Ekskluzivni dokumenti: Evo kako su špijunirali Tuđmana i HDZ-ovce u Klubu književnika

U prepunoj dvorani nekadašnjeg Društva književnika Hrvatske u Zagrebu prije točno 36 godina, 28. veljače 1989. godine javnost je svjedočila prvom javnom predstavljanju Hrvatske demokratske zajednice, čiji je naziv tada i prvi put spomenut.

"Obavještavamo vas da će u petak, 28. veljače 2025. godine, predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković nazočiti obilježavanju 36. obljetnice prvog javnog predstavljanja prednacrta programskih osnova Hrvatske demokratske zajednice, koje će se održati u u Društvu hrvatskih književnika (Trg bana Josipa Jelačića 7/I, Zagreb), s početkom u 16.30 sati", priopćio je jučer HDZ.

A živući sudionici te tribine za Express se prisjećaju tog dana sa sjetom jer takav zanos koji su tada osjećali, kako su nam opisali, nikada se više nije ponovio. Od oko tristo sudionika tribine, raznih profila među poznatijima su, osim Franje Tuđmana doajen HDZ-a i hrvatske politike Vladimir Šeks, književnik Hrvoje Hitrec, Branimir Glavaš, diplomat Neven Jurica, Josip Manolić, Stjepan Tuđman, Vlado Veselica i tadašnji student, a danas savjetnik premijera i bivši predsjednik Zajednice utemeljitelja Mario Kapulica s kojim smo najduže razgovarali o tom vremenu.

Od tristo njih, samo su 73 potpisala pristupanje HDZ-u. Neki su se bojali...

- Da popis potpisnika toga događaja nije objavljen u biltenu HDZ-a br.1. danas bi rijetko tko znao njihova imena. Bilo je tu raznih ljudi, ponajviše onih koji su vidjeli priliku za ostvarenje vjekovnog sna Hrvata o osnivanju vlastite države, ali bilo je onih koji su se tu našli samo zato što su se bojali Slobodana Miloševića i njegove velikosrpske politike. Prvih je najviše bilo među mlađim akademskim građanima i studentima koji su bili potpuno nepoznati javnosti, dok je drugih bilo više među starijim akademicima ili političarima koji su bili puno poznatiji. Mnogih od ovih starijih nažalost više nema,  dok su tadašnji studenti danas puno bliže mirovini, barem oni koji su preživjeli rat - govori nam Mario Kapulica.

No, od tristo sudionika samo su 73 potpisala pristupanje HDZ-u jer su mnogi strahovali od progona komunističkih vlasti.

Kapulica ističe da tada HDZ nije bio ni blizu organizirane stranke s tisućama članova posvuda u Hrvatskoj, nego je djelovao na razini kruga od svega nekoliko desetaka ljudi. Bio je, ističe, to trenutak u kojem je javno predstavljen prvi demokratski nacionalni oporbeni program u još tada komunističkoj Hrvatskoj. To iznimno, kaže Kapulica, važan datum koji ima i širi domašaj od užeg stranačkog.

Tuđmanov trik - politički skup će zabraniti, javnu tribinu neće

Manifestacija je održana je u obliku javne tribine, ponajviše jer je, kako su nam objasnili sudionici tribine, komunistički režim u osnivačima i njihovim nastojanjima gledao neprijatelje poretka, a procjena je bila da se javnu tribinu neće usuditi prekinuti, dok čisti politički skup vjerojatno bi.

- Jasno je, a u to će se dosta godina kasnije uvjeriti i mnogi koji su tamo bili, da su se pripreme za ovaj skup odvijale pod budnim okom komunističkih sigurnosnih službi. Predstavljene su središnje programske točke nastajućeg HDZ-a. Preciznije bi zapravo bilo reći da je predstavljena vizija samostalne Hrvatske, utemeljene u izvornom i nedjeljivom suverenitetu hrvatskog naroda. Ta se vizija, nasuprot očekivanjima hrvatskog naroda da će se, nakon pobjede HDZ-a na prvim izborima ostvariti demokratskim i mirnim putem ostvarila sredinom 1991., u okolnostima nametnutog rata. Na temelju programa koji je predstavljen prije 36 godine ostvarili smo svoju suverenost i dodatno ju osigurali svojim članstvom u EU i NATO savezu- kaže Kapulica.

