Tragedija u Černobilu imala je veliki utjecaj na javno mnijenje u Danskoj o nuklearnoj energiji. Upravo je nuklearna havarija u SSSR-u postala očigledna baš u Skandinaviji gdje su Geigerovi brojači otkrili neobjašnjivo visoku razinu radijacije i razotkrili zavjet šutnje koji je vladao tog proljeća u komunističkom imperiju. Ta trauma, ali i prijašnje nepovjerenje je formiralo stav Kopenhagena o nuklearkama, pa je Danska godinu dana prije černobilske katastrofe zakonom zabranila izgradnju nuklearki, a eksplozija reaktora broj četiri u nuklearnoj elektrani Vladimir Iljič Uljanov Lenjin samo potvrdila tu odluku.
Ipak, izgleda da bi apstinencija od nuklearne energije u skandinavskoj zemlji uskoro mogla stići kraju. Bloomberg je izvijestio kako Danska planira pokrenuti nuklearni program u civilne svrhe i inkorporirati ga u postojeće obnovljive izvore energije kao što su vjetroelektrane. Vlada će započeti analizu koristi, rizika i potencijala korištenja nuklearnih reaktora kao dopune dominantnim izvorima energije iz vjetra i sunca u Danskoj, rekao je Lars Aagaard u parlamentu ovog tjedna. Time je odgovorio na pitanja više zastupnika o budućim energetskim potrebama.
- Svi znamo da, naravno, ne možemo imati elektroenergetski sustav temeljen isključivo na suncu i vjetru, mora postojati nešto što ga podupire. U slučaju da se odluči ukinuti zabrana, što će to zahtijevati od danskog društva? Moramo imati jasan pregled situacije - rekao je Aagaard.
Vjetroelektrane nisu dovoljne
Kopernikanski obrat leži u činjenici da Danska do 2045. nastoji postati potpuno ugljično neutralna. No vjetroelektrane jednostavno ne mogu stvoriti dovoljno električne energije kako bi se ostvario taj plan u zemlji koja trenutačno dobiva gotovo 90 posto svoje električne energije iz obnovljivih izvora, koji uključuju i biomasu. Sektor obnovljivih izvora energije suočava se s poteškoćama zbog viših troškova i posljednjih političkih promjena u Sjedinjenim Američkim Državama. Na primjer, tvrtka za razvoj vjetroelektrana Orsted A/S nedavno je odlučila smanjiti ulaganja nakon nekoliko neuspjelih projekata. Švedska također planira ponovno ulagati u nuklearnu energiju, dok je Finska 2023. pustila u rad reaktor snage 1.600 megavata, koji je tada bio najveći u Europi. Danski ministar za klimu isključio je mogućnost gradnje konvencionalnih nuklearnih elektrana, ali je rekao da razmatra nove tehnologije poput malih modularnih reaktora (SMR). Takva ideja se nedavno spominjala i u Hrvatskoj.
Sličnog stava su i u Bruxellesu. Belgija je u četvrtak službeno odustala od plana za postupno ukidanje nuklearne energije, pri čemu je parlament izglasao ukidanje obećanja starog dvadeset godina i omogućio izgradnju novih reaktora. Zastupnici u Bruxellesu podržali su plan nove, konzervativno predvođene vlade za oživljavanje nuklearne industrije u zemlji sa 102 glasa za, osam protiv i 31 suzdržanim.
- Savezni parlament upravo je okrenuo stranicu nakon dva desetljeća blokada i oklijevanja kako bi otvorio put realnom i otpornom energetskom modelu - rekao je ministar energetike Mathieu Bihet. Ovim je glasovanjem ukinut zakon iz 2003. kojim je Belgija namjeravala pogasiti nuklearke do 2025. godine i zabranila izgradnju novih kapaciteta za proizvodnju nuklearne energije. Rok je već bio pomaknut za 10 godina 2022. godine, nakon što je ruska invazija na Ukrajinu izazvala energetsku krizu i nagli porast cijena plina.
