Top News
12263 prikaza

'Hrvati su mali fašisti koji žele rat sa Srbima'

Recep Tayyip Erdogan uz Kolindu Grabar Kitarović, travanj 2016.
Jurica Galoić/PIXSELL
Recep Tayyip Erdogan u medijskom ratu protiv Europe od toga nije izuzeo ni Zagreb

Hrvatsku javnost uzbudio je prilog turske televizijske postaje TRT World u kojem se otvoreno postavilo pitanje je li Hrvatska na putu prema novom ratu protiv Srbije. Prilog dovodi u vezu pojačano opremanje hrvatskih oružanih snaga s lošom klimom u odnosima prema Srbiji i srpskoj manjini.

U prilogu su intervjuirani saborski zastupnik Ivan Pernar, koji izjavljuje kako NATO savez tjera hrvatsku na naoružavanje zbog profita, i vojni analitičar Igor Tabak, koji podsjeća kako Hrvatska sebi ne smije dopustiti da se ikad više nađe nenaoružana u situaciji kao što je bila 1991.

Osim njih dvojice, a što god mislili o Pernaru, on je ipak izabrani saborski zastupnik, u prilogu je intervjuiran i treći sugovornik Dražen Keleminac, vođa marginalne političke stranke A-HSP, koja je nedavno u središtu Zagreba pokušala postrojiti stotinjak crnokošuljaša. Za Keleminca je najveći problem - srpska manjina u Hrvatskoj. Iako politički beznačajan, poslužio je za ilustraciju uznemirujuće glavne teze priloga.

Erdoganove pristalice na trgu Taksim u Istanbulu Zabranjen u EU Top News Despot je ljutit: Erdogan zaratio s pola svijeta

Neobičan i neočekivan prilog završava zaključkom novinarke koja kaže da je Zagreb naizgled moderan i privilegiran grad u Europskoj uniji, ali ispod površine buja mržnja prema srpskoj manjini. "U kotlu regije koja ključa mnogi se pitaju hoće li napetosti još jednom dovesti do rata", kaže.

Šokantni prilog u kojem strana televizijska postaja zaziva rat uzbudio je mnoge. Zašto bi međunarodni servis turske državne televizije išao destabilizirati jednu državu s kojom je putem NATO-a čak i u vojnom savezništvu? I to prijateljsku Hrvatsku, koju Turska podupire od prvih dana neovisnosti.

Zanimljivo je da se cijeli slučaj dogodio upravo u tjednu u kojem hrvatski ministar obrane Damir Krstičević posjećuje Izrael, gdje je sa svojim izraelskim kolegom potpisao Memorandum o razumijevanju u području obrane. Krstičević ne taji razlog potpisivanja Memoranduma:

"To je pravni okvir na temelju kojeg će se unaprijediti obrambena suradnja između Izraela i Hrvatske na vojno-tehničkom području, kao i razmjena iskustava na području izobrazbe, različitih oblika školovanja i obuke te kibernetičkih sposobnosti. Otvaraju nam se mogućnosti suradnje i u području opremanja te modernizacije".

Čim se opremanje i modernizacija hrvatskih oružanih snaga spomene u kontekstu s Izraelom, ne može se izbjeći asocijacija na borbene zrakoplove F-16 ACE koje Izrael nudi na prodaju nakon 30 godina korištenja. Tvrdi se da kao takvi mogu letjeti još barem 15 godina.

Recep Tayyip Erdogan u posjetu Vladimiru Putinu | Author: pool/REUTERS/PIXSELL pool/REUTERS/PIXSELL
Riječ je o zrakoplovima tipa F-16B, dakle dosta staroj verziji, ali obnovljenoj i opremljenoj suvremenim dodacima, poput prikaza sadržaja ekrana na viziru kacige, bitno poboljšanog radara i drugih dodataka, a navodno se s njima u paketu nude i projektili zrak-zrak b, koji spadaju u red najsofisticiranijih u svijetu. Riječ je domaćem izraelskom proizvodu iz tvrtke Rafael, kao što i sofisticirana elektronika u zrakoplovima dolazi iz Elbita.

