Dan početka potpune ruske invazije na Ukrajinu postao je svojevrsna prekretnica za međunarodno poslovanje. Neki, poput Nikea , gotovo su odmah napustili Rusiju i za to dobili zahvalu od ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog. Nekima, poput Carlsberga i IKEA-e trebalo je nekoliko godina da napuste rusko tržište. Istovremeno, postojale su tvrtke, poput Leroy Merlina, koje su samo imitirale napuštanje Rusije. A neke - posebno Coca-Cola, proizvođač Oreo i Milka slatkiša Mondelez International, i Raiffeisenbank - nikada nisu ispunile svoja obećanja o napuštanju Rusije.
Koliko je zapadnih tvrtki napustilo Rusiju tijekom 3,5 godine rata? Koliko su one koje su ostale doprinijele ruskom proračunu? Kako tvrtke iz dva najveća donatora Ukrajine – SAD-a i Njemačke – financiraju Putinov režim? I zašto korporacije koje posluju u Rusiji skrivaju svoja financijska izvješća? Postotak tvrtki koje napuštaju rusko tržište naglo se povećao od prvog dana velikog rata do sredine travnja 2022. Prema Sveučilištu u St. Gallenu, do kraja te godine manje od 9% od više od 3000 analiziranih stranih tvrtki prekinulo je veze sa zemljom koja sponzorira terorizam , piše Tijekom protekle 3,5 godine, omjer zapadnih tvrtki koje su napustile Rusku Federaciju i onih koje su ostale praktički se nije promijenio. Tako je 2024. godine Rusiju napustilo više od 160 međunarodnih tvrtk , uključujući Carlsberg, Unilever i IKEA. Do ljeta 2025. godine stopa "izlazaka" također se nije značajno povećala: prema procjenama Instituta KSE , od 4177 analiziranih tvrtki, samo trećina je najavila povlačenje iz Ruske Federacije ili obustavila svoje aktivnosti tamo, 54,8% je još uvijek zadržalo prisutnost, a samo 12% zapadnih tvrtki je u potpunosti izašlo. Od srpnja 2025. godine, samo je 503 tvrtke potpuno napustilo Rusiju. U predratnoj 2021. godini zapošljavale su gotovo 590.000 ljudi, a same tvrtke ostvarivale su 110 milijardi dolara godišnjeg prihoda. Istovremeno, 2326 tvrtki (55%) i dalje posluje u zemlji. Dodatnih 1377 smanjilo je poslovanje ili je u procesu izlaska, piše Ukrainska pravda.
Iako su ukupni prihodi stranih tvrtki u Ruskoj Federaciji pali s 318 milijardi dolara u 2021. na 193 milijarde dolara u 2023., dobit je ostala gotovo na istoj razini (16,7 milijardi dolara u 2023. u odnosu na 18,4 milijarde dolara u 2021.). Porez na dohodak koji su platile te tvrtke čak se povećao - s 5,4 na 6,4 milijarde dolara: KSE je to objasnila povećanim poreznim pritiskom. Ukupni prihod stranih tvrtki u Rusiji dosegao je prošle godine 201 milijardu dolara, gotovo nepromijenjen u odnosu na 2023. (198 milijardi dolara), prema zajedničkom izvješću B4Ukraine, KSE Instituta i Squeezing Putina. Istovremeno, neto dobit dosegnula je najvišu razinu u posljednje tri godine - 19,5 milijardi dolara.
