Bliskoistočni model i njegova strategija diverzifikacije nakon naftnog buma su pogođeni. Sukob bi mogao dovesti do smanjenja broja stranih posjetitelja između 11% i 27%, piše Corriere della Sera.
Sukobi koji su destabilizirali regiju nekako bi se uvijek zaustavljali na granicama Dubaija. No prošle subote sve se promijenilo. Iranski osvetnički udari pogodili su ključne sektore emirata, od zračnih luka i hotela do trgovačkih luka, ali najviše su uzdrmali psihološke temelje grada koji je četiri desetljeća gradio identitet jednog od najpouzdanijih mjesta za poslovanje u nestabilnom susjedstvu.
Turisti diljem popularne destinacije za odmor gledali su kako se projektili presreću na nebu iznad njih, dok su iranski napadi izazvali potpuni kaos u zračnom prometu Ujedinjenih Arapskih Emirata. Snimke drona koji udara u tlo u luksuznoj četvrti Palm Jumeirah, uzrokujući eksploziju i štetu na hotelu Fairmont, obišle su svijet. Krhotine su ozlijedile četiri osobe, dok su još dvije ozlijeđene kada su dijelovi presretnutih dronova pali u dvorišta dviju obiteljskih kuća. Čak je i Burj Al Arab, slavni hotel sa sedam zvjezdica, pretrpio štetu od gelera. Vlasti su brzo reagirale kako bi obuzdale štetu na povjerenju jednako kao i onu fizičku, no za investitore i stanovnike koji su gledali kako projektili pogađaju njihove simbole, pitanje je bilo je li to dovoljno.
Miijarde nestale u dimu iznad Dubaija
Godinama su se zaljevske monarhije prikazivale i prikazivale kao otok mira, pouzdano i kozmopolitsko utočište , imuno na kroničnu geopolitičku nestabilnost Bliskog istoka. "Dajte nam svoje bogate, svoje turiste, svoje suverene fondove, svoje luksuzne brendove, svoje milijarde neizvjesnog podrijetla“, činilo se da šeici i emiri govore svijetu, gotovo izvrćući poznate riječi ispisane ispod Kipa slobode: "Dajte mi svoje umorne, svoje siromašne, svoje drhtave mase koje žude za slobodnim disanjem.“ "Zlatna vrata“ koja su osvijetlili u Perzijskom zaljevu bila su od čistog zlata .
Trebalo je samo nekoliko dana da se skupi san o izgradnji budućnosti nakon nafte pretvori u noćnu moru , pod udarcima sukoba kojeg su se desetljećima bojali i pokušavali ga istjerati. Kao odmazdu za masovne napade SAD-a i Izraela, Iran je lansirao više od tisuću projektila i dronova na Saudijsku Arabiju, Emirate, Katar, Bahrein, Kuvajt i Oman . Najmanje sedam civila je ubijeno, a stotine su ozlijeđene. Pogođena je infrastruktura, zgrade i podatkovni centri, prekinute su brodske linije, a bankarske usluge i online trgovina djelomično su onemogućene.
Zračne luke su bile zatvorene, tisuće letova otkazano, a deseci tisuća turista i stranih stanovnika bili su prisiljeni evakuirati se u strahu . Ništa bolje ne ilustrira odvijajuću kataklizmu od neba iznad nebodera u Dubaiju, osvijetljenog iranskim granatama ili zacrnjenog dimom s mjesta bombardiranja.
Kriza je razoran udarac ugledu zemalja Perzijskog zaljeva : "Potkopava percepciju sigurnosti i stabilnosti koju su ta gospodarstva do sada projicirala i, ako bi se nastavila, osim kratkoročnog uništenja, mogla bi dugoročno ugroziti ulaganja i napore diverzifikacije“, kaže Jason Tuvey, analitičar u Capital Economicsu.
