Masovni prosvjedi na Kosovu u proljeće 1981. godine iz današnje perspektive čine se kao uvod u krvave devedesete. Kosovski Albanci tražili su da Kosovo postane sedma Republika u okviru SFRJ i da se Albancima prizna status konstitutivnog naroda u Jugoslaviji. Srpska nacionalistička propaganda govorila je o nasilju koje Albanci provode nad manjinskim Srbima, odnosno da se nad Srbima provodi genocid, što je dovelo do produbljivanja sukoba u toj pokrajini, i ovaj se moment često tumači kao katalizator krize koja je devedesetih dovela do raspada bivše Jugoslavije.
Kao odgovor na albanske prosvjede, savezne vlasti su proglasile izvanredno stanje te na prosvjednike poslali vojsku i policiju, pri čemu je poginulo nekoliko desetaka ljudi, uglavnom albanskih učenika i studenata. Jugoslavenske vlasti su uporno nastojale prikriti stvarno stanje. Dok je na Kosovu trajao pravi mali rat, u javnosti je, medijskom blokadom, stvaran dojam da se u pobunjenoj pokrajini ne događa ništa značajno. Međutim, svjetski mediji su, kako su prosvjedi potrajali, pokazivali sve veće zanimanje za zbivanja na Kosovu, koja su predstavljala prvi znak građanskog neposluha nakon Titove smrti.
'Zaustavite Reuters!'
Nakon što su savezne vlasti došle do informacija kako Reuters priprema tekst o nemirima, navodno je savezni funkcionar Xhavid Nimani, podrijetlom s Kosova, koji je u to vrijeme obnašao dužnost predsjednika Predsjedništva SAP Kosova, lakonski svojim suradnicima poručio: “Zaustavite Reuters!”. Ova rečenica ostat će upamćena kao jedna od najcitiranijih iz razdoblja socijalističke Jugoslavije, koja je aktualna i danas. Ono što je nekad bila karakteristika isključivo socijalističkih zemalja, gdje je cenzura zataškavala svaki pokušaj disonantnog informiranja, već poodavno je postalo svojinom i demokratskog Zapada, što je izišlo na vidjelo u aferi WikiLeaks, koju je pokrenuo australski novinar Julian Assange.
U ovom nije iznimka ni Hrvatska, gdje je vlada Andreja Plenkovića u proteklom periodu donijela više zakona kojima se ograničava sloboda medija. Istraživački novinari, koji su nekad imali herojski status, danas su pretvoreni u omražene parije koje više vremena provode po sudnicama nego u svojim redakcijama. U međuvremenu je važnost globalnih novinskih agencija, koje su nekad predstavljale prave male države u državi, naglo pala, a njihovo mjesto zauzele su društvene mreže i video servisi poput YouTubea, tako da bi današnja verzija Nimanijeve bahate doskočice iz osamdesetih mogla otprilike glasiti Zaustavite X, Facebook ili YouTube!
Postoji jedna anegdota vezana za Aurelija Augustina, poznatijeg kao sveti Augustin, jednog od najvažnijih kršćanskih teologa i filozofa. Jednom zgodom, šećući uz more, dok je razmišljao o tajni Svetog Trojstva, Augustin je naišao na dječaka koji je školjkom prelijevao more u rupu koju je iskopao u pijesku. Na Augustinovu opasku kako je to nemoguće, dječak, odnosno Isus u liku dječaka, mu je odgovorio: “Zar je to zbilja nemoguće? Ti misliš da je to nemoguće i smiješ se meni što pokušavam more preliti u malu rupu, a sam činiš upravo to! Htio bi preliti neizmjerni ocean Božjeg bića u malu posudu svog razuma. Prije ću ja preliti cijelo more u ovu malu rupu, nego ćeš ti shvatiti da je Presveto Trojstvo jedan Bog u tri osobe”. Zaustaviti Reuters i preliti more u rupu u pijesku jednako je beznadan posao. Isus je Augustinu želio svojim činom rasvijetliti svu dubinu ljudskog neznanja, dok se u našem slučaju prvenstveno radi o demagogiji i kupovini vremena.
