Ovo će nam pomoći da živimo u okviru vlastitih mogućnosti. Bez političkih kalkulacija provest ćemo reforme neodrživih sustava zdravstva i obrazovanja, restrukturirat ćemo javna poduzeća, reformirati državnu upravu i pravosudni sustav, racionalizirati sustav državnih agencija i bolje upravljati državnom imovinom.
Prošlo je više od pet godina od te izjave tadašnjeg premijera Zorana Milanovića. Europska komisija je sedam mjeseci od ulaska Hrvatske u EU odlučila da Hrvatska ulazi u Proceduru prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. Do kraja 2016. godine trebali smo smanjiti manjak na 2,7 posto BDP-a i provesti reforme. Od Europske unije dobili smo i listu naputaka što treba raditi.
Ali kao što je vidljivo, od obećanja Milanovića prije pet godina malo toga je reformirano od onoga što je on obećao. Ipak, Hrvatska je na samom kraju veljače izašla iz procedure prekomjernog deficita. I to je sadašnji premijer, HDZ-ovac Andrej Plenković, glasno i s ponosom objavio. Cijeli tjedan HDZ-ovci su ponavljali kako je to dokaz njihova dobrog rada i činjenicu izlaska iz procedure koristili kao kontraargument svima onima koji upozoravaju da Hrvatska nije provela reforme i pripremila gospodarstvo za novu eventualnu krizu.
"Izlazak iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža nova je potvrda da Hrvatska ide u pravom smjeru", priopćili su iz Vlade.
"Izlazak iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža nakon 5 godina od izuzetne je važnosti za stabilnost, daljnje jačanje hrvatskoga gospodarstva, kao i za povjerenje investitora. Današnjom odlukom Europske komisije Hrvatska je svrstana u višu kategoriju, u društvo država članica Europske unije sa stabilnim gospodarstvima, zajedno s Njemačkom, Irskom, Francuskom, Nizozemskom, Rumunjskom, Španjolskom, Portugalom, Švedskom i Bugarskom", poručio je premijer Plenković.
Vlada se pohvalila i zahvalila Europskoj komisiji što vidi njihove napore i prepoznaje napredak u reformi javne uprave, poboljšanju korporativnog upravljanja javnim poduzećima, smanjenju administrativnog opterećenja gospodarstva, što je napravljen iskorak u mirovinskoj reformi. No u Vladi su puno toga prešutjeli u ovom izvješću.
Nema sumnje da su neki pomaci napravljeni, ali kroz cijelo izvješće Europske komisije se ističe da je značajan napredak napravljen prvenstveno u resoru Zdravka Marića, ali ironično, sam ministar financija je bio jedan od suzdržanijih u samohvali očito svjestan da reforme idu izuzetno polako, a da dobre godine prolaze. Treba napomenuti da je država u trenutku kad smo ušli u proceduru trošila oko 130 milijardi kuna, ove godine će potrošiti 140 milijardi. Dakle, trošimo još više.
Ali oporavak gospodarstva je donio više od poreza, omogućio je porezno rasterećenje, danas smo više oslonjeni na fondove EU za investicije nego prije pet godina. I s prihodom planiranim ove godine na 136 milijardi kuna, jednostavno nemamo manjkove kakve je imao Milanović, koji nije učinio previše da se oni smanje. Europska komisija je u trenutku pisanja izvješća mislila da ćemo 2018. godinu završiti s rastom BDP-a od 2,8 posto, a on je već usporio na 2,6 posto.
Odmah na početku Europska komisija ističe da će jedan od najvećih izazova Hrvatske biti neki održivi rast jer i za ovu i za 2020. godinu predviđaju daljnje usporavanje gospodarstva. Malo, ali usporavanje.
"Hrvatska je rasla prošlu godinu iznad prosjeka Europske unije, ali još je to sporije od usporedivih sličnih zemalja", piše u izvješću pa se upozorava na niz problema koje još nismo riješili.
Detektiraju i zašto smo uspjeli bolje uskladiti prihode i rashode, što je rezultiralo izlaskom iz procedure, a vrlo vjerojatno će značiti i podizanje investicijskog rejtinga krajem mjeseca. To je dobra vijest, ali EK upozorava da je prvenstveni razlog tome manja potrošnja za investicije te 10 posto manje novca koji izdvajamo za kamate, koje su pale na hrvatski dug. Ali upozoravaju da smo još s prosjekom zaduženja s kamatom od 3,4 posto, za skoro dva postotna boda više nego Njemačka, s kojom se premijer usporedio da smo u istoj grupi.
"U sljedećim godinama neće biti moguće tako održavati potrošnju jer će kamate rasti, a javne investicije su već dosegnule niske razine", upozorili su u Europskoj komisiji.
Na drugome mjestu upozoravaju i da se efekt pristupanja EU polako ispuhuje i da zato Hrvatska mora provoditi reforme koje bi jačale njenu konkurentnost. Dakle, još je ostalo provesti sve ono što je obećao Milanović prije pet godina.
