Uspješan pokušaj Češke da nabavi više od milijun topničkih granata za Ukrajinu nailazi na kritike populističke stranke koja vodi u anketama uoči listopadskih parlamentarnih izbora. Vođa stranke ANO i bivši premijer Andrej Babiš rekao je da inicijativa, koja je ove godine već isporučila milijun metaka, previše košta porezne obveznike, a novac bi se trebao trošiti „na naš vlastiti narod“. U intervjuu za Reuters nazvao je inicijativu „trulom“ i rekao da će biti ukinuta ako se vrati na vlast.
„Na temelju informacija koje imamo, radi se o neprimjerenim profitnim maržama, lošoj kvaliteti i upitnim dobavljačima. Iz tih razloga, time bi se trebalo upravljati na razini NATO-a“, rekao je zamjenik predsjednika ANO-a Karel Havlíček za Politico. Češka vlada, pod vodstvom premijera Petra Fiale, branila je inicijativu o streljivu. „Svako zaustavljanje inicijative bio bi pravi dar Putinu. Oni koji o tome govore kockaju se s europskom sigurnošću“, upozorio je prošli mjesec ministar vanjskih poslova Jan Lipavský na sastanku s češkim veleposlanicima. Prag je započeo s nastojanjima oko streljiva 2024. kao odgovor na američka kašnjenja u slanju granata Ukrajini. Nedostatak je kijevskim snagama oduzeo ključno oružje u vrijeme kada je Rusiju pomagao njezin saveznik Sjeverna Koreja i kada je stjecala prednost na bojnom polju.
Češki predsjednik Petr Pavel rekao je da je prije inicijative Rusija imala deseterostruku prednost u topničkom streljivu, ali da je to od tada smanjeno na 2 prema 1 u korist Moskve. Inicijativa prikuplja zapadne donacije streljiva, a također kupuje granate na globalnom tržištu i šalje ukupni iznos u Kijev. To olakšava teret drugim zemljama, a organizatori su rekli da je rastući broj donacija dokaz njezina uspjeha. Prošle godine Češka je koordinirala isporuku 1,5 milijuna metaka velikog kalibra uz financijske doprinose 14 zemalja. Ove godine cilj je isporučiti 1,8 milijuna metaka, rekao je Aleš Vytečka, voditelj Međuvladine agencije za obrambenu suradnju. Napor je kritiziran zbog uočenog nedostatka transparentnosti, ali u intervjuu za BBC , Pavel je takve pritužbe nazvao "pokušajima potkopavanja inicijative".
Prag dobiva na kredibilnosti
Martin Vokálek, voditelj ureda češkog think tanka Europeum u Bruxellesu, složio se i dodao da je Prag stekao značajan politički utjecaj organiziranjem inicijative. „Diljem Europe, barem u mom krugu kolega, ovo je nešto po čemu smo poznati“, rekao je. Odlazeća češka stalna predstavnica u Političkom i sigurnosnom odboru EU, Jitka Látal Znamenáčková, također je češkoj novinskoj agenciji ČTK izjavila da je praška inicijativa o streljivu donijela priznanje Bruxellesu i etablirala Češku Republiku kao konstruktivnu zemlju koja može pronaći kompromise među državama članicama. No unatoč širokoj podršci projekta u Bruxellesu i Kijevu, on je izazvao sumnju javnosti kod kuće jer Česi postaju sve skeptičniji prema ratu u Ukrajini.
„Budući da samo nekolicina ljudi vjeruje da će Ukrajina pobijediti, a još manje vjeruje da će doći do brzog rješenja, ne vide smisao u slanju vojne pomoći“, rekao je Jiří Táborský, analitičar Stema. Vokálek je rekao da Babiš i njegova stranka iskorištavaju taj osjećaj kako bi napali akciju prodaje streljiva. ANO ima podršku 32 posto birača, prema anketi Politica, dok Fialina koalicija Spolu ima samo 21 posto. Ako Babiš održi riječ i ukine inicijativu za streljivo, ostali zapadni partneri Ukrajine morat će doprinijeti više, upozorio je Vokálek. Pavel je također rekao da ne može jamčiti kontinuitet češke politike prema Ukrajini, jer to ovisi o ishodu listopadskih izbora. Međutim, Vytečka je rekao da je optimističan i da su Česi spremni nastaviti doprinositi ratu i podržavati Ukrajinu. „Jedan od najvećih stupova naše podrške je crowdfunding. Zadivljen sam koliko su Česi od pomoći kada vidim doprinose, na primjer za haubice ili helikoptere“, rekao je redatelj.
Volonterska inicijativa pod nazivom Dárek pro Putina (Dar za Putina) prikupila je više od milijardu kruna (41 milijun eura) od više od 360.000 donacija za kupnju topništva, oklopnih transportera, pa čak i helikoptera Black Hawk za Ukrajinu. Vytečka je ovu velikodušnost pripisao povijesnom pamćenju češke nacije. Zemlju su okupirale nacističke njemačke snage nakon Münchenske konferencije 1938. i sovjetske trupe nakon Drugog svjetskog rata, koje su 1968. ugušile "odmrzavanje" komunizma koje je predstavljalo Praško proljeće. „Zbog sjećanja na ova dva događaja, većina osjeća [suosjećanje] s Ukrajinom“, rekao je.