Najnoviju aferu, vezanu uz uhićenje Pavela Durova, vlasnika i osnivača društvene mreže Telegram, s obzirom na informacije dostupne u javnosti, mogli bismo s pravom opisati parafrazom Nimanijeve rečenice: Zaustavite Telegram! Uzgred, nekoliko dana nakon uhićenja Durova, Vučićeva tajna služba više je sati na hrvatsko-srpskoj granici zadržala popularnu pjevačicu Severinu Vučković obavivši s njom obavijesni razgovor, u kojemu su, primjerice, ispitivali Severinu o njezinu viđenju karaktera zločina u Srebrenici. Iako se na prvi pogled čini kako su ova dva događaja nepovezana, nije tako. Pod egidom Zaustavite Severinu!, Vučić je zapravo samo skretao pozornost s prosvjeda oporbe koja se protivi eksploataciji litija u Srbiji, čime je samo dao novu, dodatnu dimenziju čuvenoj Nimanijevoj izjavi. Severina je u ovom slučaju samo kolateralna žrtva, zbog svoje enormne popularnosti na prostorima bivše Jugoslavije, koja je cijelom slučaju dala dodatni publicitet. Vučić je, u svom karakterističnom stilu, izjavio kako se nešto slično nije trebalo dogoditi dodavši kako o Severini misli “sve najgore”. Koga briga što Vučić misli o Severini, ili o Thompsonu, ako hoćete, čiji je koncert u Imotskom također komentirao. Međutim, ono što je važno Vučić prešućuje, što je sukus cijelog ovog medijskog cirkusa, ali i stanja u cjelini, gdje su prešućivanje i marginalizacija ključni alati u kontroli medija. Bilo bi, primjerice, jako zanimljivo čuti što Vučić misli o Rio Tintu. Sve najgore, kao o Severini i Thompsonu, ili sve najbolje?
Pavel Durov
Pavel Durov, rusko-francuski milijarder, osnivač i izvršni direktor aplikacije za razmjenu poruka Telegram, uhićen je u zračnoj luci Bourget u blizini Pariza. Durov je putovao privatnim zrakoplovom, a nalog za uhićenjem podignut je “u sklopu preliminarne policijske istrage”. Istraga je, prema informacijama objavljenima na jednoj francuskoj televiziji, usredotočena na nedostatak moderatora na Telegramu, zbog čega policija smatra kako ova situacija omogućuje nesputano odvijanje kriminalnih aktivnosti u aplikaciji za razmjenu poruka.
Tko je Pavel Durov?
Rođen je 1984. godine u Lenjingradu. Njegov otac Valerij Semenovič Durov doktor je filoloških znanosti i autor brojnih akademskih radova. Od 1992. godine predstojnik je Odsjeka za klasičnu filologiju Filološkog fakulteta Državnog sveučilišta u Sankt Peterburgu.
U ožujku 2022. Durov je napisao: “S mamine strane pratim svoju obiteljsku lozu iz Kijeva. Njezino djevojačko prezime je ukrajinsko (Ivanenko), a do danas imamo mnogo rođaka koji žive u Ukrajini”. U Sankt-Peterburgu je 2006. diplomirao englesku filologiju i prevođenje na Filološkom fakultetu Državnog sveučilišta u Sankt-Peterburgu. Veći dio djetinjstva proveo je u Torinu, gdje je njegov otac bio zaposlen. Dok je studirao na Državnom sveučilištu u Sankt-Peterburgu, stvorio je forum za studente, na temelju kojega je 2006. pokrenuta društvena mreža VKontakte. U projekt je privukao i starijeg brata Nikolaja, višestrukog pobjednika međunarodnih natjecanja u matematici i programiranju. U kolovozu 2013. Pavel Durov je predstavio besplatni Telegram messenger sa zatvorenim kodom, a popularnost aplikacije strahovito je porasla. Durov je napustio zemlju 2014., godinu dana nakon pokretanja Telegrama, nakon što je odbio udovoljiti vladinim zahtjevima da se oporbenim političarima i skupinama zabrani pristup VKontaktu.
Durov (u sredini) na konferenciji u Dubaiju
“Nažalost, nemoguće je voditi internetski posao u ovoj zemlji”, izjavio je tad. Nakon odlaska iz Rusije, jedno je vrijeme živio u Sjedinjenim Američkim Državama. Godine 2021. dobio je francusko državljanstvo, a 2022. državljanstvo Ujedinjenih Arapskih Emirata. Također ima putovnicu karipske države Svetog Kristofora i Nevisa. U travnju 2022. zamolio je da ga se ne naziva državljaninom Ruske Federacije, nego samo Europljaninom. Nedavno je za Sky News izjavio kako je u prošlosti bio donor sperme i da ima više od stotinu biološke djece u 12 zemalja svijeta. U intervjuu s Tuckerom Carlsonom 2024. godine izjavio je da se nikad nije želio obogatiti i da mu je glavni cilj biti slobodan čovjek. Također je rekao da ne želi primati naredbe od bilo koga. Prema riječima Durova, na njegovim računima ima nekoliko stotina milijuna dolara koje uopće ne koristi.