To su samo dvije od niza izraelskih tvrtki koje spadaju u svjetski vrh obrambene industrije. I ranije se Izrael spominjao kao opcija za obnovu hrvatskih zrakoplova putem programa MiG-21 2000, ali danas je za takvu odluku prekasno i treba kupiti nove borbene zrakoplove. Moguće je da će to biti izraelski F-16 i da je to jedan od povoda Krstičevićeva posjeta Izraelu.

Sve se to događa kad Turska i Izrael polako obnavljaju odnose zamrznute 2010. godine upadom izraelskih komandosa na turske brodove koji su, ovisno o tome kojoj strani vjerujete, u Gazu prevozili oružje ili humanitarnu pomoć za Palestince. Istodobno, Hrvatska je iznenađena jer se prvi put našla na udaru turskih državnih medija.

Šokantna istina je da je TRT-ov televizijski prilog samo dio šireg propagandnog rata koji turski državni mediji trenutačno vode protiv Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Odnosi Turske i Zapada teško su narušeni, a turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ima novog saveznika i prijatelja, ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Od Putina je naučio i kako koristiti medije na globalnoj sceni. Rusija danas ima niz medija na engleskom i drugim svjetskim jezicima putem kojih emitira svoju propagandu. Russia Today, Ruptly, The Duran, agencija Sputnik News..., samo su neki od njih. Opravdano je sumnjati da neki portali u Hrvatskoj djeluju uz rusku potajnu potporu i po instrukcijama Kremlja. Ruski mediji su odradili veliki dio posla i utjecali na pobjedu Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima.

Recep Tayyip Erdogan na plakatu tijekom prosvjeda u Rotterdamu Sloboda Top News Protivnici Erdogana: 10 savjeta kako preživjeti tiranina

Sad pokušavaju isto u Francuskoj, gdje podupiru ekstremnu desničarku Marine LePen, ženu koja će, postane li predsjednica, uništiti Europsku uniju. Erdogan je naučio Putinovu lekciju: zašto riskirati rat i trošiti stotine milijardi na vojsku, kad iste ciljeve možeš postići za sitniš upotrebom medija? U tom svjetlu treba gledati i prilog TRT Worlda o Hrvatskoj.

Iako su već bili narušeni, dramatično urušavanje zapadno-turskih odnosa nastupilo je nakon pokušaja državnog udara u Turskoj u srpnju prošle godine. Erdogan je apsolutno uvjeren da su u pokušaju državnog udara sudjelovale zapadne države. To je duboko zamjerio zapadnim vođama. Krivi ih i za navodnu potporu Fetthulahu Güllenu, propovjedniku i biznismenu s američkom adresom, čije pristalice sumnjiči za organizaciju udara.

Erdogan je tad proživio vrlo teške trenutke - u trenutku izbijanja državnog udara bio je na odmoru na jugu Turske. U ponoć je hitno krenuo zrakoplovom u Istanbul, ali je morao satima kružiti dok aerodrom nije osiguran, jer su ga u prvom dijelu noći držali pobunjenici. U toj noći poginulo je 300 ljudi, a više tisuća je ranjeno. Od te noći su se odnosi Zapada i Turske dramatično pogoršali.

Turska je u povijesti na svojem području stoljećima bila glavni regionalni oponent Rusije. S Rusijom je ratovala izravno i neizravno više puta. U Krimskom ratu kao saveznik Francuza i Britanaca protiv Ruskog Carstva, u Prvom svjetskom ratu kao njemački saveznik protiv Rusije i Srbije, u Hladnom ratu kao ključna članica NATO saveza koja je držala ključeve izlaza iz Crnog mora.

