Kremlj ne "kupuje" priču da je šačica ronilaca na jahti Andromeda bila sposobna izvesti diverziju plinovoda Sjeverni tok bez aktivnog sudjelovanja Sjedinjenih Država i drugih zemalja NATO-a, piše ruski dnevni list Kommersant.
Prema američkim i njemačkim medijima, operaciju potkopavanja Sjevernog toka izvela je ekipa od pet ili šest ukrajinskih državljana, od kojih su neki bili vojni, a neki civili - profesionalni ronioci. Unajmivši jahtu Andromeda u luci njemačkog Rostocka 7. rujna, izašli su na Baltičko more, usput nekoliko puta prelazeći trasu polaganja plinovoda. Vratili su se 23. rujna, a 26. rujna daljinski je aktiviran eksploziv.
No za takvu operaciju, piše Kommersant, potrebna je posebno opremljena posuda s tlačnom komorom i kompresorom na kojoj bi, osim nekoliko ronilaca, bio i liječnik. Da bi se ugradila punjenja (barem tona eksploziva) i detonatori oko tri niza cijevi, bilo bi potrebno mnogo spuštanja pod vodu. S vjetrom većim od 8-10 m/s, u plitkom Baltičkom moru odmah bi se pojavio val, što bi značajno otežalo mogućnost ronjenja.
- Tehnički je moguće zaroniti na dubinu od 80 metara u Baltičkom moru s male jahte od 13 metara i sa sobom imati eksploziv. Moguće je, ali nije lako - kaže za Kommersant profesionalni ruski ronilac Genadij Misan.
- Ronjenje do 80 metara je tehnički teško; morate biti visoko profesionalni ronilac. Ali, u načelu, na te dubine roni dovoljan broj ljudi s potrebnim kvalifikacijama. Što se tiče transporta robe do dna, da, i to je moguće. Možete, na primjer, podići teret "nultim uzgonom" pumpanjem spremnika zraka i transportirati ga na veliku udaljenost pomoću podvodnog skutera. Ronilac bi trebao imati kvalifikaciju Advanced Trimix Diver i učiti nekoliko godina, imati nekoliko stotina zarona... Osamdeset metara je puno. Većina ronilaca, vjerujem više od 90 posto, roni na dubinu od 18-30 metara, možda i do 40. Samo mala klasa takozvanih tehničkih ronilaca roni do 60 metara ili više, ovisno o kvalifikacijama.
Za operaciju postavljanja eksploziva tipa HMX na cijevi Sjevernog toka trebalo je najvjerojatnije imati skuter i mješavinu zraka.
- Skuter je obično dug do metar, širok 30–40 cm, ima snažne baterije i snažne elektromotore. On ide do 300 metara dubine. Za 80 metara dubine treba vam takozvani Trimix. Činjenica je da se na tim dubinama koncentracija kisika i dušika mora smanjiti dodavanjem helija. Ova smjesa se zove Trimix. Smanjuje negativne učinke koje uzrokuju kisik i dušik - objašnjava Misan.
Da bi sve to bilo izvedivo, na jahti Andromeda - unajmljenoj u Rostocku - morali su imati kompresor.
- Na jahti moraju biti plinovi kako bi se mogle pripremati smjese. Odnosno, to su transportni cilindri od 40 litara s helijem i kisikom. Sve u svemu, ovo je prilično glomazan komad opreme. Ako su ronili s rebreatherima, tada se u tom slučaju smanjuje količina plinova, a time i oprema. Koliko je to moglo trajati? Ovisi o tome koliko vam vremena treba na dubini, ali općenito je to 50 minuta ili puno više. Moguć je jedan zaron na dan, sve više od toga je opasno po zdravlje - objašnjava iskusni ruski ronilac.
Joe Biden je početkom veljače 2022. upozorio da ako Rusija započne vojnu akciju protiv Ukrajine, “Sjevernog toka neće biti, Sjedinjene Države će tome stati na kraj.”, podsjeća Kommersant. Ruski predsjednik Vladimir Putin više puta je rekao da teroristički napad takvih razmjera ne bi mogao biti izveden bez sudjelovanja Sjedinjenih Država.
Bivši šef njemačke Savezne obavještajne službe August Hanning u intervjuu za Die Welt u četvrtak je sugerirao da su Vladimir Zelensky i poljski predsjednik Andrzej Duda imali dogovor o suradnji kako bi onesposobili plinovode koji su smetali objema zemljama. Poljska i Ukrajina godinama su se protivile sporazumu, inzistirajući na tome da lišava istočnu Europu prihoda od tranzita.
Posebno je znakovito, smatra, što je ronilac kojeg traže njemačke vlasti imao prebivalište u Poljskoj, a jedna od postaja na putu Andromede bila je poljska luka Kolobrzeg.
- Kao što je postalo jasno iz rezultata istrage, ukrajinski tim je djelovao na moru. Međutim, operacije se mogla izvesti samo uz podršku sa zemlje. I tu su se, očito, umiješale poljske obavještajne službe. Bez njihove aktivne logističke pomoći ovo bi bilo nemoguće - rekao je August Hanning.
Prema njegovim procjenama, šteta od sabotaže kreće se od 20 do 30 milijardi eura.
Deutsche Welle pak donosi cijelu kronologiju Sjevernoga toka, koji od 26. rujna 2022. zbog diverzije ne funkcionira, a to je Ukrajini i Poljskoj donijelo stotine milijuna eura prihoda od tranzita.
