Organizirao je napade na Kerčki most koji povezuje Krim s kopnom i crnomorsku flotu, niz spektakularnih likvidacija neprijatelja Ukrajine i u okupiranim dijelovima zemlje i u Rusiji, uhitio na stotine ljudi koji su špijunirali u korist Rusije koja ga je proglasila teroristom. Na prijedlog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u veljači 2023. godine Vrhovna Rada izglasala je general-pukovnika Vasila Maliuka (41) za šefa Službe sigurnosti Ukrajine (SBU). Na sjednici parlamenta povodom njegovog imenovanja, Maliuk je rekao:
"U ukrajinskom epu odajemo počast takvom junaku kao što je kozak Mamaj. U svom uredu imam njegovu sliku s bandurom kako sjedi na lubanjama ukrajinskih neprijatelja. Dakle, smrt je jedina perspektiva koju možemo ponuditi okupatorima!"
Rusi su nakon pokolja u koncertnoj hali Krokus u Moskvi u ožujku ove godine, kada su pripadnici Islamske države pokrajine Horasan ubili 139 ljudi, za napad optužili Ukrajinu. Kijev je odlučno negirao bilo kakvu umiješanost, a Maliuk je u intervjuu emitiranom na ukrajinskom kanalu ICTV iznio pojedinosti o visokoprofilnim napadima na ruske protivnike Kijeva. Upitan je li SBU bio uključen u "likvidaciju" ukrajinskih neprijatelja, Maliuk je novinaru rekao:
"Nećemo to službeno priznati, ali ću vam reći neke detalje." Nastavio je nabrajati metode korištene za ubijanje ili sakaćenje raznih protivnika ukrajinske vlade u Rusiji i na okupiranom teritoriju.
"Ova i druga kopilad plaćaju karmičke dugove ukrajinskom narodu", rekao je. Osvrnuo se na prokremaljskog ukrajinskog političara Iliju Kivu, čije je tijelo pronađeno u moskovskom predgrađu u prosincu 2023. godine, a za čije je ubojstvo odgovornost preuzeo Kijev.
Nazvavši Kivu "izdajnikom", rekao je da je pištolj kojim je ubijen "bio 9x19 mm kratke cijevi. Bio je to hitac u prsa nakon čega je uslijedio kontrolni hitac u glavu." Kiva je bio je proruski član ukrajinskog parlamenta prije invazije Moskve na Ukrajinu , ali je pobjegao u Rusiju mjesec dana prije početka rata te je često kritizirao ukrajinske vlasti.
Također je ukazao na antiukrajinskog vojnog blogera Vladlena Tatarskog, kojeg je u travnju 2023. godine raznio kipić koji mu je uručen Sankt Peterburgu. Tatarski, pristaša ruske vojne kampanje u Ukrajini, pravog imena Maxim Fomin, ubijen je u eksploziji u kafiću u kojem je trebao govoriti o iskustvima ratnog izvjestitelja u zoni borbenih učinaka u istočnoj Ukrajini. Žena koja mu je uručila kipić u siječnju je osuđena na 27 godina zatvora zbog napada.
"Bilo je 400 grama termobarika (eksploziva), djelovao je na njega kao žilet", rekao je Maliuk.
Iznio je mračne detalje o prokremaljskom piscu Zaharu Prilepinu - "pravom ratnom zločincu" - ranjenom u eksploziji automobila u Rusiji u svibnju prošle godine u kojoj je poginuo njegov pomoćnik.
"Njegova zdjelica i noge bile su teško ozlijeđene i nažalost, ostao je bez genitalija", rekao je Maliuk. Međutim, Prilepin je brzo odgovorio na Telegramu, nazvavši Maliuka "kretenom" i ponudivši posredniku pokazati svoje genitalije. Prilepin je potpredsjednik stranke “Pravedna Rusija – Za istinu”. Milorad Dodik ga je 2018. godine odlikovao Ordenom Njegoša I reda. Kako je navedeno u njegovoj odluci, ruski pisac odlikovan je za “priznati rad i zasluge u kulturnom i duhovnom razvitku, kao i za posebne zasluge na polju javne djelatnosti, kojima se doprinosi jačanju prijateljskih odnosa između Ruske Federacije i Republike Srpske”.
Zbog podataka o napadima na Ruse u nizu intervjua Maliuka je 26. ožujka ove godine moskovski sud u odsutnosti optužio za "terorizam". Sud je ustvrdio da je Maliuk počinio kazneno djelo prema "klauzuli B dijela 3 članka 205 Kaznenog zakona Ruske Federacije" te je stavljen na savezne i međudržavne tjeralice. Prema neovisnom ruskom mediju Meduza, optužbe se odnose na brojne komentare dane tijekom intervjua posljednjih dana koji upućuju na umiješanost SBU-a u napade na rusku crnomorsku flotu, Krimski most i nekoliko rafinerija nafte u Rusiji.
Govoreći na nacionalnoj TV 25. ožujka, Maliuk je rekao da bi Rusija trebala "očekivati više napada" poput onih koji su bili usmjereni na proizvodnju nafte u zemlji, ali da će se priroda napada promijeniti jer se "Ukrajina nikada ne ponavlja". Također je razgovarao o Krimskom mostu koji je teško oštećen u ukrajinskim napadima u listopadu 2022. godine i srpnju 2023. godine.
"Kad struktura bude u potpunosti obnovljena, Rusija će vjerojatno ponovno koristiti most za opskrbu oružjem", dodao je Maliuk, ali je implicirao da Ukrajina tada planira izvesti još jedan napad.
“Sve ima svoje vrijeme”, rekao je.
