Više bih volio da je Lajčak pojasnio što podrazumijeva pod tim famoznim "građanskim principom" te što to znači u višenacionalnim zajednicama, što to znači u Belgiji, Švicarskoj ili Španjolskoj, ili u bivšoj Čehoslovačkoj, u zemljama gdje je upravo ta višenacionalnost u manjoj ili većoj mjeri bila izvor ili u središtu svih konflikata, pogotovo kad jedna od zajednica, najčešće većinska, pokušava tu višenacionalnost negirati. I gdje je granica na kojoj građansko prelazi u nacionalno, i obratno?
Tko odgovori na ovo pitanje riješio je zamršenu bosanskohercegovačku "kvadraturu kruga". Najradikalniji primjer ispreplitanja "građanskog" i "nacionalnog", koji je doveo do krvavog raspada bivše države, onaj je Miloševićev.
S druge strane, bez obzira na brojne manjkavosti, Dayton je napravio održiv balans između nacionalnog i građanskog, gdje Dom naroda na federalnoj i državnoj razini, koji je i uzrok aktualne političke krize u BiH, figurira prvenstveno kao instrument zaštite kolektivnih prava i nema nikakve veze s famoznim "građanskim pristupom" niti je zaštita kolektivnih prava u konfliktu s istinskom građanskom opcijom, što se u normalnim državama podrazumijeva.
Niti je uspostava Domova naroda razlog zbog kojeg se u BiH politički život odvija unutar odvojenih nacionalnih zajednica. Zapravo su njihovo negiranje i politički inženjering u vezi s njima, s namjerom da se kolektivna prava manjinskih naroda negiraju, doveli do političke situacije kakvu danas imamo u BiH, koja je isključivo etnocentrična.
"Građansko" u bosanskohercegovačkom slučaju, umjesto da rastače nacionalno, odnosno nacionalističko, u nerazmrsivoj je simbiozi s većinskim nacionalizmom, te jedna isprazna floskula, kako bi to rekao bivši ministar kulture u RH.
Uvođenjem reda u taj sustav, gdje bi se onemogućio većinski nacionalizam u svojim agresivnim namjerama, osnovni je preduvjet da se građansko profilira kao suprotstavljeno nacionalnom, ne dirajući u kolektivna prava, što danas ne postoji ni u jednoj od tri konstitutivne zajednice u BiH, ako zanemarimo vulgarnu banalizaciju građanskog principa koja dolazi iz takozvanih lijevih i građanskih stranaka iz Sarajeva koje nastoje od Federacije BiH stvoriti Republiku Srpsku, "građansku državu" po mjeri većinskog naroda u kojoj su svi drugi svedeni na razinu folklornih društava.
A kako je ovaj događaj prezentiran bosanskohercegovačkoj javnosti, na najbolji način govori prilog na jednom ovdašnjem "liberalnom" portalu (radiosarajevo.ba): "Iako su zvaničnici Hrvatske i HDZ-a BiH govorili da će Europska unija pritisnuti bošnjačke političare da pristanu na Izborni zakon u BiH po mjeri Dragana Čovića, to se nije dogodilo". Ako znamo kako je sintagma "Izborni zakon po mjeri Dragana Čovića" zapravo "prijevod" na bosanski sintagme "Izborni zakon po mjeri Ustavnog suda BiH", onda je sve rečeno.
Ova hinjena "izgubljenost u prijevodu" glavna je karakteristika i metodologija "neobaviještenih" bosanskohercegovačkih medija, kako javnih, tako i "nejavnih". Što bosanskohercegovački Hrvati zapravo mogu očekivati od ovakve Europske unije: trome, nezainteresirane i poprilično "neobaviještene"? ("Neobaviješten" u ovom slučaju, da pojasnim, onaj je koji se, kolokvijalno rečeno, pravi budalom.)
U vrijeme nedavnih događanja u Kataloniji, kad je središnja vlada iz Madrida deinstalirala katalonsku vladu Carlesa Puigdemonta, a neke od njegovih ministara pozatvarala, bili smo svjedoci iznimno hladnog i nezainteresiranog odnosa europske politike prema zbivanjima u toj pokrajini.
Može se reći kako se vodstvo EU otvoreno svrstalo uz središnju vladu. Ako u tom smislu očekivanja bosanskohercegovačkih Hrvata od EU uzmemo u obzir bogatstvo Katalonije i njezinu prepoznatljivost u svijetu, prvenstveno po jednom od njezinih najvidljivijih simbola, FC Barceloni, što onda mogu očekivati bosanskohercegovački Hrvati čija je vidljivost i prepoznatljivost mjerljiva popularnošću mostarskog NK Zrinjskog u odnosu na mitsku FC Barcelonu. To je, nažalost, Europa danas, jučer i sutra. A i prekosutra. (Ako ga bude.)
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
eu se raspada hihihi