Inače, na skupu prije 36 godina govornici su bili: Franjo Tuđman, Dubravko Horvatić, Neven Jurica, Drago Stipac, Ante Korljan, Vladimir Šeks, Dalibor Brozović, Stjepan Šešelj, Ivan Gabelica i Hrvoje Hitrec, a nastupilo je i nekoliko slovenskih opozicionara. Kapulica je bio zadužen za organizacijska pitanja i osiguravanje skupa.

Glavnina istupa bila je usmjerena na oštru i beskompromisnu kritiku komunističkog režima, govornici su otvoreno tražili uvođenje slobodnog i neovisnog tiska te osudili političke progone, unitaristički napad na hrvatski jezik i zanemarivanje hrvatskog iseljeništva.
Tražio se silazak režima s vlasti kao jedini izlaz iz postojeće ustavne, političke i društvene krize i isticalo se da istinska demokracija nije zamisliva uz zadržavanje komunističkog monopola.

- Do tog skupa nije bilo tako snažnog javnog negiranja sveukupne komunističke prakse u Hrvatskoj. Tuđman je jedini govorio o nuždi za osnivanjem nove političke inicijative na osnovama prava hrvatskog naroda na demokraciju, nacionalnu slobodu i obranu od opasnosti iz Beograda. Nakon što je osobno napisao temeljne dokumente nastajuće stranke na tribini je o njoj govorio dva puta, a na kraju je pozvao okupljene da podrže plan održavanja osnivačke skupštine- sjeća se Kapulica. No stranci je dopuštena registracija tek godinu dana kasnije, 18. veljače 1990. Nakon javnog predstavljanja „prednacrta programskih osniva“ krenulo se u osnivanje stranke te je HDZ osnovan 17. lipnja 1989., ali je tek dva mjeseca prije prvih višestranačkih izbora istranka i službeno registrirana i priznata.

HDZ je za Službu bio "Klasni neprijatelj"

- Bolje se sjećam tih vremena nego nekih recentnijih. To su bila posebna vremena, posebne okolnosti i posebni ljudi - kaže Kapulica.

Sve je to zabilježio nekadašnji Sekretarijat za unutrašnje poslove, zloglasna "Služba državne sigurnosti" čije dopise ekskluzivno otkrivamo.

Predmet je nazvan 'Klasni neprijatelj u zemlji', a dopis kreće s kontaktima Franje Tuđmana s Ivanom Bobetkom, Pericom Jurićem, Mariom Kapulicom i Josipom Manolićem oko sastanka Inicijativnog kruga HDZ-a na dan 11. lipnja 1989. i Osnivačke skupštine 17. lipnja 1989.

"U razgovoru s Bobetkom, Jurićem i Kapulicom Tuđman je dogovorio da se Inicijativni krug sastanka održi u hotelu Panorama. Jurić i Kapulica će otići u Panoramu da dogovore prostoriju. Zatim ih je Tuđman obavijestio da su materijali za brošuru HDZ-a spremni za štampanje, osim spiska ljudi Inicijativnog kruga koji su potpisali svoj ulazak u HDZ. Međutim Dubravko Horvatić je u zadnji čas odustao da bude glavni urednik te je Tuđman ovo mjesto ponudio Bobetku. Bobetko je pristao, dodajući da i Jurić i Kapulica mogu sudjelovati u uredništvu. Obzirom da je Tuđman predložio da glavni urednik bude Mirko Rogošić, ako se složi, u glavno uredništvo ulaze Bobetko, Jurić, Rogošić, Milivoj Slaviček i Vladimir Šeks.

U odnosu na popis članova HDZ-a u Inicijativnom krugu, a koji nedostaje u brošuri, Bobetko je naveo da je zvao Dragu Stipca, koji ga je obavijestio da je popis predao Horvatiću, a Horvatić ga dod danas nije poslao Tuđmanu, iako mu je rečeno. Tuđman je iznio sumnju u Stipca i Horvatića, naročito jer je Horvatić odustao u zadnji čas, a Stipac želi razrješenje dužnosti tajnika HDZ-a, iako se još uvijek angažira na pripremi sastanka.