O prvom napadu na Kerčki most 8. listopada 2022. godine odbio je dati detalje, no o drugom, koji je izveden u srpnju 2023. godine Ukrajinci su iznijeli sve detalje. Štoviše, dostavili su CNN-u ekskluzivnu snimku eksperimentalnog površinskog drona koji je korišten za napad na Kerčki (Krimski) most i nove detalje napada. Videosnimka napada iz srpnja prikazuje pilotov ekran nekoliko trenutaka prije nego što je Sea Baby isporučila do 850 kilograma eksploziva na jedan od betonskih stupova mosta.
Izvori unutar SBU-a također su CNN-u dostavili dva videosnimka nadzora na kojima se vidi kako se jedan dron srušio na cestovni dio mosta, nakon čega je otprilike pet minuta kasnije uslijedila eksplozija drugog drona koji je udario u željeznički dio na suprotnoj strani.
Vasil Maliuk rekao je tada za CNN da je korišteno bespilotno plovilo nazvano Sea Baby i da je rezultat višemjesečnog razvoja koji je započeo odmah nakon sveobuhvatne invazije.
"Bespilotna plovila za morsku površinu jedinstveni su izum Službe sigurnosti Ukrajine. Nijedna privatna kompanija nije uključena. Pomoću ovih bespilotnih kompanija nedavno smo uspješno pogodili Krimski most, veliki jurišni brod Olengorski Gornjak i tanker SIG", rekao je Maliuk i dodao:
"Radimo na nizu novih zanimljivih operacija, uključujući u vodama Crnog mora. Obećavam vam, bit će uzbudljivo, posebno za naše neprijatelje", dodao je Maliuk.
Razotkrili 300 izdajnika
On je vodio kampanju protiv izdajnika i ruskih agenata u Ukrajini, uključujući i unutar same specijalne službe.
"Od invazije u veljači 2022. godine razotkrili smo više od 300 izdajnika. Od toga devet ih je bilo u SBU-u, a 102 u obrambenim snagama", rekao je Maliuk. U jesen 2022. godine SBU je, s drugim agencijama za provođenje zakona, pokrenuo opsežne sigurnosne i protuobavještajne mjere u crkvama i samostanima Ukrajinske pravoslavne crkve (Moskovskog patrijarhata) diljem Ukrajine. Zbog toga su mediji počeli nazivati Maliuka "borcem protiv agenata u mantijama".
Od studenog 2023. godine,protiv predstavnika Ukrajinske pravoslavne crkve (Moskovskog patrijarhata), od kojih 14 - mitropolita otvoreno je 68 kaznenih postupaka. Terete ih za veleizdaju, kolaboraciju i pomaganja agresorskoj državi. U pismu Odboru Vrhovne Rada za humanitarnu i informacijsku politiku od 28. rujna, Maliuk je predložio zastupnicima da prošire popis osnova predviđenih zakonom za izdavanje sudske zabrane aktivnosti vjerskih organizacija čije su ovlaštene osobe bile osuđen za zločine protiv temelja nacionalne sigurnosti Ukrajine.
Upravo je broj kaznenih postupaka protiv svećenika bio je jedan od razloga zašto je ukrajinski parlament u prvom čitanju izglasao zakon koji bi ograničio djelovanje crkava u Ukrajini koje su pod kontrolom države agresora.
Vasil Maliuk diplomirao je pravo na Nacionalnoj akademiji službe sigurnosti Ukrajine. Kasnije je doktorirao pravo.
"Od djetinjstva sam sanjao o tome da postanem časnik specijalne službe. Od 9. razreda pripremao sam se za to i fizički i psihički. Aktivno sam se bavio sportom i pravom", rekao je Maliuk u jednom intervjuu. Tijekom službe u regionalnim uredima Službe sigurnosti Ukrajine bio je na pozicijama od operativca do zamjenika načelnika Uprave - voditelja Jedinice za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Početak ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022. godine dočekao je kao zamjenik ministra unutarnjih poslova. S kolegama i suborcima krenuo je u borbu protiv protivnika na pravcu Hostomel kako bi spriječio Ruse da se tamo iskrcaju. Učinili su sve kako bi spriječili da neprijateljske trupe uđu u Kijev: minirali su prilaze, organizirali vatrene položaje, doveli instruktore i obučavali mlade pripadnike Nacionalne garde. Postavljali su i sustave Stugna te punili vozila eksplozivom. Nekoliko dana kasnije vratio se u Kijev kako bi organizirao obranu u samoj prijestolnici. Nakon što je prijetnja Kijevu neutralizirana organizirao je operativne i borbene misije na Donjeckom, Luganskom i Hersonskom smjeru.
Ukrajinski stručnjaci sve češće uspoređuju SBU s izraelskim Mossadom:
"Je li SBU postao 'ukrajinski Mossad?" Definitivno je na putu ka tome. Izveo je specijalne operacije najviše razine složenosti na okupiranim teritorijima: od dizanja u zrak Krimskog mosta do eksplozija na strateškom aerodromu Machulishchi u Bjelorusiji. Osim toga, SBU je jedna od glavnih komponenti obrambenih snaga. Strani mediji primijetili su da su misije SSU-a koncentrirane ne samo iza neprijateljskih linija nego i u Rusiji:
"SBU je, na primjer, dobio obavještajne podatke o ruskim ciljevima visoke vrijednosti, omogućivši napade u kojima je ubijeno nekoliko zapovjednika i za dlaku promašen ruski visokopozicionirani časnik, Valerij Gerasimov. Tijekom prošle godine, misije sigurnosnih službi su se sve više usredotočile na mete ne samo iza neprijateljskih linija, već i duboko u Rusiji."
To je bilo moguće, zaključuju, jer je SBU značajno preuredio svoje aktivnosti, fokusirajući se na protuobavještajne poslove i značajno ojačavši tu liniju rada.
