Upravitelju stroja Zvonimiru Franiću (48) iz Splita, koji je spašavao kolege u nesreći trajekta Lastovo 11. kolovoza 2024. u Malom Lošinju, kad su u padu rampe poginula trojica, danas će sindikat pomoraca Hrvatske uručiti Plavu vrpcu Vjesnika u pojedinačnoj konkurenciji.
Osim njega za nagradu su konkurirala još četvorica.
Kapetan Marin Raić (47) iz Splita zapovijedajući grčkim LNG brodom Gaslong Salem spasio je u Tihom oceanu 30. kolovoza 2024. sedmoricu članova posade japanskog tunolovca Konfinmaru No8, koji se zapalio i potonuo. "Na Gaslong Salemu u 10:05 sati tog dana zaprimili smo obavijest Obalne straže Japana da su uhvatili signal pogibelji odaslan s uređaja EPIRB s Konfinmaru No8. Taj uređaj, radioplutaču, zapovjednik je ponio sa sobom kad su napustili brod u plamenu te se ukrcali u splav. Za spašavanje sedmorice brodolomaca Obalna straža Japana uručila je zahvalnicu kapetanu Raiću i posadi Gaslong Salema.
Kapetan Mario Rončević (40) iz Dubrovnika zapovijedajući brodom za prijevoz rasutog tereta Rostrum Optima, u vlasništvu jednog njemačkog brodara, spasio je 20. srpnja ove godine na sidrištu kineske luke Zhousan kineskog ribara, koji je pao u more s jedne ribarice. Hrvatski kapetan učinio je to usprkos činjenici da mu je kineski agent broda panično govorio da ne spašava tog čovjeka, već da isplovi, a da će ga spasiti netko drugi, jer da bi sve ostalo moglo stvoriti samo probleme. Rončević je spasio ribara po kojeg su potom došle brodica kineskih pomorskih vlasti. "Ostao sam šokiran ponašanjem agenta, ali ga ne osuđujem, jer koliko - toliko poznajem kinesko društvo i njihove socijalne odnose," rekao je Rončević.
Hrabri ronilac gorući gliser je vezao lancem i odvukao ga pa potopio
Ronilac Mario Orlandini s Mljeta spasio je 10. kolovoza ove godine ispred mljetske uvale Pomena šest osoba s glisera u plamenu, a potom je spriječio da vjetar ne odnese zapaljeni gliser do obale Mljeta. "Bila bi to katastrofa! Zapalili bi se borovi i drugo raslinje, sve bi gorjelo kao napalm," rekao je Orlandini. On je uspio zakačiti gorući gliser s manjim sidrom vezanim lancem, a potom ga je odvukao od obale te potopio. Nekoliko dana kasnije olupina je izvađena iz mora.
Drugi časnik palube Matan Cvitković (30 ) iz Klenovice je zaslužan za spašavanje šestorice brodolomaca kod Dominikanske Republike. On je na brodu za kružna putovanja Carnival Vista bio u straži na zapovjednom mostu u noći na 13. prosinca 2023. kad je na radaru zamijetio signal pogibelji odaslan s uređaja EPIRB. Matan i kolega su potom s pomoću dvogleda uočili svjetlost u moru oko 10 milja ispred njihovog broda te više nije bilo sumnje da netko treba pomoć. Posada kruzera je u akciji spašavanja prihvatila pneumatsku splav u kojoj su bila šestorica članova posade s potonulog malog dominikanskog teretnog broda.
Dobitnici Plave vrpce Vjesnika 2024. u momčadskoj konkurenciji su zapovjednik Miljenko Konjevoda (64) iz Rijeke i prvi časnik palube Ivo Mišković (45) s Paga.
