Pa dokle, više, pobogu!? Mnogi među nama godinama su uzgajali nadu da će “nacionalni romantizam”, “domoljublje” ili, jednostavno, “nacionalizam” jednoga dana lipsati i ostaviti slobodan prostor normalnom životu. Domoljublje je, reći će briljantni engleski pisac krimića Saumerset Maugham, “nešto što se u mirna vremena prepušta političarima, publicistima i budalama, ali u mračnim danima rata biva osjećanje koje može dirnuti u srce”. Mračni dani rata su iza nas, ali spomenuti osjećaj nije prepušten publicistima, političarima i budalama, nego je preplavio sve i ostao živjeti. Nama, koji ćemo umrijeti pod ovim nebom, suđeno je da cijeli život slušamo nadigravanja Hrvata i Srba u glavnim, te Bošnjaka, Albanaca, Slovenaca i drugih, u epizodnim ulogama. Formulu je izrekao srpski pjesnik Bećković: “Ćeraćemo se još”. Ali ta formula ne važi samo za Balkance. Nacionalizam je, umjesto “dječje bolesti” koja vremenom i odrastanjem prolazi - kako je mislila većina teoretičara u 19. stoljeću - zarazio cijeli svijet, i ne namjerava se povući. “America first”, rekao je Trump. “Vratimo kontrolu u svoje ruke”, kaže Boris Johnson. “Jedinstvena Rusija”, tako se zove Putinova stranka. “Nitko više neće da bije ovaj narod”, kaže Vučić. Kako je i zašto došlo do planetarnog trijumfa te ideje? Je li nacionalizam ideologija ili puka tribalna ideja? Hoće li se povući ili ćemo s njim, kao s koronom, morati nastaviti živjeti? Sve su to teme kojima se bavi Maleševićeva knjiga “Zašto je nacionalizam tako moćan”.
2120
prikaza
Nacionalizam je moćan. Pa dokle više ljudi pobogu!?
1/2
Nacionalizam je, umjesto ‘dječje bolesti’ koja vremenom i odrastanjem prolazi - kako je mislila većina teoretičara u 19. stoljeću - zarazio cijeli svijet i ne namjerava se povući
Ovaj je članak dio naše pretplatničke ponude.
Cjelokupni sadržaj dostupan je isključivo pretplatnicima.
S pretplatom dobivate neograničen pristup svim našim arhiviranim člancima,
ekskluzivnim intervjuima i stručnim analizama.
Prijavi se
Prijavi se putem Facebooka
