360°
1831 prikaza

Jergović: Što znači ‘ni po babu, ni po stričevima’

Tomislav Miletić/PIXSELL
Afera otpuštenog ministra Darka Horvata u našim je medijima prozvana 'Ni po babi, ni po stričevima'. Povod da je tako imenuju u iskazu je Horvatove bivše pomoćnice Ane Mandac, a što se tu krije...

Afera otpuštenog ministra Darka Horvata u našim je medijima prozvana “Ni po babi, ni po stričevima”. Povod da je tako imenuju u iskazu je Horvatove bivše pomoćnice Ane Mandac, koja je, kako tvrde dileri informacija iz Državnog odvjetništva, ovako rekla - radi razumijevanja konteksta odlomak citiramo u cjelini: “Svi su znali da će se dodatna sredstva dijeliti bez ikakvog kriterija, odnosno po babi i stričevima. Ministra i mene su stručne službe u više navrata upozoravale da je dodjela potpora bez ikakvih kriterija protivna zakonu, no unatoč tome Darko Horvat donio je odluku da se sredstva tako podijele.” Kako je Ana Mandac iz Banje Luke, i kako materinji jezik i njegove fraze u ovom slučaju poznaje mnogo bolje od onih koji njezin iskaz u Državnom odvjetništvu snimaju, zatim ga pretvaraju u stenogram, pa naokolo preprodaju, kao i od onih koji ga lijepe na stranice svojih skandal-tabloida, slobodan sam posumnjati da je ona uopće rekla ono što joj se pripisuje. Tojest, nije Ana Mandac to rekla, na način na koji svi oni misle da je rekla. Najvjerojatnije ona nije rekla bȁbi nego je rekla bábi, što je u hrvatskome i u svim našim jezicima nešto sasvim drugo, jer riječ bȁba znači nešto sasvim drugo od riječi bábo. A kako u Državnom odvjetništvu nemaju blage veze što bi to bio bábo, nije nemoguće ni to da Ana Mandac uopće i nije rekla da su se dodatna sredstva dijelila bez ikakvog kriterija, odnosno po babi i stričevima, nego je, u ovom slučaju ispravnije, rekla da su se dijelila po babu i po stričevima. Riječ babo, naime, može se u hrvatskome jeziku deklinirati na dva načina, onako kako se dekliniraju imenice ženskoga roda, i onako kako se dekliniraju imenice muškoga roda. Uobičajenije je prvo, ali tačnije je, a možda i stilski elegantnije, ljepše, drugo. Drugim načinom živo se služe pisci i govornici hrvatskoga jezika iz Dubrovnika i Konavala, kao i govornici i pisci crnogorskoga jezika, kao i poneki Srbi i Bosanci. Drugi način dekliniranja mnogo je češći u epskoj i lirskoj poeziji naših naroda.

Ovaj je članak dio naše pretplatničke ponude. Cjelokupni sadržaj dostupan je isključivo pretplatnicima. S pretplatom dobivate neograničen pristup svim našim arhiviranim člancima, ekskluzivnim intervjuima i stručnim analizama.