Jedan predmet u slučaju Kerum zna sve njegove tajne i apsolutno je ključno što će u njemu, koje sve prepiske i koje pozive pronaći istražitelji. Mobitel Željka Keruma. Ako ga je imao, onda i njegov laptop. Pavlek je recimo imao šest mobitela i laptop, ne znamo još koliko uređaja posjeduje Žejko Kerum.
Kad su mu stavili lisice na ruke u Veloj Luci, istražitelji su mu automatski zaplijenili mobitel kao što će kasnije najvjerojatnije uzeti sve naprave članovima obitelji, supruzi Fani i ostalima.
Koliko će trebati istražiteljima da otključaju mobitel, pod pretpostavkom da im ga Kerum neće otključati sam, to ovici o broju znakova zaporke. Je li ih imao četiri ili šest. Primjercie, nedavno je Jutarnji list pisao kako je čak šest godina trebalo uskočkim istražiteljima da otključaju mobitel Ružice Njavro, bivše tajnice u kabinetu tadašnje ministrice poljoprivrede Marije Vučković, koja je privedena u svibnju 2020. godine u velikoj akciji USKOK-a, kada su, između ostalog, privedene i Josipa Rimac te Ana Mandac, nekadašnja pomoćnica ministra Darka Horvata.
Što se događa s mobitelima osumnjičenika kad ih uhite? Ti mali uređaji u rukama istražitelja postaju digitalni rudnici zlata, arhivi privatnih i poslovnih života koji mogu potvrditi sumnje, otkriti suučesnike ili srušiti obranu. Od trenutka kada je policija stavila lisičine na ruke Keruma, njegov pametni telefon započinje vlastiti put kroz labirinte pravosudnog sustava - put koji je strogo propisan zakonom, ali tehnološki iznimno kompleksan i prepun izazova. Slučajevi poput Kerumovog ili onog bivšeg direktora Hrvatskog skijaškog saveza Vedrana Pavleka, čiji laptop, mobiteli i USB stikovi još uvijek nisu izvještačeni, zorno pokazuju da su digitalni tragovi apsolutno ključna stvar u istrazi.
Jednom kada je Kerumu mobitel zakonito oduzet, za istražitelje počinje utrka s vremenom i tehnologijom. Prvi i najvažniji korak jest osigurati da se podaci na uređaju ne mogu uništiti ili izmijeniti. Zbog toga se oduzeti mobiteli odmah pohranjuju u specijalizirane tzv. Faradayeve vrećice ili kaveze. Riječ je o omotačima koji blokiraju sve elektromagnetske signale - Wi-Fi, mobilnu mrežu, Bluetooth i GPS. Time se sprječava bilo kakva daljinska komunikacija s uređajem, a najvažnije, onemogućuje se daljinsko brisanje podataka, opcija koju nude mnogi proizvođači u slučaju krađe ili gubitka telefona.
Nakon osiguravanja, uređaj se predaje stručnjacima za digitalnu forenziku, najčešće unutar Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" ili u specijaliziranim policijskim odjelima. Forenzičari nikada ne rade na originalnom uređaju. Njihov je prvi zadatak stvoriti savršenu, bit-po-bit kopiju cjelokupne memorije telefona. Taj se proces naziva izradom "forenzičke slike" ili "forenzičkog klona". Koriste se specijalizirani i iznimno skupi hardverski i softverski alati koji omogućuju kopiranje svakog pojedinog bita podataka, uključujući i prostor koji se naizgled čini praznim ili sadrži izbrisane datoteke. Cjelokupna daljnja analiza provodi se isključivo na toj kopiji, dok originalni uređaj ostaje netaknut i zapečaćen kao materijalni dokaz za sudski postupak. Time se jamči integritet dokaza i sprječavaju bilo kakvi prigovori obrane da su dokazi kontaminirani ili podmetnuti tijekom vještačenja.
Prva prepreka je zaštita uređaja - PIN, lozinka, uzorak za otključavanje ili biometrijski podaci. Prema zakonu, osumnjičenik se ima pravo braniti šutnjom i nije dužan teretiti samoga sebe, što znači da nije obvezan otkriti svoju lozinku.
Kada suradnja izostane, na scenu stupaju forenzički alati. Mogućnost otključavanja, objasnio je Luciji Špiljak za Tportal Leon Juranić, ovisi o nizu faktora: modelu uređaja, verziji operativnog sustava i razini sigurnosnih zakrpa. Forenzičari koriste sigurnosne ranjivosti sustava, uključujući i tzv. "zero-day" propuste - sigurnosne rupe za koje ni sam proizvođač ne zna, a koje iskorištavaju specijalizirane tvrtke. Kao paradigmatski primjer složenosti navodi se slučaj u kojem je američki FBI imao golemih problema s otključavanjem iPhonea terorista te je na kraju morao platiti pozamašnu svotu hakerskoj tvrtki za pomoć. U Hrvatskoj, kao i u svijetu, primat u ovom području drži izraelska tvrtka Cellebrite sa svojom linijom proizvoda UFED. Kako pojašnjava sudski vještak Saša Aksentijević, radi se o iznimno skupoj tehnologiji za koju se licence izdaju na kapaljku i koja praktički nema konkurenciju. Sam proces probijanja zaštite Juranić bez okolišanja naziva onim što on u suštini i jest.
- Uglavnom se radi baš o hakiranju, fizičkom hakiranju uređaja koji istražitelji imaju u posjedu - kaže Juranić.
Najveća zabluda prosječnog korisnika jest da se brisanjem podataka oni trajno uklanjaju s uređaja. Suvremeni forenzički alati mogu vratiti nevjerojatnu količinu informacija za koje vlasnik vjeruje da su odavno nestale. Kada korisnik izbriše fotografiju ili poruku, operativni sustav najčešće samo označi prostor koji su ti podaci zauzimali kao slobodan za prepisivanje, dok sami podaci ostaju fizički zapisani u memoriji sve dok ih ne prepiše neka nova datoteka. Upravo taj "nealocirani" prostor forenzičari detaljno pretražuju.
Analizom se može rekonstruirati gotovo cjelokupni digitalni život osobe. To uključuje sadržaj SMS, MMS i e-mail poruka, ali i cjelokupnu komunikaciju preko aplikacija kao što su WhatsApp, Viber, Signal ili Messenger, često i onu iz "tajnih" razgovora. Moguće je izvući kompletne liste poziva s vremenom i trajanjem, sve fotografije i videozapise, uključujući i njihove metapodatke koji otkrivaju točno vrijeme i GPS lokaciju na kojoj su nastali. Vraćaju se podaci o povijesti pretraživanja interneta, lokacijama na kojima se osoba kretala putem signala baznih stanica ili spajanja na Wi-Fi mreže, kao i svi dokumenti ili bilješke pohranjene na uređaju. Digitalna forenzika toliko je napredovala da, kako upozorava Juranić, nikada ne možete biti sigurni čime sve predstavnici zakona raspolažu. Količina podataka je često enormna. U jednoj poznatoj USKOK-ovoj istrazi, pretragom 22 uređaja prikupljeno je više od tri milijuna stranica materijala. Nakon završene analize, sudski vještak izrađuje detaljno izvješće koje postaje ključan dokaz na sudu.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Ako koristiš NOKIA 3312 poznaju i kao CIGLA, praktički nemaš moderne podatke koje bi netko mogao izvući.