Damir Boras je na čelu Sveučilišta u Zagrebu već šest godina, trenutačno u drugome mandatu kao rektor, a njegovi mandati obilježeni su nizom afera. Sve to je rektor uspio preživjeti zbog podrške članova Senata, jedinog tijela koje može smijeniti rektora. Boras će tako ostati upamćen po nerješavanju problema na Filozofskom fakultetu, seksualnog uznemiravanja studentica i rektorove neučinkovitosti po tom pitanju, preko zaštite prorektora Ante Čovića od odlaska u mirovinu iako je napunio 71 godinu pa do zadnje da se rektor mimo reda cijepio protiv COVID-a koji je u prosincu prebolio. Jedna od posljednjih afera koju su otkrili mediji jest da je u počasno zvanje promovirao umirovljenog profesora. To ne bi bilo sporno da rektor nije znao da ga je bivša studentica optužila za seksualno zlostavljanje. Ubrzo se javilo još nekoliko bivših studentica, koje su optužile uglednog znanstvenika s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Dragu Roksandića.
Tu je i sukob s Ministarstvom znanosti i obrazovanja zbog upisa Hrvatskih studija kao fakulteta u Sudski registar bez suglasnosti Ministarstva, zbog čega je isto Državnom odvjetništvu uputilo prijedlog za ulaganje žalbe na rješenje o odluci. Upravo ta oslabljena, a potom kadrovski nakrcana institucija, na kojoj je u posljednjih nekoliko godina, po tvrdnjama sugovornika s tog fakulteta, zaposleno više od 60 novih ljudi, traži produljenje radnog odnosa Anti Čoviću (71). Tako profesori koji napune 65 godina i stvore uvjete za mirovinu te ne dobiju produljenje na matičnoj instituciji, a dobri su s rektorom, mogu očekivati radno mjesto na novoosnovanom Fakultetu hrvatskih studija. Upravo je spomenuti Ante Čović, kojemu je Filozofski fakultet, kao i Borasu, koji je kao dekan Filozofskog postao rektor, odbio produljiti radni odnos te od tada traje borba između Fakultetskog vijeća Filozofskog i rektorata. Boras intenzivno od 2015. žestoko želi nametnuti svoje odane ljude na toj sastavnici Sveučilišta. Tako je redom, kao i što radi sad, odbijao prijedloge dekana Filozofskog i samovoljno instalirao svoje ljude te tako kreirao krizu koja još traje jer Boras još ne želi prijaviti dekane koje Filozofski predlaže. U tome, kako navode naši sugovornici, važnu ulogu ima i još jedan bivši profesor Filozofskog, akademik Mislav Ježić, koji je trebao otići u mirovinu, ali je naglo dobio posao na drugoj sastavnici sveučilišta.
Upravo zbog Čovića, Boras je završio u Plenkovićevoj nemilosti i, kako nam kažu sugovornici, više ne može doći do premijera te je zbog toga vrlo tužan. Premijer Andrej Plenković zamjera Čoviću to što je Čovićeva učenica, profesorica na Odsjeku za filozofiju Filozofskog, Marija Selak Raspudić, koja u Saboru sjedi kao Mostova zastupnica i oštro kritizira premijera, koji joj to jako zamjera. Uz to, prije tri godine stotine studenata prosvjedovalo je zbog odluke Vijeća društveno-humanističkoga područja da se Hrvatski studiji iz centra pretvore u odjel. Iste godine odvijala se drama zbog ukidanja upisnih kvota za studij filozofije, zbog čega su studenti blokirali nastavu. Završilo je tako da je Boras predložio vraćanje kvota za 15 studenata za filozofiju na Hrvatskim studijima. U travnju 2019. bio je i skandal tijekom svečanosti dodjele diploma 91 sveučilišnom specijalistu jer je Boras odbio uručiti diplomu specijalistu Borisu Jurašinoviću zato što mu potonji nije želio pružiti ruku. Treba spomenuti i dodjelu počasnog doktorata gradonačelniku Zagreba Milanu Bandiću. Muzička akademija predložila je Milana Bandića za dodjelu počasnog doktorata prošle godine u ožujku, a Boras je tad tvrdio da su prijedlog proučili i ocijenili dobrim. Zbog toga su članovi akademske zajednice prosvjedovali ispred Rektorata Sveučilišta u Zagrebu te je Akademska zajednica uputila otvoreno pismo Senatu Sveučilišta u Zagrebu, kojim je tražila da se Bandiću ne dodijeli počasni doktorat, a potpisi su se skupljali do sjednice Senata, na kojoj se odlučivalo o spornom počasnom doktoratu. Osim toga, Boras je poznat i po seksističkim izjavama. Tako je 2018. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu pri svečanoj dodjeli i potpisivanju ugovora za stipendije Sveučilišta u Zagrebu rekao: “Muški se vrate, a cure, evo, ima ih jako puno, nemojte mi zamjeriti, vrate se s 35 do 40 godina, neudane i bez djece. To su stvari na koje treba misliti u životu”.
Otkriveno je i kako je Boras uredio tri apartmana u koja bez njegova znanja ne ulazi nitko. Te apartmane koriste samo rektor, prorektori te članovi njihovih obitelji i prijatelji. A Boras je luksuzno uredio dvosobni apartman koji ne smije koristiti nitko osim njega, njegove obitelji i prijatelja te još dva luksuzna apartmana na istom katu zgrade za prorektore. Institucija kojom upravlja mu je od 2014. do 2018. dodjeljivala novac za financiranje znanstvenog rada. Novac mu je dodijeljen pet puta u iznosima od 60.000 kuna, 58.460, 68.500, 51.500, a posljednji put čak 66.000 kuna, što je u toj kategoriji bio najviši dodijeljeni iznos. Važan detalj su i plaće. Naime, za 200-tinjak zaposlenika Rektorata u prošloj je godini iz državnog proračuna isplaćeno ukupno 33 milijuna kuna, odnosno mjesečno u prosjeku 2,750.806 kuna. Najviše odlazi na plaću rektora i sedam prorektora, kojih je sad šest. Prema podacima MZO-a, prosječan iznos bruto plaće rektora u 2021. iznosi 45.895 kuna, a prorektora 41.801 kunu.