Spasili pun čamac ljudi, 70 izbjeglica iz Afrike
Oni su ploveći na produkt tankeru Atlas T, u vlasništvu Transocean Maritime Agency (TMA) te menadžmentu Thome Croatia d.o.o., predvodili posadu tog broda u akciji spašavanja 70 izbjeglica iz Afrike u Atlantskom oceanu, 50 milja od Mauritanije. "Plovili smo iz Abidjana u Obali Bjelokosti prema Las Palmasu na Kanarima kad smo spomenutog dana oko 11 sati, usprkos slaboj vidljivosti i valovima od dva metra, uočili čamac pun ljudi, koji su očajnički mahali rukama dajući nam na znanje da im je potrebna pomoć. Usmjerio sam brod prema tom plovilu dugačkom oko 12 metara, a odmah smo uspostavili vezu s MRCC Las Palmas te u koordinaciji s MRCC Rabat krenuli u akciju spašavanja tih ljudi u nevolji. Kako smo kasnije utvrdili radilo se o sedam žena i 63 muškarca iz Afrike, koji su na ovo po život opasno putovanje isplovili iz Tunisa s namjerom da dođu na Kanare. Prije nego smo mi naišli, ti su nesretnici četiri dana plutali bez pogona Atlantikom. Kretanje su usporavali olujnim sidrom. Pritom je nekoliko brodova prošlo pored njih, ali ni jedan se nije zaustavio," ispričao je iskusni zapovjednik Konjevoda.
On je 180 metara dugački tanker pažljivo približio krhkom plastičnom plovilu prepunom očajnih mladih ljudi, uzevši ga u zavjetrinu. Taj manevar otežavali su vjetar, valovi i jake oceanske struje. Akciju privlačenja čamca uz tanker te spašavanja izbjeglica u suradnji s Konjevodom provodio je prvi časnik palube Ivo Mišković.
"Atlas T je bio u balastu pa je nadvođe bilo visoko 12 metara, a to je kao četverokatnica. S broda smo prema čamcu bacili pandul, uteg s tankim konopom na koji je bio vezan deblji konop, koji su izbjeglice prihvatili te smo ih privukli i vezali uz lijevi bok broda. Spustili smo pilotske ljestve i brodsku skalu na kojoj su izbjeglice čekali članovi posade, spremni da im pomognu prilikom penjanja na palubu. Ti ljudi su bili iscrpljeni, pothlađeni i pod stresom, a odmah po začetku akcije njihovog prebacivanja na brod morao sam ih umiriti, odnosno uvjeriti da nema mjesta panici te da će svi doći na red da se popnu po tim ljestvama koje život znače. Naime, prijetila je opasnost da se pretrpano plovilo prevrne, ako svi ljudi u njemu pohrle prema ljestvama. Neki od njih su bili dosta iscrpljeni pa smo ih sigurnosti radi vezali konopom oko pasa dok su se penjali po 'boškaini'. Prvo smo mislili da ih je u čamcu tridesetak, a na kraju smo došli do brojke od 70 spašenih života. Taj najzahtjevniji dio akcije spašavanja je trajao dva i pol sata," kazao je Mišković. Na tankeru su izbjeglice brzo zbrinuli, dali im okrjepu, smjestili u prostor kormilarnice te omogućili da se otuširaju. Po nalogu MRCC Rabat izbjeglice su dan kasnije prekrcane na brodicu marokanskih vlasti ispred luke Dakhla.
Išli spašavati Kigo 2, ali i njih su spašavali!
Kandidirala su i četvorica nautičara iz Rijeke, Leo Pavela, Filip Gardoš, Leo Butković i Josip Lenac, koji su po olujnoj buri 15. listopada 2023. u 21 sat isplovili na gumenom gliseru dužine 8 metara iz marine u Ičićima u pomoć trojici švicarskih jedriličara kojima se kod Cresa ugasio motor na jedrilici Kigo2, dugačkoj 44 stope.
