Točnije, sedam zemalja učinilo je to još ranije, a sada se "bojkotu" kovanica od 1 i 2 centa pridružuje i Litva. 61% stanovnika svih država članica eurozone spremno je napustiti kovanice od 1 i 2 centa. To je pokazalo istraživanje koje je krajem prošle godine proveo Eurobarometar.
Ovo je prosječan rezultat među zemljama EU koje koriste euro kao valutu; Ima zemalja u kojima je podrška ovom koraku još veća (prednjači Slovačka s 85 posto podrške), a ima i onih koje su skeptičnije. Štoviše, mjerenja se provode već duže vrijeme, a postoji i javna podrška za ovaj korak već nekoliko godina - ali do sada se samo sedam zemalja eurozone odlučilo na njega.
Sedam zemalja eurozone – Nizozemska, Belgija, Finska, Irska, Italija, Slovačka i Estonija – više ne kuju i ne puštaju u optjecaj kovanice od jednog i dva centa i već koriste zaokruživanje za gotovinska plaćanja. Od svibnja ove godine pridružit će im se i osma europska država Litva. Postoji snažna podrška takvom potezu – 69% Litavaca je za napuštanje malih kovanica, a ta se brojka povećala za tri boda tijekom prošle godine. Prema novim pravilima, prilikom plaćanja gotovinom u trgovini iznos računa zaokružit će se na najbližih 5 ili 10 centi. Odnosno, račun od 2,03 eura značit će da će kupac morati platiti 2,05 eura, a umjesto 2,12 eura na naplatu će stići 2,10 eura.
Ali nitko neće prisiliti trgovinu da promijeni cjenike. U konačnici, zaokruživanje se neće primjenjivati na sva plaćanja, već samo na gotovinska plaćanja. Ako plaćate karticom, možete platiti s točnošću do centa, kao i do sada.
Banka Litve tvrdi da će to pomoći u pojednostavljenju plaćanja gotovinom. Također će smanjiti broj kovanica koje su izgubljene ili ispale iz optjecaja iz drugih razloga. A riječ je o značajnim iznosima novca. Samo u Litvi to iznosi otprilike trećinu milijuna eura godišnje u kovanicama od 1-2 centa, prema litavskoj publikaciji Delfi.
Trinaest vagona malih kovanica
"13 željezničkih vagona - toliko je malih kovanica u opticaju. Većina ih se koristi samo jednom za plaćanje. Do dvije trećine kovanica od 1 i 2 centa puštenih u optjecaj nikada se ne vraćaju u Banku Litve. Kovanice se gube ili ih ljudi stavljaju u kasice prasice ili bilo gdje, ili ih bacaju u fontane. Ali budući da su kovanice od jednog i dva centa potrebne u trgovinama za sitniš, Banka Litve je prisiljena stalno kovati ili kupovati nove kovanice u drugim zemljama, stavljati ih u optjecaj i transportirati", stoji u objašnjenju Banke Litve.
Zanimljivo je i to što Vilnius naglašava da ova reforma državi neće samo omogućiti neke uštede, već će i očuvati okoliš – kažu, kovanice koje nestanu iz optjecaja štete joj. Isti argument koristile su i druge zemlje EU koje su odustale od malih eurocenti.
Štoviše, Litva je spremna na određene poteškoće koje će se pojaviti u početnoj fazi.
"Prilagodba gotovinskog i računovodstvenog sustava je nužna, zahtijeva ulaganje novca i vremena. Međutim, to je prirodan i neizbježan dio svake sistemske promjene. A dugoročno, zaokruživanje može biti korisno pojednostavljivanjem procesa obračuna i smanjenjem vremena - primjerice, za obračun kusura", kaže Rimantas Majulis, voditelj Strong Pointa, tvrtke koja instalira i održava fiskalne blagajne. Rasprava o ukidanju sitnih kovanica traje već neko vrijeme, no mišljenja među državama EU su podijeljena.
Štoviše, čak i u onim zemljama eurozone u kojima se zaokruživanje već primjenjuje, kovanice od 1 i 2 eurocenta ostaju zakonsko sredstvo plaćanja, moraju se uzeti od kupaca i mogu se koristiti za davanje ostatka. Kao, primjerice, u Italiji, gdje se sitni kovani novac ne koristi od 2018. godine, ali im prodavači i dalje moraju osigurati mjesto na blagajni.
Stvar je u tome što Italija ili bilo koja druga država ne može samostalno odlučiti povući kovanice iz optjecaja. To je moguće samo ako sve države eurozone jednoglasno pristanu na takav korak. Jedinstvena valuta – jedinstvena pravila. Zemlje južne Europe najviše su skeptične prema ideji ukidanja sitnog novca.
Grčka, Cipar i Španjolska ne daju cente
Prema posljednjem istraživanju Eurobarometra, u tri zemlje eurozone većina građana protivi se napuštanju sitnih kovanica - to su Grčka (55% ispitanika želi zadržati cente), Cipar (52%) i Španjolska (51%). Štoviše, protivljenje ovoj reformi naglo je poraslo tijekom prošle godine – u Grčkoj i na Cipru – za 13 postotnih bodova, u Španjolskoj – za 9 postotnih bodova. Još 2023. godine zagovornici napuštanja sitnih kovanica imali su glavnu riječ u svim zemljama EU bez iznimke, prenosi Ukrajinska pravda članak je objavljen u sklopu inicijative međunarodne suradnje PULSE koju podupire Europska unija.
Ukupno gledano, potpora reformi smanjila se za 4 postotna boda tijekom godine. Indikativno je javno mnijenje u Njemačkoj, gdje je tijekom godinu dana popularnost ideje o napuštanju sitnih kovanica pala s distribucije "64% za, 34% protiv" na "53% za, 43% protiv".
Ali postoje i zemlje u kojima je osjetno povećana podrška za napuštanje kovanica od 1-2 centa. To su, posebice, one države u kojima je reforma već provedena. Inače, u kontekstu južne Europe ističe se Italija koja je, kao što je već spomenuto, od 2018. godine napustila male kovanice. Samo 13% Talijana je protiv toga – 7% manje nego 2023. godine.
Ali većina država nije kategorički ni za ni protiv ovih promjena. U Austriji Narodna banka još ne planira prestati kovati sitni novac. Andrea Lang iz Austrijske kovnice novca napominje da je ta zemlja odlučila promatrati iskustva drugih zemalja. I posljednja veća rasprava o ovoj temi u Austriji, koja se vodila prije otprilike pet godina, zaključila je da je u nizu industrija svaki peni, odnosno svaki eurocent bitan.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Treba ukinuti gotovinu. I kovanice i papire. Čemu to više služi? Samo onda se može stati na kraj crnom i sivom novcu. Tek u tom slučaju država se iskreno želi boriti protiv kriminala. Dokle je god gotovine, bit će i ... prikaži još! organiziranog kriminala.