U opasnosti je, između ostalog, gigantski plan razvoja Vision 2030, bilijuni dolara koje Saudijska Arabija namjerava uložiti u razvoj zdravstva, obrazovanja, turizma i zabave, smanjujući svoju ovisnost o nafti. Međutim, Saudijska Arabija sad možda više neće moći pronaći strane partnere, ili barem ne tako brzo. Budućnost podatkovnih centara, u koje je regija uložila mnogo, također je u opasnosti, sada kada su dva pogođena u UAE-u, a jedan u Bahreinu, navodi Corriere.
Dubai na godinu posjeti 100 milijuna turista
Turizam, za koji se očekuje da će privući 100 milijuna posjetitelja u 2025. i činiti 12% gospodarstva Emirata, posebno je ugrožen. U 2024. godini prihodi Saudijske Arabije prvi su put premašili vrijednost izvoza petrokemijskih proizvoda, dosegnuvši 41 milijardu dolara. Prema Tourism Economicsu, sukob bi ove godine mogao rezultirati smanjenjem broja međunarodnih posjetitelja Bliskog istoka između 11% i 27%, s gubitkom potrošnje između 34 i 56 milijardi dolara. Konačno, iako blokada Hormuza ometa veliki dio izvoza nafte, energetska infrastruktura također je pretrpjela teške posljedice. Među pogođenima je i Katar, koji je prisiljen zatvoriti proizvodnju ukapljenog plina nakon što su pogođene neke od njegovih rafinerija.
Od 1979. - godine Homeinijeve revolucije - Zaljev je Iran smatrao agentom destabilizacije . I od tada, monarhije njeguju sve bliže veze sa Sjedinjenim Državama, koje se smatraju jamstvom zaštite. No, posljednjih godina, prvo Oman i Katar, a zatim čak i Emirati i Saudijska Arabija, tražili su detant s Teheranom, poboljšavajući diplomatske odnose u nadi da će ostati izvan sukoba koji su, čini se, približavali stav Izraela i povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Bezuspješno.
Napad na Iran poremetio je sve izračune. Dubai se preko noći suočio s egzodusom. Tisuće stranaca pokušavale su pobjeći, a kompanije koje iznajmljuju privatne zrakoplove izvijestile su da potražnja daleko premašuje broj dostupnih letova. Dale Buckner, izvršni direktor sigurnosne tvrtke Global Guardian, rekao je da je do utorka njegova tvrtka imala sedam korporativnih klijenata, uključujući velike financijske i konzultantske tvrtke, koje su tražile evakuaciju između tisuću i tri tisuće svojih zaposlenika.
- Ovo jako podsjeća na Ukrajinu - izjavio je Buckner.
- Teško je precijeniti opasnost za ekonomski model Dubaija. Fizička šteta može biti mala, a dosadašnja bol uglavnom je psihološka. Ali status Dubaija kao sigurne luke za iseljenike i njihove tvrtke sve je više upitan. Što rat dulje traje, to će potraga za alternativnim lokacijama biti intenzivnija. Dubaiju je potrebno da ovaj rat odmah završi. Međunarodni kapital je vrlo mobilan - ocijenio je Jim Krane, stručnjak s Instituta Baker sa Sveučilišta Rice.
Dan rata - šteta milijardu dolara
Njegove riječi potvrdili su i sami investitori. Izvor iz jedne srednje velike investicijske tvrtke sa sjedištem u UAE rekao je da je njegova tvrtka preventivno počela planirati otpuštanja i zaustavila prikupljanje sredstava. Potražnja za zlatnim polugama je porasla, a međunarodne privatne banke, koje su širile svoje savjetodavne operacije u emiratu, sada preispituju opseg svoje prisutnosti.
Posljedice na gospodarstvo bile su trenutačne i razorne. Međunarodna zračna luka u Dubaiju (DXB), najprometnija na svijetu za međunarodne putnike, pretrpjela je oštećenja na terminalima, što je dovelo do potpune obustave letova početkom ožujka. Procjenjuje se da svaki dan zastoja zračne luke uzrokuje gubitak veći od milijardu eura. Ukupno su zabilježene tri civilne žrtve u UAE, a vlada je morala osigurati smještaj za više od 20.000 turista koji su ostali blokirani.
