U listopadu su šefovi njemačkih obavještajnih službi upozorili da će Rusija vjerojatno biti sposobna pokrenuti napad na NATO do 2030. godine. Stoga je Njemačka odlučila sastaviti listu bunkera za hitno sklonište za civile.
Popis bi uključivao podzemne željezničke postaje i parkirališta, kao i državne zgrade i privatne posjede, rekao je glasnogovornik ministarstva. Sastavit će se digitalni imenik bunkera i hitnih skloništa kako bi ih ljudi mogli brzo pronaći pomoću planirane telefonske aplikacije. Ljudi bi također bili potaknuti da stvore zaštitna skloništa u svojim domovima prenamjenom podruma i garaža, rekao je glasnogovornik na konferenciji za novinare.
Odbio je dati rokove, rekavši da je riječ o velikom projektu koji će potrajati, a u koji će biti uključen Ured za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama i druga tijela. Zemlja od 84 milijuna stanovnika ima 579 bunkera, uglavnom iz Drugog svjetskog rata i hladnoratovske ere, koji mogu pružiti utočište za 480.000 ljudi, što je pad od oko 2000 bunkera ranije, piše Guardian.
Glasnogovornik je rekao da su ključne točke plana dogovorene na konferenciji visokih dužnosnika u lipnju i da ga posebna skupina razmatra. Od ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 2022. godine, raste zabrinutost oko potencijala Moskve da cilja na članice NATO-a.
U glavnim gradskim skloništima u svakom trenutku nalazi dovoljno hrane i vode za 14 dana, puno njih je tunelima povezano s trgovinama, lanac opskrbe je osiguran i prema procjenama državnih službi u njima se bez problema može lagodno živjeti mjesecima. Trenutačno, kako je situacija u zemlji sigurna, puno tih podzemnih skloništa se koristi kao muzeji, trgovine, restorani, kafići, imaju i nekoliko podzemnih bazena, crkvi... Uglavnom, vlasti dopuštaju da se određeni dio bunkera prenamjeni za poslovne prostore, ali jedino ako se u roku od 72 sata sve može vratiti u prvotno stanje s krevetima i ostalim sadržajem za one koji budu potencijalno tražili skrovište.
U Helsinkiju se ulazi u bunkere nalaze po cijelom gradu
Finci, pedantni kakvi jesu, pazili su na baš sve detalje. Znaju i koliko bi puta prosječna osoba otišla na wc, koliko bi pri tome fekalija i urina ostavila iza sebe dnevno, koliko mirisa treba za to ubiti, kako iskoristiti taj 'materijal', kako ga se riješiti ako je 'višak', objasnio je u razgovoru za Mirror šef civilne službe Helsinkija. Ulazi u bunkere nalaze se po cijelom gradu. Često se kriju iza oronulih vrata prekrivenih grafitima, ali ispod se nalazi sustav tunela i bunkera, zaštićen posebnim vratima koja mogu izdržati i napad nuklearnim oružjem. Prema finskim zakonima, svaka građevina veća od 1000 metara kvadratnih mora imati bunker, pa i ne čudi ova brojka od više od 50 tisuća.
- Iz rata u Ukrajini smo naučili kako često stradaju civili i stambena naselja. Zato moramo imati ovaj sustav kako bi u kratkom roku mogli maknuti sve s površine i odvesti ih na sigurno. Javnost razumije zašto postoje ova skrovišta - rekao je za Telegraph Kimo Kohvakka, jedan od direktora u nadležnoj službi.
Švedska je intenzivno gradila atomska skloništa tijekom cijelog hladnoratovskog perioda, kada je prijetnja nuklearnim napadom susjednog Sovjetskog Saveza bila i više nego realna. No, 1990-ih došlo je do zatišja, a po Švedskoj trenutno postoji oko 64.000 javnih skloništa koja bi sedam milijuna sretnika mogla zbrinuti od eventualne nuklearne prijetnje. Stožer za javnu zaštitu ove je godine od vlade dobio 100 milijuna kruna za inspekciju funkcionalnosti dotičnih lokacija, kako bi ih se pripremilo za eventualnu potrebu, zlu ne trebalo. Švedske vlasti razmatraju ideju da udvostruče broj skloništa tokom narednih deset godina. Vlasti tvrde je potrebno imati skloništa za kompletnu populaciju Švedske. Projekt bi trebao koštati oko 500 milijuna dolara, od toga dvije trećine novca bilo bi iskorišteno za izgradnju novih skloništa, dok bi ostatak bio utrošen u adaptaciju postojećih.