Telegram je šifrirana platforma temeljena na “oblaku”. Važi kao jedna od vodećih globalnih društvenih mreža, odmah nakon Facebooka, YouTubea, WhatsAppa, Instagrama, TikToka i WeChata. Forbes procjenjuje Durovljevo bogatstvo na 15,5 milijardi dolara. Telegram, koji se obvezao da nikad neće otkriti ikakve informacije o svojim korisnicima, čije je sjedište u Dubaiju, pozicionirao se kao alternativa američkim platformama, koje su kritizirane zbog komercijalnog iskorištavanja osobnih podataka korisnika. Koristi niz aplikacija na svim operativnim sustavima, a njegovi korisnici mogu slati i primati poruke i medijske datoteke. Podržava i glasovne pozive, kao i skupne glasovne pozive i videopozive. Ima grupe koje mogu imati do 200 tisuća članova i kanale s neograničenim brojem pratitelja koji su namijenjeni plasiranju različitih sadržaja široj publici.
Pavel Durov
Podržava razmjenu svih formata datoteka, a mogu se slati i datoteke čak do 2 gigabajta, kao i fotografije bez kompresije. Preko Telegrama se može izbrisati povijest poruka s obje strane, kao i razgovori i svaka razmijenjena poruka. Korisnik Telegrama može promijeniti sadržaj poslane poruke u roku od 48 sati od trenutka slanja, kao i zamijeniti poslani medij, video, audio ili neku drugu datoteku. Telegram ima više od 900 milijuna aktivnih korisnika mjesečno, u čemu prednjači Indija. Bio je, primjerice, najpreuzimanija aplikacija u svijetu u siječnju 2021., s 1 milijardom preuzimanja na svjetskoj razini do kraja kolovoza 2021. Kako je Rusija tijekom agresije na Ukrajinu ušutkala neovisne medije i zabranila platforme poput Twittera, Facebooka i Instagrama, Telegram je postao najvažniji kanal za pristup informacijama bez ograničenja. Od početka rata to je najpreuzimanija aplikacija u Rusiji, s oko 4,4 milijuna preuzimanja, prema Sensor Toweru, tvrtki koja analizira podatke.
Virtualno bojno polje
Također je, prema istom izvoru, zabilježeno 124 milijuna preuzimanja Telegrama u Rusiji od siječnja 2014. Telegram je tijekom rata u Ukrajini postao glavni izvor nefiltriranog, a ponekad i obmanjujućeg sadržaja s obje strane. Platforma je postala ono što su neki analitičari nazvali “virtualnim bojnim poljem” u ratu, kojim se podjednako koristi i ruska i ukrajinska strana. Telegram, koji korisnicima omogućuje da izbjegnu službenu kontrolu, također je postao jedno od rijetkih mjesta gdje Rusi mogu pristupiti neovisnim vijestima o ratu nakon što je Kremlj povećao ograničenja neovisnih medija nakon invazije na Ukrajinu. Rusija je 2018. godine počela blokirati Telegram, nakon što je tvrtka odbila postupiti u skladu sa sudskim nalogom da državnim sigurnosnim službama odobri pristup šifriranim porukama svojih korisnika. Takva odluka izazvala je masovne prosvjede u Moskvi i kritike nevladinih organizacija, no nije značajnije narušila dostupnost aplikacije. U pismu koje je procurilo od neimenovanog zaposlenika ruske Federalne sigurnosne službe navodi se kako je blokada Telegrama povezana s namjerom tvrtke da pokrene Telegram Open Network. Nalog za blokiranje ukinut je 2020., nakon dvije godine neuspješne blokade, kad je, valjda, netko shvatio kako je nemoguće preliti more u rupu u pijesku. Po nekim informacijama, ruska vlada nije imala dovoljno tehničkih sredstava da blokira pristup aplikaciji koja je usprkos blokadi ostala dostupna ruskim korisnicima.
“Telegram je jedino mjesto u Rusiji gdje ljudi mogu slobodno razmjenjivati mišljenja i informacije, iako je Kremlj uložio napore da se infiltrira na kanale Telegrama”, rekao je Ilja Šepelin, koji je nekad pokrivao medije za sada zatvoreni nezavisni TV kanal Kiša, a sad piše blog u kojem kritizira rat.
Durov je u travnju ove godine izjavio da su neke vlade pokušale izvršiti pritisak na njega, no smatra da bi aplikacija trebala ostati neutralna platforma, a ne “igrač u geopolitici”. Možda je upravo ovo, dovođenje Durova pred zid, da se opredijeli, uzrokovalo cijelu ovu aferu? Jer u današnjem su svijetu “neopredijeljeni”, odnosno oni koji razmišljaju svojom glavom, postali manje-više nepoželjni...
Odmah nakon Durovljeva uhićenja uslijedile su reakcije. U cijelu priču uključilo se i rusko veleposlanstvo u Francuskoj. Pozivajući se na predstavnika ruskog veleposlanstva, TASS je izvijestio da Durovljev tim nije uputio žalbu veleposlanstvu, ali da oni unatoč tome poduzimaju nužne korake da se cijela afera okonča. Mihail Uljanov, predstavnik Rusije pri međunarodnim organizacijama u Beču, kao i još neki ruski političari, optužili su Francusku da se ponaša kao diktatura. Na sličan način su zapadni mediji kritizirali Rusiju kad je 2014. postavljala Durovu određene zahtjeve i kad je 2018. pokušavala zabraniti rad Telegrama.
