Gradonačelnik Makarske Zoran Paunović koji je sa Sinišom Hajdaš Dončićem ušao u drugi krug za izbor predsjednika SDP-a u svojoj je stranačkoj organizaciji, nakon objave rezultata izjavio kako je njegov plasman dokaz da jako veliki broj ljudi želi promjene u SDP-u te da je u drugom krugu sve otvoreno.
Paunović jedini od predsjedničkih kandidata rezultate izbora nije čekao u stranačkoj središnjici na Iblerovu trgu nego u svojoj matičnoj organizaciji u Makarskoj gdje su ga kamere HRT-a zatekle u dobrom raspoloženju i otvaranju šampanjca.
„Ovom bih prilikom htio zahvaliti svima koji su mi dali glas. Osjećam se kao Goran Ivanišević 2001. godine kada je osvojio Wimbledon na pozivnicu, jer je isto tako meni bila onemogućena kandidatura. Međutim, žalbom sam uspio ući među kandidate. I evo, ovo je zapravo dokaz da jako veliki broj ljudi želi promjene u SDP-u. U drugom krugu je sve otvoreno”, rekao je HRT-u Paunović.
U procesu kandidiranja njemu je bilo onemogućeno natjecati se za predsjednika stranke, uz objašnjenje da mu nedostaje 11 dana do punih pet godina stranačkog staža, za što se tvrdilo da je statutarna odredba. Nakon Paunovićeve žalbe, ali i protestne najave Ranka Ostojića da će se kandidirati ako to gradonačelniku Makarske bude onemogućeno, Statutarna komisija i Središnja izborna komisija revidirale su odluka.
Nakon što je Paunoviću kandidatura odobrena, Ostojić je svoju povukao, objasnivši da je "nepravda ispravljena".
Članovi SDP-a u subotu nisu izabrali svog novog predsjednika pa će o nasljedniku Peđe Grbina iduće subote birati između Siniše Hajdaš Dončića, koji je osvojio 48,78 posto glasova i Zorana Paunovića s osvojenih 20,65 posto glasova.
Kako je izvijestio predsjednik Središnje izborne komisije Stjepan Mikulandrić, na izbore za predsjednika je izašlo 8.588 od 21.657 članova ili 40-ak posto. Uz dvojicu vodećih, Mladen Kešer osvojio je 10,51 posto glasova, Mirando Mrsić 10,12, a Sanja Major 9,97 posto.
Hajdaš (sasvim lijevo) i Paunović (sasvim desno) imali su više glasova od Miranda Mrsića i Sanje Major
Tko je Zoran Paunović?
Rođen je 1980. godine, diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorat iz poslovne ekonomije zaradio je na Sveučilištu u Splitu. Za gradonačelnika Makarske izabran je 2021. godine.
- Životni oslonac su mi u svemu, pa i u političkom radu, supruga Nataša i naše troje djece, čiju budućnost želim vidjeti u uređenijoj i tolerantnijoj, socijalno pravednijoj, prosperitetnijoj i poštenijoj Hrvatskoj. Stekao sam doktorat znanosti iz područja ekonomije, a profesionalno i karijerno sam se razvijao u zemlji i inozemstvu. U politiku sam ušao jer nisam više mogao gledati kako moj rodni grad Makarska propada u raljama koruptivne pohlepe, klijentelizma i nemara. Skupio sam odvažan tim istomišljenika, osmislili smo koherentan program, osvojili smo izbore s ogromnom postotnom prednošću (neviđenoj u Makarskoj tijekom posljednja dva desetljeća), i preuzeli smo odgovornost za Grad, koji danas ide sasvim drugim smjerom od onog kakav smo zatekli. Ukratko, postali smo primjer kako se upravlja i vodi lokalna zajednica u čijem fokusu je kvaliteta života. Moj životni moto je okupljati ljude oko zajedničkih projekata, stoga držim da SDP na svom čelu u ovom trenutku upravo treba novu osobu takvog profila. Osobu koja nije ni posredno ni neposredno, sudjelovala u unutarstranačkoj „politici podjela”. Osobu koja može svojom uključivošću, kredibilno provoditi politiku okupljanja! - poručio je prilikom objave kandidature.
