Na valu frustracija koje su proizlazile iz neimaštine i socijalne nejednakosti čileanski doktor Salvador Allende iz četvrtog je pokušaja pobijedio na izborima 1970. i tako postao prvi demokratski izabrani ljevičarski državnik u povijesti. Pred sobom je imao herkulijanski posao. U predizbornoj kampanji, koju je nazvao “revolucija s okusom crvenog vina i empanada”, građanima je obećao “Čile za Čileance”. Naime, najduža zemlja na svijetu je 1970. bila u vlasništvu američkih korporacija i banaka. No umjesto da krene s prisilnom nacionalizacijom u maniri Castra ili sovjetskih tovariša, Allende je na opće iznenađenje pošteno otkupio čileanske firme, banke i rudnike u vlasništvu Amerikanaca i počeo izgradnju pravednijeg Čilea, piše Filip Sulimanec za Express.
Allende je imao tu sreću da je njegova administracija okupila trust mozgova koja je pokušala izgraditi takozvani treći put, ekonomsko i društveno uređenje između američkog anarhokapitalizma i glomaznog, birokratskog i neučinkovitog sovjetskog socijalizma. Zanimljivo, veliku ulogu u pokušaju stvaranja kriptokomunizma i utopijskog Čilea odigrala su i dva Hrvata. Radomiro Tomic (1914-1992) bio je vlasnik novina i političar, jedan od osnivača Kršćanske demokratske stranke. Na predsjedničkim izborima 1970. završio je treći, ali je na kraju podržao Allendea pod uvjetom da se pridržava ustava i da zemlju ne pretvori u novi SSSR ili Sjevernu Koreju. Drugu, i mnogo važniju, ulogu odigrao je Pedro Vuskovic, ekonomist i tvorac gospodarskog plana “Vuskovicev plan”, koji je Allende implementirao u svom kratkom ali povijesnome mandatu.
Allende, avangardni marksist, htio je postići prijelaz na socijalizam demokratskim sredstvima. I tu se pojavio Čileanac hrvatskog podrijetla, Vuskovic, po ekonomskoj vokaciji kejnzijanac, smatrao je da Čile mora provesti masovnu preraspodjelu prihoda povećanjem plaća i javnih rashoda, čime bi se povećala kupovna moć stanovništva i potrošnja društva.
Izradili su prototip Cybersyna 1972. godine. Cybersyn bio je tehnološki i ekonomski projekt s ciljem upravljanja ekonomijom i centraliziranim planiranjem uz pomoć kibernetike, računala i teleprintera u realnom vremenu. Cybersyn je uključivao pet dijelova. Prvi je kontrolni centar Opsroom, koji je projektirao njemački dizajner Gui Bonsiepe. To je bila soba futurističkog izgleda, fokalna točka cijele čileanske ekonomije u kojoj se nadziralo trenutačno stanje. Zdravoseljački, ako bi sustav računala i teleprintera javio da u jednoj tvornici fali radnika ili materijala za proizvodnju, odmah bi se u sobi pojavilo upozorenje i vlast bi u realnom vremenu premjestila višak resursa i radnika iz drugih krajeva u tu tvornicu. Soba je bila opremljena sa sedam stolaca s gumbima za upravljanje nekoliko velikih ekrana koji su projicirali podatke i prikazivali slajdove unaprijed pripremljenih grafikona.
Cijeli tekst o Allendeovu cyber-socijalizmu pročitajte OVDJE.
