Drugi mandat američkog predsjednika Donalda Trumpa do sada su obilježile njegove brojne ambicije po pitanju vanjske politike. Svoje prijetnje protiv Venezuele ispunio je otmicom predsjednika i njezine supruge iz njihova dobro utvrđenog kompleksa u Caracasu u dramatičnom noćnom napadu, a istovremeno je posljednjih dana izdao upozorenja za nekoliko drugih država koje se također nalaze na radaru Washingtona, piše BBC. Evo koje na koje bi se države mogao namjeriti u budućnosti.
Grenland
SAD već ima svoju vojnu bazu na Grenlandu, svemirsku bazu Pituffik, ali Trump želi cijeli otok.
"Grenland nam je potreban s gledišta nacionalne sigurnosti", rekao je novinarima te istaknuo kako je regija "posvuda prekrivena ruskim i kineskim brodovima".
Ovaj prostrani arktički otok, dio Kraljevine Danske, nalazi se otprilike 3200 km sjeveroistočno od SAD-a. Bogat je rijetkim mineralima koji su ključni za proizvodnju pametnih telefona, električnih vozila i vojne opreme. Kineska proizvodnja u tom polju trenutno daleko nadmašuje američku. Također, Grenland se nalazi na ključnoj strateškoj lokaciji na sjeveru Atlantskog oceana, što omogućuje pristup sve važnijem arktičkom krugu. Zbog topljenja polarnog leda u nadolazećim se godinama na tom prostoru očekuje otvaranje novih brodskih ruta.
Grenlandski premijer Jens Frederik Nielsen odgovorio je Trumpu, opisujući američke želje za kontrolom Grenlanda kao fantaziju:
"Nema više pritiska. Nema više insinuacija. Nema više fantazija o aneksiji. Otvoreni smo za dijalog. Otvoreni smo za rasprave. Ali to se mora dogoditi putem odgovarajućih kanala i uz poštovanje međunarodnog prava."
Svaki američki pokušaj aneksije Grenlanda doveo bi SAD u sukob s drugom članicom NATO-a, što bi, vrlo vjerojatno, dovelo čitav savez u opasnost.
Kolumbija
Samo nekoliko sati nakon operacije u Venezueli, Trump je izdao upozorenje kolumbijskom predsjedniku Gustavu Petru da "pazi na sebe". Ovaj zapadni susjed Venezuele dom je značajnih rezervi nafte i glavni je proizvođač zlata, srebra, smaragda, platine i ugljena, a također je i ključno središte za trgovinu drogom u regiji, osobito kokainom.
Otkad je SAD u rujnu počeo napadati brodove na Karibima i istočnom Pacifiku, izjavivši, bez dokaza, kako je riječ o brodovima koji prevoze drogu, Trump je upleten u sve veći sukob s ljevičarskim predsjednikom. SAD je također u listopadu nametnuo sankcije Petru, rekavši kako dopušta kartelima da "cvjetaju".
Tijekom svojeg govora održanog u nedjelju u zrakoplovu Air Force One, Trump je izjavio kako Kolumbiju "vodi bolesnik koji voli proizvoditi kokain i prodavati ga Sjedinjenim Državama", ali je istaknuo i kako neće to raditi još dugo, a na pitanje hoće li SAD provesti operaciju u Kolumbiji, Trump je odgovorio: "To mi zvuči dobro".
Povijesno gledano, Kolumbija je bila bliski saveznik Washingtona u ratu protiv droge te je godišnje primala stotine milijuna dolara vojne pomoći za suzbijanje kartela.
Iran
Iran se trenutno suočava s masovnim prosvjedima protiv vlade, a Trump je upozorio kako će tamošnje vlasti biti "vrlo jako pogođene" ako pogine još prosvjednika.
"Vrlo pažljivo pratimo situaciju. Ako počnu ubijati ljude kao što su to činili u prošlosti, mislim da će ih Sjedinjene Države jako teško pogoditi", rekao je novinarima u Air Force One.
Nakon što je prošle godine napao njihova nuklearna postrojenja, Trump je iranskom režimu prijetio i daljnjim akcijama, a spomenuti su se napadi dogodili nakon što je Izrael pokrenuo veliku operaciju usmjerenu na uništavanje iranske sposobnosti razvoja nuklearnog oružja, što je kulminiralo izraelsko-iranskim sukobom u trajanju od 12 dana. Na sastanku Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u Mar-a-Lagu prošli tjedan, rečeno je da je Iran na vrhu dnevnog reda. Američki mediji izvijestili su da je Netanyahu spomenuo mogućnost novih napada na Iran 2026. godine.
Meksiko
Trumpov uspon na vlast 2016. godine obilježili su njegovi pozivi na "izgradnju zida" duž južne granice s Meksikom, a već prvog dana nakon povratka na dužnost 2025. godine potpisao je izvršnu naredbu o preimenovanju Meksičkog zaljeva u "Američki zaljev".
Često je tvrdio da meksičke vlasti ne čine dovoljno kako bi zaustavile protok droge ili ilegalnih imigranata u SAD te je tijekom govora u nedjelju rekao da se droga "prelijeva" kroz Meksiko i da SAD "mora nešto poduzeti", naglašavajući da su karteli tamo "vrlo snažni".
Trump je rekao da mu je ponuđeno slanje američkih trupa u Meksiko kako bi se borile protiv kartela, ali predsjednica Claudia Sheinbaum javno je odbacila svaku američku vojnu akciju na meksičkom tlu.
Kuba
Otočna država, udaljena samo 145 km južno od Floride, pod američkim je sankcijama od početka 60-ih godina. Održavala je bliske odnose s Venezuelom Nicolása Madura, koja je navodno isporučivala otprilike 30% kubanske nafte u zamjenu za liječnike i medicinare koji su putovali u drugom smjeru.
S Madurovim odlaskom, Havana bi mogla biti izložena riziku ako dođe do kolapsa opskrbe naftom, a Trump je u nedjelju sugerirao da američka vojna intervencija tamo nije potrebna, jer je Kuba "spremna pasti".
"Ne mislim da nam treba ikakva akcija. Izgleda da pada. Ne znam hoće li izdržati, ali Kuba sada nema prihoda, sve svoje prihode dobivaju od Venezuele, od venezuelanske nafte", rekao je.
Američki državni tajnik Marco Rubio, inače sin kubanskih imigranata, dugo je pozivao na promjenu režima na Kubi, rekavši novinarima u subotu:
"Da živim u Havani i da sam u vladi, bio bih zabrinut - barem malo. Kad predsjednik nešto kaže, trebali biste ga shvatiti ozbiljno."