"Takvo nevrijeme nikad nisam doživio, valovi su bili visoki kao neboder, a jedrilicu smo pronašli pomoću GPS-a oko 23 sata. Tog dana do Kiga2, koji je oborio sidro, nije se zbog nevremena uspjelo probiti komercijalno spasilačko plovilo iz Malog Lošinja. Nakon što sam pramac 'gumenjaka' podigao na pola krme Kiga2, na njega su uspjeli prijeći Josip i Filip," ispričao je Pavela. Njih dvojica su presjekli uže sidrenog lanca i pokrenuli motor, a onda izvukli dio genove te zajedrili prema Medulinu, u koji su stigli šest sati kasnije. Na gliseru su ostali Pavela i Butković, koji su odlučili skloniti se pred nevremenom u Martinšćicu na Cresu. Međutim, i na njihovom plovilu je stao motor, tako da su bili prepušteni na milost i nemilost orkanskoj buri i ogromnim valovima.
Paveli i Butkoviću iz Malog Lošinja u pomoć je pritekao ophodni brod Vid, Lučke kapetanije Rijeka, s tročlanom posadom, zapovjednikom Antonom Grubišićem, upraviteljem stroja Zoranom Burazerom i mornarom Angelom Brkićem.
"Nakon što sam 16. listopada u 1:30 sati zaprimio poziv Nacionalne središnjice za usklađivanje akcija traganja i spašavanja na moru Rijeka, da je 'gumenjak' koji je stigao u pomoć Kigu2 ostao bez pogona i da dvije osobe na njemu trebaju pomoć, prema naređenju riječkog lučkog kapetana Darka Glažara s Vidom smo isplovili iz Malog Lošinja u 2:15 sati. Do 22 milje udaljenog gumenjaka' probijali smo se tri sata, na način 'uroni – izroni' na valovima visine pet – šest metara. Vid je inače 19-metarski brod čeličnog trupa i aluminijskog nadgrađa, pogonjen s dva MTU motora od po 610 kw. Dvojicu muškaraca u brodici bez pogona pronašli smo u 4:55 sati, a nakon što smo im uz dosta muke uspjeli dobaciti konop doteglili smo ih u Cres u 7:10 sati," ispričao je Grubišić.
Spašavali 'daskaše' po buri od 20 čvorova
Voditelji brodice Tomislav Zrinski i Mladen Šojat, te voditelji službe sigurnosti plovidbe Danijel Vrzić, svi djelatnici Lučke kapetanije Senj, spasili su 20. kolovoza ove godine petero "daskaša" u Senjskom kanalu po buri od 20 čvorova. "Od dva motora na službenoj brodici, jedan nismo mogli pokrenuti, ali smo ipak isplovili, jer drugu opciju nismo imali. Kolega Neven Tomljanović je s prozora zgrade Lučke kapetanije Senj pomoću dvogleda motrio more te nas navodio prema osobama u nevolji. Javio nam je da milju od obale u valovima vidi dvije glave te da ne smije maknuti oko s dvogleda, jer bi ih mogao izgubiti iz vida. Kad smo došli do naznačene pozicije ugledali smo u moru dvije mlade žene koje smo podigli na brod. Bile su iznemogle, a ispričale su nam da su s dasaka za veslanje skočile u more, uvjerene da mogu doplivati do obale.
Nastavili smo potragu za preostalih troje "daskaša", koje smo pronašli kod otočića Zečevo, dvije milje od Senja.To je bio nevjerojatan prizor, na 'supu' smo ugledali muškarca i ženu koji su se očajnički trudili održati ravnotežu, a njihova prestrašena, promrzla i uplakana osmogodišnja kćerka je klečala na tom plovilu za razonodu, koje svakoga čini nautičarem. Ukrcali smo ih u 'gumenjak', a kolega Šojat je djevojčici dao suhu majicu. Svega se nagledamo u akcijama spašavanja na moru, ali ovom prilikom me ražalostila činjenica da su se roditelji te djevojčice neprestano smješkali dok smo se vraćali u senjsku luku, kao da nisu bili svjesni da je ova njihova avantura mogla završiti tragično," rekao je Zrinski.
