnoj terapiji te da kanabis - ne liječi.
"Zasad nema znanstvenih dokaza da kanabis može nešto izliječiti. Danas je trend sumnjati u znanost i znanstvene spoznaje, živimo u svijetu koji je jako težak za život. Svi stalno sumnjaju u znanstvene dokaze i kuju teorije zavjere, no prava je istina da je većina znanstvenika poštena", govori dr. Brborović ne isključujući mogućnost da će znanost jednog dana dokazati da kanabis liječi.
No to, kaže, trenutačno nije slučaj. A kako onda objasniti brojne slučajeve pojedinaca koji su zbog uzimanja kanabisa doživjeli ne samo smanjenje simptoma nego i vrlo vidljivo poboljšanje općeg zdravstvenog stanja - pitanje je koje se logično nameće.
Dr. Brborović kaže da se tu mogu ispreplitati placebo efekt i takozvani šamanski, care effect, koji podrazumijeva skrb o osobnim emocijama, onom božanskom.
To, kaže liječnik, utječe na pacijenta da se osjeća bolje, a ne treba isključiti niti učinak halucinogene droge.
No i dr. Brborović priznaje da je u tom području zapravo provedeno vrlo malo istraživanja, pa se čeka do kojih će sljedećih spoznaja doći znanstvenici.
Do tada, rad Povjerenstva prati i Huanito Luksetić koji za sebe kaže da ga u zatvor neće živog dobiti te da je on zagovornik ukidanja prohibicije kanabisa općenito.
"Povjerenstvo se mora pozabaviti i kvalitetom onoga što će se naći na tržištu i u ljekarnama. Jer ako ljudi ne dobiju dovoljno kvalitetan pripravak on im neće pomoći, a onda će mnogi reći da kanabis nema učinka", tumači Huanito Luksetić koji ne konzumira pripravke otkad mu je policija zaplijenila kanabis.
Kaže da ih ne uzima jer nema na raspolaganju dovoljno kvalitetan pripravak, a još mu traje zdravstveno poboljšanje zahvaljujući onome što je uzimao dok mu nije banula policija i odnijela sve.
"Moj lijek je zaplijenjen, eno ga u Zagrebu u nekom institutu. Ako mi se pogorša zdravstveno stanje uzet ću transparent, sjesti pred tu ustanovu i tražiti svoj lijek nazad. Ne treba mi za to kritična masa ljudi. Borim se za život i sam sebi sam kritična masa", odlučan je Huanito Luksetić.
