Izrael je tajno rasporedio elitne vojne i obavještajne jedinice u Azerbajdžan tijekom rata s Iranom kao dio mreže tajnih lokacija diljem Bliskog istoka kako bi olakšao operacije protiv Irana, rekla su za CNN četiri izvora upoznata s tim pitanjem. Snage su djelovale s nekoliko lokacija u južnom Azerbajdžanu, rekla su dva izvora, uz iransku sjevernu granicu i, na najbližoj točki, samo oko 95 kilometara od iranskog grada Tabriza, koji je Izrael napao tijekom rata. Otkriće CNN-a objavljeno je nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je Izrael za potrebe napada na Iran bio podigao tajnu bazu usred Iraka.
Specijalne jedinice komandosa također Iraela su bile raspoređene na lokaciju u Atezbajdžanu i provodile su misije prikupljanja obavještajnih podataka i operacije dronovima, rekla su druga dva izvora, što je Izraelu dalo vrijednu prednost s koje je mogao vidjeti sjeverni Iran tijekom rata. Tajno raspoređivanje u Azerbajdžan, o kojem je CNN prvi put izvijestio, bio je jedan od nekoliko vojnih položaja koje je Izrael održavao diljem Bliskog istoka, što je njegovoj vojsci dalo neviđeni doseg, ističući ulogu koju su iranski susjedi igrali - neki s dopuštenjem, neki vjerojatno bez - u olakšavanju operacija protiv Teherana i uplitanju u sukob.
Izvori su za CNN rekli da su lokacije u Azerbajdžanu bile među brojnim tajnim vojnim lokacijama i bazama u više zemalja, uključujući Irak, Ujedinjene Arapske Emirate i Somaliland. Snage, u početku planirane kao potencijalni spasilački timovi u slučaju nužde, proširile su se i postale vojni položaji i položaji za prikupljanje obavještajnih podataka.
Zajedno, raspoređivanje koje opisuju izvori smjestilo je izraelske snage duž južne, zapadne i sjeverne periferije Irana tijekom rata, proširujući domet vojske za stotine kilometara, duboko u iranski teritorij. Prednji položaji pomogli su Izraelu da izdrži ponovljene valove napada na ciljeve diljem zemlje.
Azerbajdžanska operacija sastojala se od nekoliko desetaka vojnika, uključujući pripadnike izraelskih specijalnih operacija, njihovih elitnih helikopterskih borbenih i spasilačkih snaga te osoblja Mossada, rekao je jedan od izvora. Azerbajdžan zasad negira svoju dozvolu za vojne operacije Izraela s njihova tla.
U međuvremenu, separatistička republika Somaliland na Afričkom rogu pružila je Izraelu dodatnu vojnu poziciju, rekao je jedan od izvora, omogućujući izraelskim zrakoplovima točku za potencijalno zaustavljanje na dugolinijskim letovima prema Iranu. U prosincu je Izrael postao prva zemlja koja je formalno priznala Somaliland, a UAE održava široku komercijalnu i vojnu prisutnost u lučkom gradu Berberi.
Izraelska vojska je također održavala dva tajna objekta u Iraku tijekom dijela rata s Iranom, pružajući Izraelu prednje baze za logističku podršku i, ako je potrebno, operacije potrage i spašavanja. O dvama lokacijama u Iraku prvi su izvijestili Wall Street Journal i New York Times. U izjavi, iračka vojska je rekla da u zemlji od početka ožujka nije bilo "neovlaštenih baza ili snaga".
Izrael je također tiho rasporedio bateriju protuzračne obrane Iron Dome u UAE - i trupe koje će je koristiti - tijekom rata s Iranom, o čemu je prvi izvijestio Axios, kao i druge obrambene sustave. CNN je prethodno izvijestio da je premijer Benjamin Netanyahu, šef Mossada i izraelski vojni zapovjednik posjetio UAE tijekom rata. Otkriće je izazvalo snažno poricanje posjeta iz UAE.
Vojna prisutnost u Azerbajdžanu dala je Izraelu još jednu bazu s koje je mogao provoditi misije zračnog spašavanja u slučaju oborenih pilota, kao i položaje s kojih je mogao špijunirati Iran.
