Tresla se brda, rodio se miš. Barem zasad se tako može opisati primjena i naplata poreza kojega se građani najviše boje i protiv kojega su najviše negodovali - poreza na nekretnine. Porez na nekretnine je uveden od početka ove godine kao zamjena porezu na kuće za odmor, ali je njegov obuhvat znatno proširen. Osim vlasnika kuća ili apartmana za odmor koje su vikendice na moru ili kontinentu, trebaju ga plaćati i vlasnici stanova i apartmana koji se bave turističkim smještajem, ali i svi oni koji imaju praznu nekretninu u kojoj se ne živi. Iznos poreza je od 60 centi do osam eura po četvornome metru, a koliki će točno biti određuje svaki grad ili općina autonomno. Ne plaćaju ga oni koji su svoju (drugu ili bilo koju po redu) nekretninu dugoročno iznajmili podstanarima, te je u zadnji tren uvedena i iznimka da ga ne plaćaju oni koji su tzv. “domaćini”. Domaćin znači da onaj tko turistima iznajmljuje apartmane, a prijavljen je na istoj adresi, ne treba platiti porez. To se prvenstveno odnosi na česti slučaj na Jadranu kad obitelj živi u prizemlju, a podigla je katove u kojima su apartmani ili su ih napravili na drugi način u sklopu svoje kuće.
Uz te iznimke, Vlada je poručila da ovaj porez ima nekoliko ciljeva: povećati ponudu stanova za dugoročni najam, potaknuti aktivaciju praznih stanova kupljenih kao investiciju, pravednije oporezovati rentijerstvo naspram rada, donijeti novi prihod lokalnoj upravi te u konačnici omogućiti da padnu i cijene stanova i najma kroz veću ponudu. Zasad se ne čini da je bilo što od toga postignuto. Tražene cijene stanova i dalje rastu, rastu i cijene najma, a poreza na nekretnine je zasad, po podacima koja nam je poslala Porezna uprava, iznimno slabo naplaćeno.
Gradovi i općine mogu odlučiti hoće li sami naplaćivati taj porez ili će to prepustiti Poreznoj upravi. Isto je bilo i s kućama za odmor pa se tu mogu vući usporedbe. Porezna uprava nam je prošli tjedan odgovorila da ove godine provodi naplatu za 386 jedinica lokalne uprave, što je većina s obzirom na to da ih ima 556. Odgovorili su nam i da su dosad izdali rješenja o porezu na nekretnine za 82.316 nekretnina. To je iznimno malo s obzirom na to koliko je proširen obuhvat novog poreza.
Usporedbe radi, kad lani nije bilo poreza na nekretnine, Porezna uprava nam je u srpnju odgovorila da su već tad izdali 60.499 rješenja o oporezivanju kuća za odmor, a tad su naplatu vodili za 293 grada i općine. Dakle, Porezna uprava sad naplaćuje porez na nekretnine za 33 posto više lokalne uprave i izdali su 36 posto više rješenja nego lani. Kad se pogleda koliko su rješenja izdali prosječno po jedinici lokalne uprave, ove godine je to tek 213 rješenja po jedinici lokalne uprave ili tek 3,3 posto više od lanjskog prosjeka izdanih rješenja po jedinici lokalne uprave. Nije teško zaključiti da je do povećanog broja rješenja došlo samo zato što se povećao broj gradova i općina za koje Porezna uprava naplaćuje porez i u kojima su kuće za odmor na koje se i ranije plaćao porez, a ne zbog šireg obuhvata i ciljeva koji su trebali biti postignuti porezom na nekretnine.
Koliko je rješenja trebalo biti izdano? Pa ugrubo, za oko 900.000 nekretnina, po samim službenim podacima koje su objavili iz Vlade i iz drugih statističkih tijela. Da je taj broj i upola manji, opet je vidljivo da rješenja nisu dobili svi koji su trebali.
Više pročitajte OVDJE.
