Naši vrli vojni planeri skroz zaboravili Palagružu: Tamo nemamo niti jednog vojnika

Zašto je Hrvatska odustala od svojeg suvereniteta na isturenoj Palagruži, tom pučinskom, strateški nevjerojatno važnom otočiću, koji je bliži Italiji negoli Hrvatskoj? Tamo, osim svjetioničara Plovputa, nema nikakvog službenika hrvatske države, ni vojnika, ni policajca. Elemenata državnosti RH na Palagruži praktično nema! Tragično stanje našeg planiranja kontrole i obrane Jadrana. Tamo nema ni stambenog kontejnera za smještaj pripadnika HRM-a, Obalne straže i policije. Tamo nema ni izgrađenog komada operativne obale gdje se brod može sigurno privezati. Da stvar bude gora, ne postoji ni propisani heliodrom, nego nekakva gola, improvizirana ledina koja glumi sletište. Postavlja se pitanje: zašto na Palagruži, toj najisturenojoj kopnenoj točci hrvatske države, ne postoji uređen heliodrom? Resorni obrambeni ministar Ivan Anušić u šopingmaniji već je probio zvučni zid, a ne vidi neke proste nedostatke pred vlastitim nosom. Energični ministar momentalno je u svojevrsnoj propagandnoj turneji po gradovima gdje drži predavanja HDZ-ovskoj bazi o duhovima rata koji su se nadvili nad Europom i je li ovog časa HV uopće sposoban za ratovanje. Ministar je iskren lik, nesklon farsama, svjestan činjenice da naša devastirana oružana sila ozbiljan rat ne bi izdržala ni pet dana. Čini se da Anušić svojom javnom retorikom nezaustavljivo politički jača, mobilizira članstvo i maršira kroz stranku. No, to je već neka druga tema…

Je li moguće da hrvatska vlada nije u stanju na Palagruži izgraditi pišljivi heliodrom? Malo asfalta na sletištu, zaštitna ograda, dnevno/noćna signalizacija i stambeni kontejner golem su problem?! Od oka govorimo o nekih 800 tisuća do milijun eura. Mi smo održava koja je posve rasuptila sustav obalne obrane, a obalna obrana najveća je prednost istočne obale Jadrana. Obalne i otočne fortifikacije smo devastirali, a o heliodromima po otocima, kao važnom element obrane I sigurnosti na moru, nikoga nije briga.

Lošinj – Dugi otok – Vis – Palagruža- Lastovo – Mljet je trajni gravitacijski prostor djelovanja Obalne straže i HRM-a. Samo iz tog prostora svi servisi hrvatske države mogu djelovati pravovremeno i učinkovita, ako je osigurana stalna prosutnost u tom istom prostoru. Bilo brodovima, bilo helikopterima.

Evo prijedloga za ministre obrane i policije, gospodu Anušića i Božinovića. Ako smo baš sirotani, EU sredstvima možemo na Palagruži izgraditi suvremeni, prometni helidrom s daljinskim upravljanjem, servisnom službom, prostorom za primanje i otpremu putnika, kao i prostorom za djelovanje državnih tijela poput MUP-a, HRZ-a, HRM-a i Obalne straže. Bez problema. Osim za helikopterski prijevoz putnika i stanovnika s jedne strane Jadrana na drugu, helidrom na Palagruži bio bi značajan kako za nadzor i planiranje obrane Jadrana, tako i za schengenski režim na moru. To u praksi znači stalnu prisutnost hrvatskog vojnika ili policajca na Palagruži, kao i brže provođenje nadzora ribarstva, medicinskog prijevoza, te akcije traganja i spašavanja na Jadranu. Sigurno sletište na tom mjestu omogućava i promet dvomotornih helikoptera preko Jadrana. Sadašnja ledina na Palagruži, improvizirani helidrom bez ikakve signalizacije, ne odgovara propisima schengenskog nadzora, ni postojećim zakonskim propisima, a ni kriterijima za provođenje akcija traganja i spašavanja.

Pitanje zaštite vanjskih granica EU-a na moru (i kopnu) je pitanje zadržavanja nacionalnog suvereniteta, jer ukoliko RH kao punopravna članica EU ne bude u mogućnosti to obavljati, kadrovski, tehnički i infrastrukturno, onda te iste funkcije prelaze na razinu EU tj. FRONTEX-a odnosno Europske agencije za nadzor vanjskih granica.

Bio bi to helidrom u punoj funkciji 365 dana u godini s automatskim upravljanjem i posadom po potrebi. Ne možemo govoriti ni o punoj funkcionalnosti koncepta Domovinske sigurnosti u okolnostima kada na hrvatskoj obali Jadrana ne postoji mreža propisno opremljenih helidroma i vezanih servisa.

Helikopter je jedino zamjensko sredstvo koje može u primjerenom vremenu, obaviti zamjenski transport u morskom prostoru. Kada katamarani i većina trajekata pri jačini vjetra od 70 km/h ne plove, helikopter još uvijek operira sa primjereno smještenih i opremljenih helidroma po danu i noći. U izvanrednim uvjetima i po potrebi, granica operacija je čak pri vjetru snage od 110 km/h. Loše odzvanja podatak da u Hrvatskoj ne postoji ni jedan helidrom registriran za javni promet, niti postoji prometni helidrom s daljinskim upravljanjem, servisnom službom, prostorom za primanje i otpremu putnika, kao i prostorom za djelovanje državnih tijela poput MUP-a i Obalne straže. U ovom je trenutku zračni prostor iznad jadranske obale, mora i otoka prikladno pokriven samo servisima čije su baze u Italiji. Je li zaboravljena Palagruža još jedan dokaz da smo pomorska zemlja bez pomorske orijentacije i zemlja bez ikakve strategije obrane?