U najavi, trebao je to biti posjed Grenlandu gospođe Vance i američka delegacija trebala je prisustvovati utrci saonica koje vuku psi. No na ledeni otok danas u službeni posjet stiže osobno Trumpov 'buldog', američki potpredsjednik JD Vance. Blindirani automobili već su transportirani i čekaju ga na Grenlandu. Obići će američku vojnu bazu Pituffik, ali od utrke pasa neće prema svemu sudeći biti išta nakon skadala s curejem poruka u kojima je žestoko udario po Europi te reakcija iz Nuuka, prijestolnice Grenlanda i Kopehagena, glavnoga grada Danske.
Američka vojskna prisutna je na Grenlandu od Drugog svjetskog rata, kada su američke snage raspoređene na otok nakon pada Danske pod nacističku Njemačku. Na vrhuncu američkog raspoređivanja, Grenland je ugostio više od 10.000 američkih vojnika.
Svemirska baza Pituffik na sjeverozapadnoj obali Grenlanda, ranije poznata kao zračna baza Thule, najsjeverniji je vojni objekt Sjedinjenih Država. Sada ugošćuje svega 200-tinjak vojnika, zajedno sa sustavima za upozorenje na projektile, obranu i sustave za nadzor svemira.
"Sa sigurnošću se može reći da radije ne bismo imali njega na Grenlandu", rekao je vladin izvor u Kopenhagenu za danske medije.
Prije dolaska Vanceovih, Donald Trump je rekao da će SAD učiniti sve što je u jihovoj moći da stekne kontrolu nad otokom za koji je tvrdio da SAD treba za nacionalnu i međunarodnu sigurnost. U četvrtak je danska premijerka Mette Frederiksen odgovorila na Trumpove komentare rekavši: "Grenland je dio danskog kraljevstva. To se neće promijeniti. Mi u kraljevstvu bismo stvarno željeli raditi zajedno s Amerikancima na obrani i sigurnosti. Želimo to u Ukrajini, želimo to u Europi, a naravno također to želimo kada je u pitanju visoki sjever. Ali Grenland pripada Grenlanđanima."
Danci neće dočekati Vancea
"Vancea danski političari neće dočekati na Pituffiku jer to nema nikakve veze s nama. Ovdje se radi o američkom potpredsjedniku koji će posjetiti svoju vojnu bazu na Grenlandu. To nema nikakve veze s nama", rekao je Lars Løkke Rasmussen, danski ministar vanjskih poslova.
Političke stranke na Grenlandu spremaju potpisati koalicijski sporazum, baš u petak u Nuuku, u znak jedinstva nakon izbora ranije ovog mjeseca. Grenlandski mediji izvijestili su da će četiri od pet stranaka u parlamentu - sve osim Naleraqa, kojeg se smatra sklonim američkoj opciji - ići u koaliciju koju predvodi Jens Frederik Nielsen iz Demokrata. Oni su pobjednici izbora na Grenlandu s 30 posto glasova.
Najavljujući da će se pridružiti svojoj supruzi na putovanju na Grenland, potpredsjednik je rekao: "Govoreći u ime predsjednika Trumpa, želimo ponovno osnažiti sigurnost ljudi Grenlanda jer mislimo da je važno zaštititi sigurnost cijelog svijeta." Danski ministar obrane Troels Lund Poulsen rekao je da su Trumpove izjave "otišle predaleko" i "skrivena prijetnja".
"Nije pošteno da američki predsjednik koristi tu retoriku", rekao je za dansku TV2. “Idete predaleko i u smislu miješanja u unutarnje poslove Grenlanda i ne samo u nedostatku poštovanja prema činjenici da su građani Grenlanda ti koji određuju budućnost Grenlanda.” Pele Broberg, čelnik Naleraqa, koji je bio drugi na izborima, ali je napustio koalicijske pregovore ranije ovog tjedna, rekao je da su diplomatska neslaganja oko američkog posjeta bila propuštena prilika. "Smatram ovo ekstremnim primjerom neuspješne diplomacije grenlandskih političara", rekao je. "Mislim da nitko ne sumnja da je ovo propuštena prilika."
U međuvremenu, Vladimir Putin rekao je u četvrtak na Arktičkom forumu u Murmansku da smatra američke planove za preuzimanje Grenlanda "ozbiljnima".
"Duboko je pogrešno misliti da je ovo neka ekstravagantna priča nove američke administracije. Nije ništa od toga. Govorimo o ozbiljnim planovima američke strane u vezi s Grenlandom. Ti planovi imaju dugogodišnje povijesne korijene", kaže Putin.
Rekao je da, iako Rusija nije izravno uključena u pitanje vlasništva nad Grenlandom, Moskva je zabrinuta što "zemlje NATO-a, općenito, sve više određuju krajnji sjever kao odskočnu dasku za moguće sukobe". Najavio je povećanje ruske vojne prisutnosti na Arktiku, što god to značilo. Prirodne rezerve na Arktiku se inače procjenjuju na 90 milijardi barela ekvivalenta nafte i 47 trilijuna kubičnih metara prirodnog plina.
