Ministar financija Zdravko Marić otvoreno se usprotivio u Vladi daljnjem davanju novca za spas brodogradilišta Uljanik. Samo lani su porezni obveznici za jamstva i kredite dali 2,5 milijardi kuna, država je omogućila dio plaća, a na naplatu dolazi još milijardu kuna jamstava. Nakon toga potrebne su nove milijarde kuna i kad se izabere strateški partner te počne restrukturiranje. Sveukupno su procjene da će sve stajati barem šest milijardi kuna.
Za ostala brodogradilišta je već otišlo 32 milijarde kuna. Marić je, neuobičajeno za svoj stil, novinarima rekao da su dosad za 3,5 milijardi kuna jamstava mogli dati 15.000 eura svakom novorođenčetu. To je direktna kontra ministru gospodarstva Darku Horvatu koji je pitao novinare otkud im podatak da će se platiti 3,5 milijardi kuna jamstava i zatim lakonski najavio da će restrukturiranje stajati 800 milijuna eura, od čega pola treba dati država. A partner još nije ni izabran.
Marić je, saznajemo, poručio kolegama da pogledaju što će to dobiti nakon davanja tih silnih milijardi. Premijer Plenković, koji se inače drži što dalje od vrućeg krumpira Uljanika, već jednom je morao birati između stavova svoja dva ministra proljetos. I tad je poslušao Marića te je Vlada zaoštrila politiku prema brodogradilištu, a tu je retoriku preuzeo s vremenom i Horvat. Ali sad je opet došlo do razmimoilaženja.
Marić je ljutit i što raniji ministri gospodarstva nisu kontrolirali kako se troši državni novac, grade li se brodovi, kakvi su rizici... A onda je sve puklo i država pokriva gubitke. Zanimljivo, kažu nam u HDZ-u, iako Marić čak i nije njihov član, većina članstva ipak podržava stav da bi trebalo malo zategnuti pipu prema brodogradnji. Ako strateški partneri ne daju plan u kojemu će oni preuzeti glavni rizik, nego budu tražili od države veliki doprinos, moglo bi se dogoditi da ovaj put Vlada digne ruke. Koliko god ta odluka bila politički teška za svaku Vladu.
Za Uljanik su stigle četiri ponude za strateško partnerstvo za koje, nevjerojatno, ni uprava ni ministar gospodarstva nisu htjeli otkriti njihova imena i vrijednost ponude.
"Objavit ćemo imena kad ih pregledamo", rekao je čelnik uprave Emil Bulić. No kakvo god bilo konačno rješenje, koji god partner bude izabran, ako bude izabran, plan će sigurno uključivati dodatni trošak države za restrukturiranje i pokušaj spasa brodogradilišta.
Prema prethodnim planovima restrukturiranja, država bi trebala dati od 1,5 do 2 milijarde dodatnih kuna kako bi zadržala zaposlenost u Rijeci i Puli.
Već sad je jasno da će spašavanje Uljanika biti teško i do šest milijardi kuna te da će biti jedno od najvećih u povijesti. A sve ćemo to platiti svi mi. Primjerice, snižavanje PDV-a na svježe meso i povrće je Vlada predstavila kao veliki korak u rasterećenju građana. Ali time se odrekla dvije milijarde kuna godišnje. Uljanik će tako i figurativno pojesti tri godine jeftinije hrane.
Ceh od šest milijardi kuna skače u nebo zbog jamstava koje je država odobravala Uljaniku. Samo lani smo platili 2,5 milijardi kuna jamstava i kredita za Uljanik! A to nije kraj jer uz to nisu uključene kamate i naknade za raskid ugovora.
U ponedjeljak je Uljanik izvijestio da su raskinuti ugovori za još dva broda, a to je dodatnih 1,2 milijarde jamstava koje trebamo platiti.
"Novogradnja 500, koja je skoro dovršena i vrijedi više od milijardu kuna, jedina je nada da ćemo nešto i uspjeti vratiti od tih jamstava", kaže nam upućeni sugovornik.
Dakle, ako Uljanik uspije završiti jaružalo za koje je naručitelj iz Luxembourga otkazao ugovor, a zatim ga proda, onda bi tek država mogla vratiti u proračun oko 922 milijuna naših kuna. Sva ostala jamstva su nenaplativa.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
ULJANIK I TREĆI MAJ ĆE ZAVRŠITI KAO INA SISAK I ŽELJEZARA SISAK.