Evo kronologije:
2005.: Njemačka vlada s kancelarom Gerhardom Schröderom (SPD) i ruska vlada s predsjednikom Vladimirom Putinom potpisuju izjavu o namjerama za izgradnju plinovoda Sjeverni tok 1. Plinovod je trebao, zaobilazeći tranzitne zemlje, dostavljati ruski plin Njemačkoj kroz Baltičko more. Ideja za ovaj projekt potječe još iz 90-ih godina.
2006.: Osniva se društvo Sjeverni tok d.o.o., čiji je zadatak planiranje i izvedba projekta. U njemu sudjeluju ruski Gazprom i nekoliko europskih energetskih koncerna, jer za ovaj način opskrbe plinom nije zainteresirana samo Njemačka, već i druge europske zemlje.
2010.: Počinje gradnja Sjevernog toka 1. Plinovod s dvije cijevi dužine 1.224 kilometra povezuje Viborg u Rusiji s njemačkim gradom Greifswaldom.
2011./2021.: Obje cijevi puštene su u rad s ciljem da opskrbljuju Europu plinom najmanje 50 godina. Troškovi gradnje, prema navodima tvrtke Sjeverni tok, iznosili su 7,4 milijarde eura.
2013.: Počinje gradnja Sjevernog toka 2. Postavljaju se još dvije cijevi koje se velikim dijelom protežu paralelno s već postojećim.
2015.: Potpisuju se prvi ugovori o korištenju Sjevernog toka 2. Ponovno sudjeluju Gazprom i nekoliko europskih energetskih koncerna. Godinu dana prije toga, Rusija je anektirala Krim. No, za tadašnju njemačku kancelarku Angelu Merkel (CDU) to nije bio razlog za zaustavljanje projekta.
2016.: Ukrajina, Poljska i baltičke države od samog početka pružaju otpor Sjevernom toku zbog svojih sigurnosnih interesa. I iz Europske unije stižu upozorenja. Kada je Donald Trump postao predsjednik SAD-a, i ta zemlja se usprotivila Sjevernom toku. Trump je smatrao da taj plinovod stvara preveliku ovisnost Njemačke o ruskom plinu. Njemačka vlada ignorirala je sve te primjedbe, predstavljajući Sjeverni tok ne samo kao odgovor na potrebe Europe za sigurnom opskrbom plinom, već i kao instrument za postizanje mira kroz trgovinu.
2018.: Počinje gradnja Sjevernog toka 2. Njemačka kancelarka Angela Merkel prvi put izjavljuje da Sjeverni tok nije samo privatni gospodarski projekt, već "da tu naravno treba uzeti u obzir i političke faktore". Ali zaustavljanje gradnje za nju nije dolazilo u obzir.
2019.: SAD zaoštrava ton, a američki veleposlanik u Berlinu Richard Grenell šalje pisma upozorenja njemačkim tvrtkama koje sudjeluju u projektu.
2021.: Sjeverni tok 2 je završen. Njemački kancelar Olaf Scholz (SPD) se ubrzo nakon stupanja na dužnost založio za zaustavljanje projekta iz političkih razloga. On je plinovod okarakterizirao kao „privatni gospodarski pothvat“ na koji treba gledati neovisno o odnosima s Rusijom. A ti su odnosi tada postajali sve lošiji.
22. veljače 2022.: Zbog ruske agresije na Ukrajinu kancelar Scholz zaustavlja izdavanje tehničkih certifikata i odobrenja za rad Sjevernog toka 2.
24. veljače 2022.: Rusija napada Ukrajinu. Kritičari projekta Sjeverni tok u tome vide potvrdu za njihova upozorenja. Isporuke plina preko Sjevernog toka 1 se nastavljaju, ali u manjem obimu zbog sankcija koje je EU uveo Rusiji.
Srpanj/kolovoz 2022.: Sjeverni tok 1 obustavlja rad zbog, kako je Gazprom priopćio, kvara na jednoj turbini. Kasnije, kada je kvar otklonjen, opskrba plinom se nastavila, no do kraja kolovoza ponovno je obustavljena. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da će opskrba biti nastavljena tek kada se ukinu sankcije Rusiji.
26. rujna 2022.: Eksplozija u blizini danskog otoka Bornholma onesposobljava obje cijevi Sjevernog toka 1 i jednu cijev Sjevernog toka 2. Njemačka, Danska i Švedska pokreću istragu.
2023.: Pojavljuju se različite teorije o tome tko bi mogao stajati iza ovog napada. Poznati američki istraživački novinar Seymour Hersh u opširnom članku na svom blogu tvrdio je da su akciju izveli američki marinci uz pomoć norveške mornarice, ali za to nije predočio konkretne dokaze.
Kolovoz 2024.: Poljsko državno odvjetništvo priopćilo je da je od svojih njemačkih kolega dobilonalog za uhićenje jedne osobe osumnjičene za sudjelovanje u napadu. Prema pisanju informativnog portala njemačkog javnog servisa Tagesschau, to se dogodilo još u lipnju. Osumnjičeni Ukrajinac Vladimir Žuravlev. tada se, prema navodima poljskih vlasti, nalazio u Poljskoj, ali se "početkom srpnja“ sklonio u Ukrajinu.
Na pitanje zašto nije ranije reagiralo, poljsko državno odvjetništvo je odgovorilo da njemačka vlada nije unijela ime osumnjičenog u Šengenski registar osoba za kojima je izdan europski uhidbeni nalog, pa ga poljska granična policija nije mogla uhititi.
