Ubojstvo Aleksandra Kneževiće Kneleta, jednog od žestokih likova beogradskog asfalta, označilo je početak krvave serije ubojstava u Beogradu. Imao je samo 21 godinu kada je 28. listopada 1992. godine likvidiran u čuvenom apartmanu 331 hotela Hayat u Novom Beogradu.
Tvorac zloglasne "dizel-generacije" pronađen je u toj sobi, kako mrtav leži potrbuške, a na ogledalu je krvlju bila ispisana poruka "broj 1".
Iako je uvijek nekoliko puta provjeravao tko mu ulazi u sobu, a pištolj je, navodno, držao u ruci čak i kada su mu dolazili i bliski prijatelji, kobnog dana napadača je pustio u hotelsku sobu.
"Bio sam na očevidu u sobi 331 hotela Hayat kad je Knele ubijen. Ležao je na trbuhu, upucan s leđa. Mislimo da su u sobi bile dvije osobe, jedna koje je očito imala nešto za reći mu, i druga, koja mu je stavila pištolj na potiljak i natjerala ga da klekne na koljena. Na ogledalu bio je ispisan broj 1, što je možda bila poruka da je Knele prvi s popisa za odstrjel", pojašnjavao je jedan bivši zaposlenik beogradske policije.
Za Kneletovo ubojstvo bio je osumnjičen Miodrag Cvijetinović zvani Miša Tiger koji je kasnije pušten zbog nedostatka dokaza. Miša je povezan s Radom Ćaldovićem Ćentom, jednim od osnivača zloglasnog zemunskog klana, koji mu je slao novac u zatvor čime je Miša kupio naklonost zatvorenika i stražara.
Navodno se samo jedan zatvorenik usprotivio Miši, ali ga je ovaj premlatio. Ćenta ga je samo jednom posjetio i rekao da je sve sređeno, nakon čega je Tiger oslobođen zbog nedostatka dokaza.
Ubrzo nakon toga Cvijetinoviću gubi se svaki trag, a upućeni u istragu kažu da je najvjerojatnije ubijen, a njegov leš uništen.
Miša je uhićivan i za ubojstvo Darka Stanojevića, Kneletovog bliskog prijatelja, s kim su ubojice ušle u Kneletovu sobu.
Ćentu će ubiti Vojislav Raičević "Voja Amerikanac" navodni plaćeni ubojica koji je odrađivao prljave poslove za režim Slobodana Miloševića, a za osvetu su ga Ćentini prijatelji oteli i mučili dok nije sve priznao. Miša je bio u toj skupini otmičara.
Strahovlada srpske mafije nastavit će se sve do policijske akcije Sablja 27. ožujka 2003. godine nakon ubojstva premijera Zorana Đinđića. Prvi svjedok pokajnik bio je Ljubiša Buha Čume, nekad vođa zajedničkog surčinsko-zemunskog klana i njegova spremnost da svjedoči potaknula je klan da ubije premijera Đinđića.
Svjedoci suradnici
Nakon uhićenja u akciji Sablja taj status su dobili Miladin Suvajdžić - Đura Mutavi i Zoran Vukojević Vuk, šef Spasojevićevog osiguranja.
Odbjegli pripadnici zemunskog klana su odmah nakon akcije Sablja, tijekom 2004. godine, organizirali seriju ubojstava. Prvo je početkom ožujka te godine ubijen Kujo Kriještorac, slučajni svjedok koji je na dan ubojstva premijera vidio Vladimira Milisavljevića Budalu. Za to ubojstvo nije vođen sudski proces.
Iste godine je ubijen Branko Jeftović Jorga, a prilikom atentata na Andriju Draškovića i Zorana Nedovića Šoka ubijeni su njihovi tjelohranitelji Dejan Živančević i Milutin Jovičić.
Za ta tri ubojstva sudilo se Luki Bojoviću, Vladimiru Milisavljeviću, Sretku Kaliniću i Milošu Simoviću. Međutim, u veljači 2016. godine donesena je pravomoćna presuda kojom su Bojović i Milosavljević oslobođeni, a Kalinić i Simović osuđeni.
Zanimljivo je da je sud prihvatio Kalinićevo priznanje o tim ubojstvima, ali ne i dio gdje optužuje Bojovića i Milisavljevića.
Nekažnjeno ubojstvo za ubojstvom
Zemunski klan ponovno se našao u središtu zanimanja javnosti 3. lipnja 2006. godine kada su pronađena tijela svjedoka suradnika Zorana Vukojevića Vuka i odbjeglog pripadnika klana Zorana Paovića.
Za ubojstvo je pravomoćno osuđen Aleksandar Simović, koji je uhićen 25. studenog 2006. godine u iznajmljenom stanu u Novom Beogradu. Sud je utvrdio da je Simović sa Paovićem, koji je ubijen u tučnjavi s Vukojevićem, i još nekim nepoznatim osobama oteo svjedoka pokajnika i mučki ga ubio.
Do lipnja 2010. godine odbjegli pripadnici su se rijetko spominjali, ali tada je njihov međusobni obračun doveo do uhićenja. Prov je u Zagrebu pronađen teško ranjeni Sretko Kalinić, a na granici s Hrvatskom nekoliko dana kasnije uhićen je Miloš Simović, mlađi brat Aleksandra Simovića.
Ispostavilo se da je Miloš Simović pucao na Kalinića. Nakon toga Kalinić je hrvatskim i srpskim istražiteljima ispričao detalje o 20 ubojstava koja nisu bila obuhvaćena ranijim postupcima, ali većina do sada nije procesuirana.
Od onih koji nisu bili u prvoj postavi, najzanimljiviji javnosti postao je Slađan Konstantinović, brat Ninoslava Konstantinovića i to kada je uhićen 2013. godine zbog sumnje da je u Beogradu ubio Vladimira Lukića, navijača nogometnog kluba Rad.
Javnosti je poznat i Aleksandar Zdravković, koji je uhićen u srpnju 2016. godine zbog sumnje da je upleten u atentat na Milana Beka. Zdravkoviću je suđeno kao članu podgrupe zemunskog klana koju je vodio Ninoslav Konstantinović.