U znak napetosti koja je zavladala, burze u Dubaiju (DFM) i Abu Dhabiju (ADX) privremeno su zatvorene nakon što je izbrisano oko pet milijardi dolara tržišne vrijednosti. Analitičari Oxford Economicsa procjenjuju da bi broj turističkih dolazaka u regiju mogao pasti za 11 do 27 posto u 2026. godini, što predstavlja gubitak od 23 do 38 milijuna posjetitelja, dok se u ugostiteljstvu predviđa pad prihoda od čak 50 posto u prvom kvartalu.
- Ovo je zaista velika promjena u percepciji. Gospodarstva Zaljeva općenito su se smatrala sigurnima od iranske odmazde. Mislim da se to tijekom vikenda promijenilo - rekao je William Jackson, glavni ekonomist za tržišta u nastajanju u Capital Economicsu.
Kako je uopće nastao Dubai?
Transformacija Dubaija iz skromne luke za izlov bisera i ribolov u globalni financijski centar bila je projekt koji je trajao desetljećima. Početkom 18. stoljeća bio je tek malo naselje, a temelji modernog emirata udareni su 1833. godine, kada se pleme Bani Yas, predvođeno obitelji Al Maktoum koja i danas vlada, naselilo na ušću Dubai Creeka. Grad je tada počeo rasti kao trgovačko središte, no pravi zamah dogodio se tek u drugoj polovici 20. stoljeća.
Sredinom prošlog stoljeća grad je imao tek oko 20.000 stanovnika. Nakon formiranja Ujedinjenih Arapskih Emirata 1971. godine, populacija je do 1975. narasla na oko 183.000. Do 2011. dosegnula je dva milijuna, da bi 2025. godine premašila četiri milijuna, od čega su više od 90 posto strani državljani, takozvani ekspatrijati. Upravo su oni postali mozak, radna snaga i investicijski kapital koji pokreće grad.
Iako je otkriće nafte 1966. godine ubrzalo razvoj infrastrukture, vladari Dubaija, ponajprije šeik Rashid bin Saeed Al Maktoum, bili su svjesni da su rezerve ograničene. Za razliku od susjednog Abu Dhabija, koji drži više od 90 posto naftnih rezervi UAE, Dubai je rano počeo s diverzifikacijom gospodarstva. Danas nafta čini manje od dva posto BDP-a Dubaija. Zamijenila ju je mješavina trgovine, turizma, luksuznih nekretnina i financijskih usluga.
Ključni projekti bili su otvaranje luke Jebel Ali sedamdesetih godina, osnivanje zrakoplovne tvrtke Emirates 1985. te uspostava slobodnih trgovinskih zona koje su stranim tvrtkama nudile potpuno vlasništvo i nula posto poreza. Kasnije je otvaranje Međunarodnog financijskog centra Dubai (DIFC) 2004. privuklo najveće svjetske banke i investicijske fondove, čime je Dubai preuzeo ulogu regionalne financijske prijestolnice koju je nekoć imao Bejrut.
Paralelno s ekonomskim razvojem, Dubai se počeo pozicionirati kao luksuzna turistička destinacija. Izgradnja kultnih građevina poput hotela Burj Al Arab (1999.), umjetnog arhipelaga Palm Jumeirah (2001.) i najviše zgrade na svijetu, Burj Khalife (2010.), postali su simboli grada i magnet za posjetitelje iz cijelog svijeta. Broj turista kontinuirano je rastao, s 15 milijuna u 2023. godini na rekordnih 19,59 milijuna međunarodnih posjetitelja u 2025., neposredno prije izbijanja sukoba. Do te godine grad je raspolagao s više od 154.000 hotelskih soba, uz prosječnu popunjenost od 80 posto. Bio je to vrhunac modela koji se te subote našao pod izravnom vatrom.