Recep Tayyip Erdogan | Author: Murad Sezer/ Reuters/ Pixsell Murad Sezer/ Reuters/ Pixsell
U NATO savezu Turska je druga po veličini vojske. Progledalo joj se kroz prste kad je oko Cipra zaratila s drugom članicom saveza Grčkom i okupirala polovinu te otočne države. Donedavno se činilo da je Turska još na putu prema Europskoj uniji, iako je on bio dugotrajan i spor. U savezništvo sa Zapadom nije bilo nikakve sumnje.

Ipak, otkako je Erdogan došao na vlast 2002., tad je još bio premijer, Europska unija je imala sve više prigovora na njegov stil vladavine. Upozoravala je na rastuću islamizaciju društva te na ugrožavanje ljudskih prava. Novinari i književnici su zatvarani zbog pisane riječi, a opozicija je pod stalnim pritiskom države. Kritike na račun Turske bile su sve češće.

Kad je krajem 2015. turska protuzračna obrana nad Sirijom srušila ruski borbeni zrakoplov, strahovalo se od izbijanja rata Rusije i Turske. Općenito su Rusija i Turska bile u velikom nesuglasju oko sirijskog rata - Rusi su od početka podržavali predsjednika Bašara al-Asada i njegov režim, dok je Turska bila sklonija raznim paravojskama koje se bore za njegovo svrgavanje.

Međutim, nakon propalog državnog udara u Turskoj situacija se preokrenula. Rusija je novi turski saveznik u Siriji, ponajviše zahvaljujući radu prodornog ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua, vjerojatno najsposobnijeg Putinova čovjeka. Sad ruske i turske snage u Siriji zajedno djeluju protiv Islamske države. Turska se još nije formalno izjasnila u prilog Asadova režima, ali više ne sudjeluje u potpori njegovim neprijateljima.

Najvažnije unutarnje političko pitanje za Erdogana u ovom trenutku je ustavni referendum koji je raspisan u travnju. Ako referendum prođe, Erdogan će jako učvrstiti vlast. Među ostalim, ukinut će položaj premijera i zamijeniti parlamentarni sustav čistim predsjedničkim. Problem je - većina Turaka u ovom trenutku je protiv predloženih reformi prema svim anketama.

Idomeni: Više od 13000 izbjeglica čeka otvaranje grčko-makedonske granice Izvan kontrole Top News Turska prijeti EU: Slat ćemo vam 15.000 izbjeglica mjesečno!

Stoga su pobornici referenduma iz vlasti krenuli s mobilizacijom velikog broja turskih iseljenika koji žive u zapadnoj Europi, njih je gotovo pet milijuna. Međutim, zemlje poput Njemačke i Nizozemske zabranile su organizaciju skupova za potporu referendumu. Nizozemska je čak izbacila jednog ruskog dužnosnika iz države.

Erdogan je zbog toga Europsku uniju nazvao "okrutnom i fašističkom" te je usporedio s Hitlerovom nacističkom Njemačkom. Zaprijetio je da neće više dopustiti da ga EU ucjenjuje kandidaturom za pristupanje, kao i otkazivanjem sporazuma prema kojem Turska ne propušta imigrante u Europu.

Njemačka i Turska zaratile su i preko novina. Prvo je najtiražniji njemački dnevni list Bild napao Erdogana kao neprijatelja demokracije i poručio mu da nije dobrodošao u Njemačku. Turci su odgovorili preko jednog od svojih tabloida, koji je na naslovnici obukao Angelu Merkel u nacističku uniformu i pozvao čitatelje da na društvenim mrežama koriste hashtag #frauHitler.

Iseljenički glasovi su ključni za Erdogana ako želi da referendum prođe, jer čak ni u vlastitoj stranci nema punu potporu. Mnogi turski konzervativci slažu se s glavnim smjernicama njegove politike - jaka Turska, prisutnost islama u političkom životu i razvoj ekonomije. Ali se ne slažu s idejom da bi svu moć u rukama trebao imati samo jedan čovjek, a to će biti posljedica ako referendum prođe.