Istog dana uvečer Tuđmana su kontaktirali Josip Manolić i Ivan Bobetko. Manolić je donio pismenu obavijest GSUP-a u kojoj traže da do 12. lipnja 1989. pisanim putem upute nadopunu o održavanju javnog skupa u kojoj su dužni navesti njegov karakter i svrhu održavanja. Manolić nadopunu piše još istog dana, a Tuđman ga je upozorio da naglasi da se radi o organizaciji unutar Socijalističkog saveza. Smatra da će na osnivačkoj skupštini biti sigurno 600 prisutnih. Manolić kaže da zadruga Josipa Zebića na adresi Nova Ves 23, ima zgodan prostor, a postoji i mogućnost nadogradnje te bi trebalo 'razmisliti u budućnosti o tom prostoru za onu našu banku.'

Ivan Bobetko je obavijestio da je sve spremno za osnivačku skupštinu u Kongresnoj dvorani hotela Panorama za 17. lipnja 1989. i da je poslao 650 poziva. Telegrame i pozive za sada financira sam, a na osnovu poštanskog računa će srediti račune s Inicijativnim odborom.

Ankica Tuđman: Još nikakav novac nije stigao...

Tuđmanova supruga Ankica je podsjetila prisutne da je Drago Stipac svojevremeno govorio da će neki zagrebački obrtnik dati 10 miliona dinara za potrebe HDZ-a, ali da još nikakav novac nije stigao.

Bobetko predlaže da osim raznih ustanova i organizacija, pozovu i nekoga iz Srbije ali 'da im Đilas ne treba'. Tuđman ima sasvim suprotno mišljenje i smatra da bi Đilasa baš trebalo pozvati jer je on 'politički disident svjetskog ugleda, a njegov dolazak bi bio pravi bum', no o tome se nisu konkretno dogovorili.'

Tuđmanove ključne izjave s prvog skupa HDZ-a:

„Poticaj za osnivanje Hrvatske demokratske zajednice dočekan je i zabilježen s mnogo razumljive radoznalosti, ali i kojekakvih predrasuda, pa i zluradih nedobronamjernosti. Budući da dosadanje pluralističke laste očito nisu dovoljno uvjerljivo navijestile proljeće baš ovoga podneblja to se istom pojava HDZ doživljava kao nedvojbeno znak izlaska Hrvatske iz dugotrajne, nametnute joj, šutnje. A to jamačno neki ne žele, a poneki bi nam skrenuli ili zamutili vode još prije no što poteku s izvora.“

"Jedna od bitnijih zadaća HDZ bila bi u tome da na razborit način potiče razmatranje i razjašnjavanje svih onih pitanja što teretom prošlosti pritišću svijest i savjest naših ljudi. Jer u bezizglednom sukobu s društvenim nedaćama, i ne manje s nametnutim im istinama, ljudi gube povjerenje u svrhovitost ozbiljnijih napora, nalazeći izlaz u olakom preživljavanju ili bijegu iz domovine.“

"Zbog svega toga nije nimalo slučajno, što nasuprot različitim lobbyima ovdje i po svijetu, što uvijek znaju i čine ono što treba da bi provodili i nametali svoju volju, u Hrvatskoj su brojniji nego drugdje trebalo-bisti. Naime, takvi koji i onda kad dokuče da bi se nešto moralo i valjalo poduzeti, to bi ipak trebalo da učini netko drugi.“

„Kad ističemo zahtjev da HDZ želi graditi svoju djelatnost na tradicijama svih pozitivnih sastavnica i odrednica hrvatske povijesti, onda to ne znači da se zauzimamo za jednostavno preuzimanje njihovih idejnih ili programskih osnova. Svaka od njih odgovarala je na izazove svoga doba, a i zatajivala u promijenjenim povijesnim prilikama. A naše vrijeme traži nova rješenja. U tome se ne očituju nikakve naše posebnosti već – možemo reći – zakonitosti povijesnoga kretanja.“

"S obzirom na dalje vrtoglavo zaoštravanje krize, držim da bi HDZ morala izraziti najveću zabrinutost zbog takve nerazumne politike koja je dovela do krajnjeg zaoštravanja međunacionalnih suprotnosti u cijeloj SFRJ, a naročito na Kosovu. Isto tako valja nam reći odlučno – Ne! – otvorenim prijetnjama onih što bi metode kineske revolucije prenijeli i na Bosnu i Hercegovinu, pa na Hrvatsku, a zatim i na Sloveniju, da bi svoj neostaljinizam i neounitarizam nametnuli cijeloj državnoj zajednici.“