U proračun Kremlja uplatile su 60 milijardi dolara
„Samo u 2024. godini tvrtke su u proračun Kremlja platile najmanje 20 milijardi dolara poreza, a ukupno više od 60 milijardi dolara od početka invazije. Taj je iznos ekvivalentan gotovo polovici ruskog vojnog proračuna za 2025. i dovoljan je za osiguranje ugovora za više od milijun ruskih vojnih osoba“, navodi se u izvješću. Istovremeno, tvrtke iz Sjedinjenih Država i Njemačke – najvećih donatora Ukrajini – najveći su korporativni donatori ruskom vojnom gospodarstvu. Udio američkog poslovanja ostaje relativno stabilan: 19% prihoda od svih stranih tvrtki u Rusiji u 2024., u usporedbi s 20% u 2021. Prema analitičarima, 325 američkih tvrtki koje su imale veze s Rusijom početkom 2022. godine i dalje posluju tamo. Dodatnih 387 službeno je najavilo potpuni prestanak aktivnosti ili smanjenje poslovanja. A samo 96 tvrtki dovršilo je izlazak iz Rusije prodajom ili likvidacijom svog poslovanja.
Raiffeisenbanka potiče ulaganja
"Za svakih 13 dolara pomoći EU Ukrajini, njihove tvrtke možda ipak plate jedan dolar poreza Rusiji", naglašavaju stručnjaci. Kako neki zapadni brendovi napuštaju rusko tržište, kineske i turske tvrtke aktivno zauzimaju njihovo mjesto, posebno u automobilskom i tehnološkom sektoru. Tako su 6 od 20 stranih tvrtki s najvećim prihodima u 2024. kineske, od kojih je 5 proizvođača automobila. Prema riječima stručnjaka KSE-a, banke ostaju važan izvor prihoda za ruski proračun, što Kremlju omogućuje djelomično nadoknađivanje gubitaka od sankcija i izvoznih ograničenja. U 2024. godini strane banke koje nastavljaju poslovati u Ruskoj Federaciji zaradile su preko 3,4 milijarde dolara. Njihov udio u imovini ruskog bankarskog sustava smanjio se na 2,72%, ali su osigurale 7,86% ukupne dobiti sektora.
Kao i prije, najveću dobit ostvaruje austrijska Raiffeisenbanka – 1,54 milijarde dolara (3,5% dobiti sektora). Unatoč obećanjima o povlačenju iz Rusije i pritisku Europske središnje banke, Raiffeisenbanka i dalje drži i potiče ulaganja u ruske državne i privatne organizacije koje su pod sankcijama, kao i zarađuje milijune od tvrtki koje opskrbljuju rusku vojsku. Osim toga, zabilježeno je da je ruska "kći" banke osigurala kreditne olakšice mobiliziranim Rusima koji, kao dio ruske vojske, uništavaju ukrajinske gradove. Štoviše, u dokumentima o registraciji takvih olakšica banka je koristila ruske nazive za okupirane dijelove Donjecke i Luganske oblasti, a rusku invaziju na Ukrajinu nazvala je i "specijalnom vojnom operacijom". Uz Raiffeisen, značajnu dobit prošle godine u Ruskoj Federaciji zabilježile su i kineska ICBC banka (370 milijuna dolara), mađarska OTP banka (350 milijuna dolara), Bank of China (144 milijuna dolara) i China Construction Bank (40 milijuna dolara). „Unatoč postupnom smanjenju aktivnosti pojedinih financijskih institucija i njihovom izlasku s tržišta, ukupna dobit stranih banaka u Ruskoj Federaciji porasla je za više od 15% u usporedbi s 2023. godinom. Istodobno, te institucije i dalje plaćaju značajne iznose poreza (oko 1,3 milijarde dolara u 2024.), podržavajući proračun agresorske države“, naglašava Institut KSE.
Upravo financijski sektor osigurava najveće porezne prihode od stranih tvrtki: prošle godine platio je poreze u iznosu od 1,28 milijardi dolara. Sektor robe široke potrošnje (FMCG) zadržao je vodeću poziciju po prihodima s 32,7 milijardi dolara i plaćenih 670 milijuna dolara poreza. Među najvećim igračima su Mars, Nestlé , Procter&Gamble , Leroy Merlin i Metro . „Njihovi superprofiti pokazuju kako su tvrtke za robu široke potrošnje učvrstile svoje tržišne pozicije, često se oslanjajući na pretjerane ili sumnjive tvrdnje o „esencijalnim dobrima“ poput šampona, losiona poslije brijanja ili slatkiša kako bi opravdale svoj nastavak poslovanja“, navode B4Ukraine, KSE Institute i Squeezing Putin . Proizvođači hrane i pića, alkohola i duhana zajedno su zaradili 71,4 milijarde dolara i prikupili 1,67 milijardi dolara poreza. Ipak, mnoge korporacije nisu ispunile svoja javna obećanja o izlasku s ruskog tržišta.