"Živimo u nesigurnim vremenima"
Švedska je građanima ovaj mjesec počela dijeliti brošure u kojima su osnovne upute kako se ponašati u ratnim situacijama i kakve zalihe pripremiti kod kuće. Švedska je, naime, zbog pogoršane sigurnosne situacije objavila ažuriranu brošuru “Ako dođe do rata ili krize” koja građanima nudi savjete za snalaženje u krizama. “Živimo u nesigurnim vremenima”, rečenica je kojom počinje brošura koja savjetuje građane o ponašanju u slučaju rata, terorizma, cyber napada i drugih prijetnji. U slučaju nestašice pitke vode, općine će osigurati javne spremnike vode. No, građani bi kod ipak trebali pripremiti zalihe pa vlada savjetuje nabavku posuda za skladištenje vode ili kanti s poklopcima za prikupljanje vode.
Građani bi trebali pripremiti hranu koja je zasitna, energetski bogata i koja se može sigurno pohraniti na sobnoj temperaturi. Trebalo bi nabaviti hranu koja se može brzo pripremiti i koja ne treba puno vode za pripremu ili se može odmah konzumirati. U brošuri se navodi da je dobro nabaviti nekvarljive namirnice, konzerviranu hranu, visokoproteinske namirnice, namirnice s visokim udjelom masnoće te namirnice za podizanje energije. U brošuri se savjetuje da građani iskoriste voće i bobice koje su im na raspolaganju te, ako je moguće, da u svom vrtu ili na balkonu zasade neke biljke.
Treba imati grijalice, lijekove, akumulatore, baterije...
Unutarnja temperatura u domu brzo će pasti ako dođe do prekida pa se građanima savjetuje da se u takvim situacijama svi članovi obitelji okupe u jednoj sobi, stave deke na prozore, a na pod prostirke. Dobro je pripremiti odjeću za sve vremenske prilike, uključujući vunenu odjeću, šalove, kape, rukavice i debele čarape. Savjetuje se i nabavka vreća za spavanje. Kao alternativi izvori grijanja koji ne zahtijevaju električnu energiju, u brošuri se navode plinski ili parafinski grijač, a trebalo bi pripremiti i stvari kao što su svijeće, šibice, aparat za gašenje požara i gorivo. Građani bi trebali kod kuće pripremiti i stvari kao što su plinski plamenik, pribor za prvu pomoć, lijekove, svjetiljke, otvarač za konzerve. Oni koji piju lijekove na recept trebali bi pripremiti zalihe za jedan mjesec.
Tek svaki deseti Hrvat ima mjesto u skloništu
Hrvatska je miljama daleko od finskog standarda, ona ne zna broj, ni stanje svojih skloništa, njeni zakoni ne definiraju što se misli pod javnim skloništem. Još koncem 1998. godine općinama i gradovima ukinuta je obveza gradnje javnih skloništa, a kasnije i obveza investitorima da pri gradnji stambenih i poslovnih zgrada, grade i skloništa.
U 2040 skloništa, s koliko ih raspolaže, Hrvatska može smjestiti manje od 10 posto svog stanovništva, otkriva izvješće Državnog ureda za reviziju o upravljanju i korištenju skloništa za građane. Ta skloništa imaju kapacitet za 368.000 građana što je 9, 5 posto stanovništva prema popisu iz 2021. godine, objavila je u lipnju Hina. Više od tri četvrtine skloništa, njih 1637, nalazi se u 14 najvećih gradova, a najviše ih je u Zagrebu i u njih se može smjestiti 168.000 stanovnika glavnog grada.