Nema sumnje da su građani i poduzetništvo danas manje opterećeni porezima nego prije pet godina, ali po svemu što je napisala Europska komisija, jasno je da to nije dovoljno ako Hrvatska želi biti konkurentna zemlja, sa žilavim gospodarstvom i radnicima koji žele ostati u zemlji jer mogu dobro zaraditi.
Upravo zbog rasterećenja, porasla je osobna potrošnja i pogurala BDP, pohvaljeno je i što Agrokor nije donio destabilizaciju, kao i bankarski sustav koji je stabilan, a uvjeti financiranja su povoljni i poticajni za investicije. No, iako je ovo zadnje izvješće definitivno pozitivnije od svih prethodnih i dalje se navodi da strukturne reforme nisu značajno napredovale kako bi se zaključilo iz izjava Vladinih dužnosnika. Samo sedam posto preporuka za reforme je proveden.
U 19 posto preporučenih h reformi nije zabilježen nikakav napredak. Ograničen napredak je napravljen u 30 posto reformi. Znači 49 posto reformi smo podbacili. Određeni napredak europski birokrati bilježe u 32 posto preporučenih reformi, značajan napredak tek u 12 posto. Da je Hrvatska prije godinu dana ušla u proceduru, vjerojatno bi ti postoci bili iznimno zadovoljavajući, a Vlada bi se smatrala reformskim. No, sada teče šesta godina, a ovaj skor je tek znatno bolji nego je to bio 2017. godine.
Dakle, mičemo se minimalno iako napredujemo. Na više mjesta se upozorava da to nije dobro i da Hrvatska ne uspijeva zadržati korak sa sličnim zemljama te da su reforme usporene. EK i dalje smatra da porezom na nekretnine treba rasteretiti plaće, te su pohvalili i mirovinsku reformu. Ali izvješće ima 79 stranica, pisano je na engleskom jeziku, prilično birokratskim jezikom, pa većina građana nikad neće doći do njegova kraja.
A kako je vidljivo iz dosadašnjih nastupa, malo tko i iz oporbe si je da truda za proučiti ga iako bi im to trebao biti posao. A zadnje poglavlje je Europska komisija posvetila korupciji. Nju, naravno, Vlada nije spomenula uopće u svom priopćenju.
"Korupcija se u Hrvatskoj smatra izuzetno raširenom i Hrvatska je tu među najgorim članicama, a napretka nema. Zakonodavna rješenja ne pružaju dovoljno jake alate za borbu protiv korupcije", navodi Europska komisija.
Nastavno na temu koju smo otvorili u prošlom broju o lokalnim poduzećima i da nema niti broja zaposlenih, Europska komisija navodi da čelnike tih tvrtki imenuju političari i da posluju bez kontrola, što je plodno tlo za korupciju. Hrvatsku se proziva i da nije toliko otišla naprijed da donese etički kodeks za zastupnike. Europska komisija navodi i da je hrvatska javna uprava usitnjena i da se uglavnom ne može nositi sa zadaćama, a to se pogotovo vidi u lokalnoj upravi.
Nije napravljeno puno niti na poboljšanjima, razradi plaća u javnoj upravi, sustavu kazni i nagrada. Za sudstvo se ističe "zabrinutost da sudovi nisu dovoljno samostalni", što je eufemizam da su pod političkim utjecajem, da sporovi traju predugo iako su smanjeni zaostaci i da izbor sudaca ne ulijeva povjerenje građana. Unatoč tome što je od ove godine povećan zdravstveni doprinos, Europska komisija bez ikakve ograde navodi "nema razrađenih planova kako smanjiti nagomilane dugove".
I to nakon što dvije godine slušamo da je reforma zdravstva prioritet. Na sustavu socijalne pomoći ista boljka već godinama, a unatoč tome što smo dobili novac EU ne možemo napraviti jedinstveni sustav u kojem bi se znalo tko dobiva pomoć iz lokalne i centralne države kako bi se ona usmjerila baš onima kojima je potrebno. Zbog toga, iako broj siromašnih opada, ugroženih siromaštvom je više od prosjeka EU.
Za gospodarstvo navode da je plan rasterećenja kroz parafiskalne namete stao iako nas je Vlada uvjeravala da na tome rade. Manje smo produktivni, a samim tim i manje konkurentni. Hrvatska struktura radno sposobnog aktivnog stanovništva nije dobra, patimo zbog iseljavanja i lošeg sustava obrazovanja koji ne daje radnike koji treba tržište. - Hrvatske institucije, tržište radne snage i poslovno okruženje treba poboljšanje. Gospodarstvo je još opterećeno unatoč nekim pokušajima da se to promjeni - kažu iz Europske komisije.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Na ovim prostorima su političari uvijek dobro živjeli od praznih priča i obećanja! Oni jednostavno ne znaju drugačije!
Šteta. Puno sam očekivala od Plenkija. Očigledno ne valja imati high expectations
PENKI, TREBAO SI LIJEPU NAŠU POVUĆI SA DNO DNA, ALI ZBOG NEZNAM KOJEG RAZLOGA NISI TO UČINIO. IMAM SVOJE MIŠLJENJE KOJE ĆU ZASAD ZADRŽATI ZA SEBE.