Na službenom predsjednikovom računu odmah nakon što su se američki bombarderi vratili u bazu objavljene su fotografije iz Situacijske sobe: Trump, s kapom "Make America Great Again", imao je oko sebe potpredsjednika Vancea, šefa Pentagona, državnog tajnika i ključne savjetnike.
Pet predsjednika suočilo se s ovom odlukom - hoće li ili neće upotrijebiti vojnu silu u Iranu: Bill Clinton, George W. Bush, Barack Obama, Joe Biden i Donald Trump. Donald Trump je jedini predsjednik koji je na kraju odlučio o vojnoj akciji i to - bez obzira na to kako će se stvari odvijati u nadolazećim danima - bit će ključni dio njegove političke ostavštine.
Snimke snimljene u Situacijskoj sobi jutros tijekom napada na Iran, poput onih Baracka Obame kada je promatrao napad na kompleks Osame bin Ladena u svibnju 2011. ili Georgea W. Busha koji je 2003. naredio početak rata u Iraku, ostat će u povijesti.
Za razliku od kada je Trump naredio napad na ubojstvo Qassema Soleimanija, desne ruke vrhovnog vođe Alija Hamneija, sinoć je nosio kapu "Make America Great Again". Slike, koje je objavila Bijela kuća, nude rijetku priliku da se u tom trenutku uđe u Situacijsku sobu, poznatu i kao JFK soba, jer je izgrađena tijekom Kennedyjevog predsjedništva.
Na jednoj od fotografija, Donald Trump, okružen ministrima, ravnodušno zuri ispred sebe, prateći na ekranu misiju protiv tri iranska mjesta za obogaćivanje urana. Trump nije uvijek miran: na drugoj fotografiji stoji pored svog načelnika Združenog stožera, Dana Cainea, koji nešto govori Susie Wiles, šefici osoblja Bijele kuće.
A gdje je Tulsi Gabbard?
Na stolu su poluprazne boce vode, markeri, debeli fascikl ispred generala. Potpredsjednik J.D. Vance i državni tajnik Rubio sjede bliže Trumpu, možda znak njihovog utjecaja, šef CIA-e John Ratcliffe gleda s rukama sklopljenim ispred sebe, a Tulsi Gabbard - direktorica nacionalne obavještajne službe s kojom je bilo nesuglasica oko Irana - nije fotografirana, dok se u pozadini kreću sveprisutni zamjenik načelnika osoblja Dan Scavino i odvjetnik Bijele kuće David Warrington, koji ustaje kako bi nešto šapnuo na uho šefu Pentagona.
Dan "Razin" Caine, načelnik glavnog stožera oružanih snaga - umirovljeni general, bivši pilot F16, kojeg je Trump imenovao za tu ulogu, a koji će danas zajedno sa šefom Pentagona Peteom Hegsethom na konferenciji za novinare objasniti utjecaj napada - protagonist je ovih snimaka zajedno s predsjednikom: može se vidjeti kako objašnjava, čak i gestama, napad prisutnima. Trump ga je kasnije izričito pohvalio kada je Amerikancima na televiziji rekao da je sada izbor na Iranu i ako napravi pogrešan izbor Amerikanci će nastaviti napadati.
Trumpov odnos s Caineom započeo je tijekom putovanja u Irak 2018. godine. Kako je Trump rekao CPAC-u prije nekoliko mjeseci, predsjednik je pitao generala zašto mu svi govore da će trebati još dvije godine da se završi rat protiv Islamske države. Caine je odgovorio da se to može učiniti za samo tjedan dana. „Samo ih napadamo iz privremene baze u Siriji“, rekao je Trump. „Ali ako date dopuštenje, mogli bismo ih udariti s leđa, sa strane, bilo gdje, gospodine. Neće znati što ih je pogodilo.“ Trump ga je nazvao „pravim generalom, a ne televizijskim generalom “. Ove riječi također ilustriraju kako najgledaniji televizijski predsjednik u američkoj povijesti gleda na vojnu silu.
Kako se donosi odluka o napadu - procedura
Donošenje odluke o vojnom napadu na drugu zemlju od strane američkog predsjednika inače uključuje kompleksan pravni, politički i vojni proces. U teoriji i praksi, postoji određeni balans između predsjedničkih ovlasti kao vrhovnog zapovjednika oružanih snaga i ovlasti Kongresa. Evo kako to obično izgleda:
Predsjednik kao vrhovni zapovjednik (Commander-in-Chief)
Prema Ustavu SAD-a, predsjednik je vrhovni zapovjednik oružanih snaga. To mu daje mogućnost da zapovijedi vojne akcije bez prethodnog odobrenja Kongresa u slučaju izvanredne situacije.
Uloga Kongresa – ratne ovlasti
Samo Kongres ima ustavno pravo da proglasi rat. Međutim, u praksi, predsjednici često pokreću vojne operacije bez formalne objave rata (npr. Korejski rat, Vijetnamski rat, napad na Irak 2003.). Da bi se regulirala ova situacija, uveden je War Powers Resolution (Zakon o ratnim ovlastima) iz 1973. Ovaj zakon traži da Predsjednik obavijesti Kongres u roku od 48 sati nakon upotrebe oružanih snaga, a operacija mora biti prekinuta nakon 60 dana (uz dodatnih 30 dana za povlačenje) ako Kongres ne da odobrenje ili ne proglasi rat.
Obavještajne i sigurnosne konzultacije
Prije napada, predsjednik obično dobiva izvještaje obavještajnih agencija (CIA, NSA, DIA) i konzultira se s Ministarstvom obrane (Pentagon). Može sazvati Vijeće za nacionalnu sigurnost (NSC). Vodi konzultacije s najvišim vojnim savjetnicima (Zajednički načelnici stožera).
Tajnost i brzina
Ako se radi o iznenadnom napadu, poput eliminacije terorističke mete, predsjednik može samostalno donijeti odluku bez javne rasprave, pozivajući se na nacionalnu sigurnost, ali mora razmotriti moguće odmazde i međunarodne posljedice.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
trumpa ce potjerat uskoro