Der Spiegel, naslovnica s Erdoganom | Author: Der Spiegel Der Spiegel
Zasad ankete pokazuju da tek oko 40 posto birača planira glasati za referendum, unatoč jakoj kampanji u kojoj sudjeluju poznata lica, poput nogometaša Barcelone i kapetana turske reprezentacije Arde Turana. U takvoj situaciji jasni su motivi Erdoganove frustracije europskim državama koje zabranjuju njegovu kampanju. Za Balkan su poremećeni odnosi Turske i Zapada izrazito loša vijest. Turska je od devedesetih do danas bila izrazito stabilizirajući čimbenik na Balkanu.

Lobirala je za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Crnu Goru u njihovim nastojanjima da se pridruže NATO savezu i Europskoj uniji. Aktivno je pokušavala stabilizirati političku situaciju u Bosni i Hercegovini, primjerice posredovanjem u pregovorima oko formiranja vlasti nakon izbora 2010. Turska ima značajnu "meku moć" u regiji - građani većine zemalja je percipiraju pozitivno zbog jeftinog turizma, televizijskih serija i ulaganja u regiju.

Prema istraživanjima, čak i mlađe generacije u Srbiji, gdje se njeguje mit stoljetne borbe protiv Turaka, imaju pozitivno mišljenje o Turskoj. Daljnjim padom turskog utjecaja u Bruxellesu balkanske države gube jakog zagovornika u NATO savezu. Nekima od njih bi svaka vanjska pomoć mogla biti presudna u ovom trenutku, pogotovo Makedoniji koja je pred izbijanjem građanskog rata zbog dugotrajne političke krize.

U pokušaju tumačenja što je TRT World htio poručiti svojim uznemirujućim prilogom, dobro se prisjetiti i stavova hrvatskih europarlamentaraca prema Turskoj otkako smo 2013. pristupili Europskoj uniji. Naši zastupnici u Bruxellesu često su bili kritični prema Turskoj, pogotovo prema Erdoganovu tretmanu ljudskih prava.

Evo kako je današnji ministar Davor Ivo Stier prije tri godine tijekom rasprave o godišnjem izvješću o napretku Turske kritizirao izjave čelnih ljudi turske politike:

"Mislim ovdje na izjave premijera Erdogana nakon pobjede na zadnjim parlamentarnim izborima, kad je rekao kako je njegova pobjeda jednako važna za Istanbul kao i za Sarajevo, za Beirut, kao i za Izmir, za Damask, kao i za Ankaru, za Ramallu i Jeruzalem, kao i za Diyarbakir. Ili kad je u intervju za sarajevsko Oslobođenje 2012. izjavio kako mu je Alija Izetbegović prije smrti ostavio Bosnu u amanet. To sasvim sigurno nije bila poruka u europskom duhu. To nije ponašanje koje se očekuje od države koja želi izgraditi Europu slobodnih i ravnopravnih, a ne novih vazala i oživljavanja starih imperijalnih sfera utjecaja. Budućnost BiH je Europska unija, a ne povratak u Otomansko Carstvo".

Sljedbenici AKP i Erdogana u Turskoj Sve gore Top News Osveta Erdoganove Turske: Vratili Nizozemskoj 40 krava

Još jedan razlog više zašto Hrvatska ne treba biti iznenađena kad se nađe na udaru turskih državnih medija. U konačnici, Hrvatska je u spornom televizijskom prilogu dobila porciju onoga što je mogla očekivati kao članica Europske unije - neprijateljski nastrojen prilog na turskoj državnoj televiziji.

Nije zaslužila teže provokacije poput Njemačke, koja je nazvana nacističkom, jer je mala država i prilično nebitna za Erdoganu ključan referendum, ali se susrela s podjednako neprijateljskim stavom kao i ostale članice EU. Pripremimo se na to da će ovakvih medijskih priloga biti još.

  • Ferdo 19:07 26.Ožujak 2017.

    Neoustaše i novocrnokošuljaši su notorne budale i sramota Hrvatske, a Erdogan je isto to u Turskoj.

  • bubamara2103 16:58 26.Ožujak 2017.

    Kaže narod koji je nabijao jude na kolac