Već dugo Izrael smatra Azerbajdžan strateškim partnerom u borbi protiv Irana, a pripreme su započele tjednima prije početka rata. Sredinom siječnja, dok je Iran gušio prosvjede velikih razmjera masovnim ubojstvima prosvjednika, Izrael je pripremio tajnu misiju duž azerbajdžansko-iranske granice, rekla su CNN-u dva izvora upoznata s planovima. Izvori su to opisali kao preliminarnu operaciju kojom se postavljaju temelji za dodatne korake postavljanjem prislušnih uređaja i obavještajne opreme u tom području.
Izrael je planirao izvesti operaciju pod krinkom onoga što su trebali biti početni udari rata sredinom siječnja. No, američki predsjednik Donald Trump otkazao je udare u zadnji čas, rekavši da je Iran pristao zaustaviti ubijanje prosvjednika. Izrael je nastavio samostalno. Njihove zračne snage koristile su nevidljive zrakoplove i specijalne snage kao dio operacije postavljanja naprava, budući da je izraelsko političko vodstvo vjerovalo da su pregovori između SAD-a i Irana osuđeni na propast. Mjesto za prikupljanje obavještajnih podataka postalo je još jedno sredstvo kojim je Izrael mogao prikupljati informacije o iranskim vojnim pokretima i objektima, kao i potencijalno pružati rano upozorenje o lansiranju raketa.
Manje od dva tjedna kasnije, izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar posjetio je Baku, sastajući se s azerbajdžanskim predsjednikom i drugim visokim dužnosnicima. U svibnju 2025. Azerbajdžan je također tajno bio domaćin rijetkih izravnih razgovora između Izraela i Sirije.
Jedna od ključnih operacija pokrenutih iz Azerbajdžana, rekao je jedan od izvora, bilo je ubojstvo Rahmana Moghaddama, koji je vodio obavještajnu diviziju Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) i za kojeg Izrael tvrdi da je odgovoran za planiranje pokušaja atentata na Trumpa 2024. godine. Dan kasnije, dronovi su pogodili zračnu luku u azerbajdžanskoj enklavi Nahčivan, oštetivši zgradu terminala i ranivši nekoliko ljudi. Predsjednik Ilham Alijev okrivio je Iran, nazvavši to "terorističkim činom" koji je bio "ružan, kukavički i besraman". Iran je porekao lansiranje dronova.
Dana 6. ožujka, Azerbajdžanska služba državne sigurnosti objavila je da je razbila zavjeru IRGC-a za napad na kritičnu infrastrukturu, kao i na izraelske i židovske ciljeve. Nekoliko tjedana kasnije, Izrael je javno priznao da se radilo o zajedničkoj operaciji u kojoj su sudjelovali Mossad, izraelska vojska i sigurnosna služba Shin Bet.
Izrael i Azerbajdžan održavaju bliske veze oko komercijalnih i vojnih interesa. Baku opskrbljuje Izrael velikim dijelom svoje nafte. Zauzvrat, Izrael prodaje Azerbajdžanu napredno naoružanje, od kojeg je dio korišten u sukobima u Nagorno-Karabahu 2016. i 2020. protiv Armenije. Azerbajdžan je također bio prva strana zemlja koja je 2016. godine kupila izraelski sustav protuzračne obrane Iron Dome.
„Izraelska strategija u Azerbajdžanu ostaje namjerno niskoprofilirana, oslanjajući se na transfer oružja, obavještajnu suradnju i dugoročnu tehnološku međuovisnost u sigurnosnom sektoru“, napisao je Gershon Kogan, stručnjak za Iran u Centru za strateške studije Begin-Sadat, prije početka rata u Iranu.
Prema riječima Joshue Kucere, višeg analitičara Crisis Group, taj odnos Azerbajdžanu omogućuje pristup ključnom diplomatskom resursu, što Bakuu omogućuje korištenje izraelskog lobija u Washingtonu. "Azerbajdžan se sve više pokušava pozicionirati kao regionalna sila, a to uključuje i to da ponekad bude svojevrsni most između Izraela i arapskih i drugih država“, rekao je Kucera. "Ako je Izrael sredstvo u pomaganju Azerbajdžanu u borbi protiv napora IRGC-a za destabilizaciju, to je vrlo tajno“, rekao je Kucera.