“Neke naivne osobe još ne shvaćaju, premda igraju više ili manje vidljivu ulogu u međunarodnom informacijskom prostoru, da za njih nije sigurno posjećivati zemlje koje idu prema mnogo totalitarnijim društvima”, napisao je Uljanov na X-u.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron oglasio se na društvenoj mreži X, što je bila prva službena potvrda Durovljeva uhićenja, gotovo dva dana nakon što je zadržan u zračnoj luci na koju je sletio privatnim zrakoplovom iz Azerbajdžana. Izostanak službene potvrde doveo je do nagađanja o razlozima pritvaranja.
“Uhićenje osnivača Telegrama na francuskom teritoriju dogodilo se u sklopu sudske istrage koja je u tijeku”, napisao je Macron i dodao: “Ovo ni na koji način nije politička odluka. Odluka je na sucima”.
Logotip Telegrama
Poligon za propagandiste i ekstremiste
Oglasio se i sveprisutni Elon Musk, stajući u obranu Pavela Durova.
“Moje mišljenje: U Europi ćete 2030. biti pogubljeni zbog lajkovanja šale”, napisao je Musk. Novinar Tucker Carlson izjavio je kako je Durov priveden jer je odbio “cenzurirati istinu” po nalogu vlada i obavještajnih službi, dok je američki političar Robert Kenedy Jr. izjavio kako je danas potreba za zaštitom slobode govora postala važnija nego ikad. Vodstvo Telegrama je u kratkom priopćenju navelo kako nije postojao razlog za Durovljevo privođenje te da se Telegram pridržava zakona Europske unije i da je upravljanje sadržajima na mreži, što je jedan od razloga privođenja, “unutar industrijskih standarda i stalno se poboljšava”. Francuski OFMIN, ured zadužen za sprečavanje nasilja nad maloljetnicima, izdao je nalog za uhićenje Durova u preliminarnoj istrazi o navodnim prijestupima, uključujući prijevaru, trgovinu drogom, internetsko nasilje, organizirani kriminal i promicanje terorizma.
Optužnica se temelji na tvrdnji kako Telegram nema dovoljan broj moderatora koji bi mogli filtrirati nepoćudni sadržaj. Teško se oteti dojmu da je u Durovljevu slučaju riječ o primjeni dvostrukih standarda, jer sve ono za što francuska policija optužuje Durova, može se u određenoj mjeri reći i za druge društvene mreže, uz podsjećanje da je Mark Zuckerberg svojevremeno ispitivan pred američkim Kongresom o negativnim utjecajima Facebooka na društvo. Opća je ocjena kako je slobodna i necenzurirana razmjena vijesti na Telegramu učinila ovu mrežu utočištem za dezinformacije, krajnju desničarsku propagandu i govor mržnje. Razni propagandisti imaju svoje popularne kanale na ovoj platformi. Među njima je i Vladimir Solovjov, voditelj TV emisije u udarnom terminu koja svakog radnog dana oštro kritizira Ukrajinu i koji ima milijun pretplatnika. U Rusiji ima puno proratnih kanala, od kojih mnoge vode neidentificirani korisnici. Telegram je također otvorio vrata kritičarima predsjednika Vladimira Putina s desnice, tvrdolinijašima koji pozivaju Kremlj na agresivniji pristup ratu u Ukrajini.
Putin i Solovljov
Telegram nudi takozvane “end-to-end” šifrirane poruke, omogućujući korisnicima stvaranje kanala za širenje informacija sljedbenicima. Njegova naizgled neprobojna enkripcija učinila ga je utočištem za ekstremiste i teoretičare zavjere. Istraživački novinari na srednjoeuropskom portalu VSquare napisali su da je Telegram postao alat za ruske i QAnonove propagandiste, za razne ljevičarske i desničarske radikale, te za teoretičare zavjere, pretvorivši ga u “ekosustav za radikalizaciju mišljenja”. Aplikaciju su također naširoko koristili krajnje desničarski agitatori koji su planirali antiimigracijske skupove u Engleskoj i Sjevernoj Irskoj nakon ubojstva troje djece na satu plesa u Southportu prošlog mjeseca. Grupa za borbu protiv rasizma Hope Not Hate zaključila je da je Telegram postao “aplikacija izbora” za rasiste i nasilne ekstremiste i “septička jama antisemitskog sadržaja” uz minimalno moderiranje ili napor aplikacije da obuzda ekstremistički sadržaj.