Paunović i Zoran Milanović na obilježavanju Dana grada Makarske
Što je učinio u Makarskoj?
O njegovim potezima je u prosincu 2023. u Expressu pisao Emir Imamović Pirke:
Prije 20-ak godina, nakon četiri balkanska rata i hrvatskog desetljeća bez turista i turizma, u vrijeme dok je - što je za ovu priču izuzetno važno - današnji gradonačelnik Makarske, Zoran Paunović, studirao ekonomiju u Zagrebu, jedno od ugodnijih srednjodalmatinskih mjesta za ljetnu dokolicu bilo je na 10 kilometara od Šibenika prema Splitu. U toj maloj uvali - kaže se, naravno, vali - nije bilo dućana, kafića, restorana, a jest, prvo, vikendica starih socijalističkih uglednika, od kojih je svaka mogla stati kao namještaj u vile novih bogataša; zatim nešto obiteljskih kuća, čiji su se gornji katovi u srpnju i kolovozu pretvarali u apartmane, te završenih i nezavršenih vikendica zamišljenih da budu upravo to: mjesta na koja se odlazi tijekom vikenda i u koja se bježi kad grad postane nepodnošljivo vreo.
Ista ta vala, koju je i dalje pretenciozno nazvati selom, sad ima kamp s kafićem, pa beach bar u pokušaju, dobar restoran i nizove zgrada koje bi se lako uklopile u rubna zagrebačka naselja ili, rjeđe, pristajale širem centru glavnoga grada, onom njegovu dijelu između Kvatrića i Maksimira. Do prvog dućana sad je i više od kilometra, do ljekarne tri, ali nikome to ne smeta. Vala, kao i prije, opusti krajem ljeta, a ono malo svijeta što se vrati u svoje stanove koji više ne glume apartmane svaki dan ide u Šibenik na posao. Tisuće kvadrata namijenjenih rentanju ili prodaji prije gradnje nije im promijenilo život niti malo. Nikakve oni koristi nemaju od onih što su kupili novonastale apartmane ili ih unajmljuju na dva tjedna. Jedino što je drukčije jest vrijeme kupanja domorodaca, koji se do mora spuštaju prije sezone i poslije TV dnevnika. Samo što tad ne postoji opasnost da s mula skoče izravno na bankarskog službenika iz Slovačke, bošnjačkog tajkuna iz Sarajeva ili suprugu gospodina koji, kad ne akumulira kapital, radi na sebi isključivo u teretani.
Zgrade s balkonskim ogradama od debelog stakla i PVC griljama niču, naravno, i dalje. Kako tu, tako i lijevo, desno i gore. Da, bila je tu nekad i šuma, sve do magistrale, ali ju je progutao veliki požar i onda ispljunuo vile s bazenima iz kojih se do plaže može doći jedino pretrčavanjem prometnice bez pothodnika, semafora i pješačkog prelaza. Ne gradi se, dakle, jedino na moru: to rade šeici, a oni imaju svoje.
Svašta se tu, kao i drugdje, uostalom, promijenilo, a Zoran Paunović, onaj Zoran Paunović iz prvog pasusa, u međuvremenu je diplomirao u Zagrebu, doktorirao u Splitu, oženio se, dobio djecu, učlanio se u SDP i, konačno, kao gradonačelnik Makarske donio odluku kojom se u tome mjestu, u kojem živi oko 13.000 duša, a prazno stoji 10.000 kreveta, zabranjuje gradnja apartmanskih višekatnica zalijepljenih uz susjedne i priključenih - uvjetno rečeno priključenih - kao i one šibenske, na vlastite ili stare septičke jame.
Cijeli Pirkeov tekst o Paunoviću možete pročitati OVDJE.
