Napadi na Bugare, sukob Plenkija i Zokija. Zašto se to događa?

U jeku izborne kampanje jedna je vijest skrenula pozornost s lokalnih politika. Sukob predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića nakon Milanovićeve kritike bugarske politike prema Makedoniji, a sad Sjevernoj Makedoniji. A sve u kontekstu bugarske blokade početka pregovora za članstvo Sjeverne Makedonije u Europskoj uniji. Zaista, kakva je to pozicija Bugarske prema Makedoniji? Zbog čega su se predsjednik i premijer Hrvatske žestoko sukobili? Što je u osnovi tog sukoba između Makedonije i Bugarske? Važno je napomenuti da je u središtu službene pozicije Sofije deklaracija usvojena u bugarskom Sobranju (iz listopada 2019.) u kojoj se zrcali memorandum bugarske vlade oko pregovaračkog okvira Europske komisije za članstvo Makedonije u EU (lipanj 2020). U ovim dokumentima službena Sofija, između ostaloga, tvrdi da je makedonski jezik zapravo dijalekt bugarskog jezika. Ili da su Makedonci povijesni bugarski narod, koji su umjetno stvoreni političkom odlukom Kominterne, Jugoslavije i Tita. Pritom, ova politička odluka o tumačenju prošlosti ignorira puno političkih, društvenih i ekonomskih aspekata. Jugoslavija i Tito se spominju kao kontinuitet srpske politike prema Makedoniji, čiji je cilj bio debugarizacija Makedonije. Isto tako, treba spomenuti da se u ovim dokumentima tvrdi da je makedonski identitet temeljen na antibugarstvu. To sugerira da je makedonski identitet prijetnja za Bugarsku. Različita su tumačenja društveno-političkog konteksta, faktora i razloga zbog kojih je nastao ovaj spor. Jasno je da je ovo sukob oko tumačenja povijesti. Točnije, povijesnog nasljeđa geografske regije Makedonije, identiteta makedonskog naroda, makedonskog jezika i pitanja makedonske manjine u Bugarskoj.