Putinove 32 baze na Arktiku
Na temelju izvješća The Simons Foundation Canada, udruge iz Vancouvera koja pruža informacije o nuklearnom razoružanju, međunarodnom pravu i sigurnosti, Rusija ima 32 "stalno posjećena vojna mjesta" u arktičkoj regiji od 2024. godine. Dakle, 32 baze. Rusija ima i 11 podmornica sposobnih za lansiranje nuklearnog oružja dugog dometa za korištenje u sveobuhvatnom nuklearnom ratu, od kojih je osam smješteno na arktičkom poluotoku Kola, prema IISS-u. NATO sve skupa ima 22.
"U ovom trenutku, vojna ravnoteža na Arktiku je jako na strani Rusije", rekao je Colin Wall, znanstveni suradnik Centra za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.
Tijekom posljednjih godina, NATO saveznici i Rusija povećali su vojne vježbe u regiji; Kineski i ruski ratni brodovi izveli su zajedničku vježbu u Beringovom moru u rujnu 2022. primjerice. Zapad definitivno zaostaje za Rusijom u vojnoj prisutnosti na Arktiku. Od 2005. naovamo Rusija je, primjercie, ponovno otvorila desetke arktičkih vojnih baza iz sovjetske ere, modernizirala mornaricu i razvila nove hipersonične projektile dizajnirane za izbjegavanje američkih senzora i obrane.
Četiri stručnjaka za Arktik rekla su Reutersu da bi Zapadu trebalo najmanje 10 godina da sustigne rusku vojsku u regiji, ako tako odluči. "Arktik je trenutno mračno područje na karti", rekao je Ketil Olsen, bivši vojni predstavnik Norveške u NATO-u i Europskoj uniji, a sad vodi Andoeya Space, norvešku tvrtku pod državnom kontrolom koja testira nove vojne i nadzorne tehnologije i lansira istraživačke rakete. "Arktik je tako golem i s malo civilnih resursa za nadzor."
U strateškom dokumentu Pentagona objavljenom u listopadu 2022. Sjedinjene Države obvezale su se poboljšati sustave ranog upozoravanja i nadzora na Arktiku, no tempo planirane modernizacije nije definiran i teško da je sad prioritet, s obzirom na situaciju u Ukrajini. Istodobno, brzo rastuće temperature stvaraju probleme za neke američke vojne infrastrukture izgrađene na temeljima permafrosta, koji se tope. Obalna erozija također bi mogla utjecati na radarska mjesta u SAD-u, kaže Pentagon.
Arktički poluotok Kola je dom ruske mornarice, njene Sjeverne flote
Ruski vojni napori trenutačno su naravno uglavnom usmjereni na Ukrajinu, ostavljajući "vrlo ograničenu snagu vojnog osoblja" na arktičkom poluotoku Kola, koji je dom ruske mornarice, njene Sjeverne flote i nuklearnih podmornica.
NATO countries increasingly view the Arctic as a springboard for conflict, with "new recruits" Finland and Sweden active, Vladimir Putin said
— East_Calling (@East_Calling) March 27, 2025
The Russian Federation has never threatened anyone in the Arctic, but will reliably protect its sovereignty , the Russian President… pic.twitter.com/3Pqk3Fd1NK
Američka proturaketna obrana osmišljena je za obranu od ograničenog napada odmetničke države, a Sjedinjene Države izrazile su uvjerenje u svoju sposobnost odvraćanja nuklearnog napada Rusije ili Kine. Ali nedovoljna vidljivost na Arktiku mogla bi ograničiti vrijeme reakcije SAD-a u krizi, situaciju koju VanHerck i drugi dužnosnici žele izbjeći.
"Ono što ne možete vidjeti i što ne možete odrediti, od toga se ne možete braniti", rekao je u američkom Senatu načelnik Sjeverne komande SAD-a, general Glen VanHerck.
Rusija je posljednjih godina mnogo uložila u svoj arktički vojni plan. Njihova najsjevernija zračna baza Nagurskoje na sjevernoj obali Sibira ugošćuje strateške bombardere, rakete i sustave za motrenje, nuklearno oružje...
Za Rusiju, ogromni izvori nafte i plina leže u njezinim arktičkim regijama, uključujući tvornicu ukapljenog prirodnog plina na poluotoku Yamal. Najkraći zračni put do Sjeverne Amerike za ruske projektile ili bombardere bio bi preko Sjevernog pola. Vode između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva - poznate kao GIUK Gap - jedini su način na koji ruski brodovi bazirani na sjeveru mogu doći do Atlantika. Ruske nuklearne podmornice patroliraju arktičkim morima, dok rastuća flota ledolomaca na nuklearni pogon projicira moć Kremlja diljem regije.
