Top News
2902 prikaza

'Ja sam jedna od samo 10 neurokirurginja u Hrvatskoj, u jezgru mozga ugrađujem elektrode'

Sandra Šimunović/Pixsell
Pacijenti su isprva mislili da sam medicinska sestra pa bi me nakon što su ušli u salu znali pitati "pa tko će me operirati?". Kad bi im odgovorila da ću ih ja. A vi ste doktorica. No te stvari se mijenjaju, kaže doktorica Raguž

Ona je jedna od svega deset neurokirurginja u cijeloj Hrvatskoj, a ne zaboravimo kako je Hrvatska prvu neurokirurginju dobila tek 2016. godine. Doc.dr.sc. Marina Raguž iz Kliničke bolnice Dubrava radi, doslovno, u posve muškom svijetu, piše Martina Pauček Šljivak za 24sata.

Ova mlada 36-godišnja Slavonka, porijeklom je iz Nuštra kraj Vinkovaca, a u osnovnu je ondje krenula 1994. nakon što se vratila iz prognaništva.

- Kad sam krenula u školu sjećam se da nas je bilo 15 u razredu i odmah sam roditeljima govorila da želim biti liječnica. U višim sam točno znala i da se želim baviti mozgom, odnosno da ga želim operirati. Volim raditi rukama i zato sam željela biti kirurg.

Stereotipi u hrvatskom društvu "kače" nažalost i neurokirurginje. Pacijenti i danas znaju pomisliti da je ona - medicinska sestra. 

- U muškom svijetu dobro funkcioniram. Prihvatiš s kim radiš. Dečki s kojima sam bila na specijalizaciji su odlični. Svakog zanima neki drugi dio neurokirurgije i od mlađih liječnika nikad nisam osjetila zadršku. Što se pacijenata tiče, njima je isprva bilo teško prihvatiti da ih operira žena. Prvo su mislili da sam medicinska sestra pa bi me nakon što su ušli u salu znali pitati "pa tko će me operirati?". Kad bi im odgovorila da ću ih ja. A vi ste doktorica. No vidi se da se mijenja. Sve se više navikavaju na liječnice. Štoviše sad žele da ih operira doktorica. No, da bi u Hrvatskoj više uspio, činjenica je da kao žena moraš puno više raditi nego kao muški. Mi žene u neurokirurgiji smo jako dobre prijateljice, držimo se zajedno, malo nas je - otkriva dr. Raguž.

U poslu je najviše zanima oblik neurokirurgije u kojemu se ugrađuju elektrode i neurostimulatori u mozak ili dijelove kralježnične moždine kako bi se poboljšala funkcionalnost pacijenata i poboljšala mu se kvaliteta života.

- To se radi primjerice kod Parkinsonove bolesti te distonije, zatim raznih sindroma, boli lica. Prof. Chudy je uveo moderne metode duboke mozgovne stimulacije u Hrvatsku prije više od 20 godina, a kojima u jezgru mozga ugrađujemo elektrode te neurostimulatore u prsište i onda se struja odašilje u mozak i poboljšava ishod bolesti - otkriva nam dr. Raguž.

Upravo je KB Dubrava, kaže, referentni centar za taj dio neurokirurgije.

Cijeli intervju s neurokirurginjom pročitajte OVDJE.  

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.