Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan krenuo je na valu referenduma na kojem mu je uskom većinom izglasano rapidno povećanje ovlasti, u novi val potpunog prekrajanja turske republike. Prvo su nadležne telekomunikacijske vlasti Turske u subotu blokirale stranice Wikipedije na svim jezicima, javlja Hürriyet. Agencija BTK na svojim je stranicama objasnila da je riječ o mjeri u skladu sa zakonima koji zabranjuju "opscene sadržaje" kao i one koji su "prijetnja nacionalnoj sigurnosti".
Turske vlasti, inače, već neko vrijeme zahtijevaju od Wikipedije da otvori poseban ured u Turskoj, iz kojega bi stranicu vodila "u skladu s odlukama turskog pravosuđa" i ne bi bila u službi "operacija protiv Turske". Istog dana turske vlasti najurile su s radnih mjesta 3974 državnih službenika, ponajviše sudaca i državnih odvjetnika, ali i iz raznih ministarstava i srodnih državnih tijela. Sve pod optužbom da su članovi onoga što Erdoganove vlasti nazivaju "Fethüllahističkom terorističkom organizacijom".
Čistke s takvim objašnjenjem, kao i optužbe za pripadnost Kurdskoj radničkoj partiji (PKK), u posljednjih godinu dana u Turskoj su rezultirale otkazima za 120.000 sudaca, policajaca, časnika, novinara, književnika, profesora, nastavnika i raznih drugih. Usput je u zatvorima završilo 40.000 ljudi istog profila kao ovi koji su izgubili posao. Turska je u posljednjih godinu dana u zatvore potrpala toliko novinara kao nijedna druga zemlja svijeta.
Subota je bila vrlo dinamičan dan za vlasti u Ankari zato što su ujedno i proglasile nastavak izvanrednog stanja koje traje još od pokušaja puča prošle godine. Također su i zabranile vrlo popularne TV emisije u kojima su se sudionici upoznavali za izlaske, eventualno nalazili i svoje partnere. "Emisije nisu u skladu s turskom tradicijom. One uništavaju instituciju obitelji", bila je najava zamjenika ministra za telekomunikacije Numana Kurtulmuşa iz ožujka kada je ovaj to prvi put najavio.
Oko ničega od toga predsjednik Erdogan nije se očitovao, ali je uoči službenog puta u Indiju izjavio da turska vojska može napasti PKK i kurdske Jedinice narodne zaštite (YPG) "u svakom trenutku". Izjava je posljedica toga što je Erdogan posljednjih tjedana otišao toliko daleko da riskira sukob s SAD-om, u daljnjoj perspektivi možda čak i s Rusijom, jer turska vojska sve češće preko sirijske granice napada i kurdske jedinice i Sirijsku vojsku.
Dotle da su proamerički Kurdi skoro potpuno zaustavili akcije oslobađanja ISIL-ovog bastiona Raqqe u Siriji, polamilijunskog grada iz čijih su predgrađa Kurdi morali povlačiti svoje jedinice i nagomilati ih nasuprot vojsci Turske koja je proteklih dana pobila desetke kurdskih militanata. Sirijska vojska je, pak, morala zaustaviti svoje napredovanje prema Raqqi protiv ISIL-a kako bi se obračunala s islamističkim pobunjeničkim skupinama koje su ugrozile oslobođeni teritorij Sirije u zapadnom centralnom djelu.
Damask optužuje Ankaru da je jedini izvor oružja, ljudstva i logistike za islamiste čiji lavovski dio čine frakcije al-Kaide. Za posljednji napad vojnim avionima Erdogan je izjavio da je "o tome unaprijed obavijestio SAD". Nemoguće je, međutim, da mu je Washington dao zeleno svjetlo, jer upadi Erdoganovih jedinica u Siriju zapravo jedino koriste ISIL-u, možda i nekim drugim džihadističkim skupinama.
U takvoj situaciji prije nekoliko dana američka vojska poslala je svoj poveći konvoj iz Iraka, preko područja na sjeverozapadu Sirije pod Kurdima, sve do granice Sirije i Turske kako bi tamo patrolirali američki vojnici. Očito kako bi odvratili turske vojnike od napada na Kurde. To, međutim, Erdogana nije pokolebalo. "Kao što sam rekao, mi tamo možemo upasti tijekom noći bez upozorenja. Ne moramo nikome unaprijed najaviti naše planove, dati teroristima datum. Oni tamo žive u strahu, ne mi", rekao je Erdogan, jasno se referirajući na američko vojno prisustvo na granici.