PepsiCo i Coca-Cola Co. u Rusiji zarađuju milijarde
Dakle, 2022. godine, PepsiCo je dospio na naslovnice kao tvrtka koja „napušta Rusiju“. U to vrijeme, korporacija je najavila da će prestati reklamirati i proizvoditi određena pića u zemlji. Međutim, umjesto odlaska, tvrtka je nastavila nuditi preimenovane verzije svojih pića, a kasnije je čak proširila svoju prisutnost, otvorivši novu tvornicu grickalica prošle godine . U 2023. godini, njezina podružnica Wimm-Bill-Dann povećala je dobit za 2,6 puta, a ukupna prodaja grupe porasla je za 26% na 4,7 milijardi dolara. Američki div grickalica Mondelez International također se zaustavio na potpunom izlasku iz Rusije, ali je usred kritika u lipnju 2023. obećao izdvojiti svoje rusko poslovanje do kraja godine. Međutim, proizvođač Oreoa i Milke kasnije je uklonio tu obvezu sa svoje web stranice i nije je spomenuo u svom godišnjem izvješću objavljenom u veljači 2025. Mondelez je također izbrisao izjavu iz ožujka 2022. u kojoj se obvezao "smanjiti sve neesencijalne aktivnosti" u Rusiji. Coca-Cola Co. također nastavlja zarađivati u Rusiji. Iako je tvrtka prekinula izravno poslovanje u zemlji nakon izbijanja rata, 2024. godine podnijela je tri zahtjeva za registraciju zaštitnih znakova za Coca-Colu, Sprite i Fantu, objašnjavajući to potrebom očuvanja prava intelektualnog vlasništva.
Korporacija je 2022. godine zatražila od svojih partnera u Rusiji da povuku proizvod iz trgovina, prestanu isporučivati sirup i obustave proizvodnju, ali prepoznatljivi crveni logotip i dalje se mogao naći u supermarketima i restoranima diljem zemlje dvije godine kasnije. Nakon toga se pojavio brend Dobry Cola, koji se prodavao u poznatim crvenim limenkama i s okusom koji bi malo tko mogao razlikovati od originala. "Dobry Cola" je lansirala tvrtka Multon Partners, koja je prethodno punila Coca-Colu u Ruskoj Federaciji. Multon je odjel zasebne tvrtke Coca-Cola HBC, čijih 21% dionica posjeduje američka matična korporacija. "Dobry Cola" postala je najpopularnija gazirana voda u zemlji, zauzimajući 13% tržišta. A dobit Multon Partnersa u 2023. godini dosegla je više od 111 milijuna dolara. „Profit od prodaje Coca-Cole u Rusiji jednostavno je išao Coca-Coli HBC, koja je stekla tržišni udio zahvaljujući uspjehu Dobre Cole“, priznao je analitičar CFRA Researcha Garrett Nelson.
Analitičari primjećuju da strane tvrtke postupno prestaju objavljivati izvješća. To se posebno odnosi na velike korporacije. Prema KSE institutu, od 100 najvećih stranih tvrtki koje posluju u Ruskoj Federaciji 2021. godine, samo ih je 86 izvijestilo u 2023. godini. Godinu dana kasnije, ta se brojka prepolovila na 43. Konkretno, Metro objavljuje financijske pokazatelje, uključujući plaćene poreze, na konsolidiranoj globalnoj razini, bez njihove raščlanjivanja po pojedinačnim zemljama.
