Top News
19131 prikaza

Novca više nemamo - Plenkovića čeka pakao

Sanjin Strukić (PIXSELL)
Ako se nova vlada ne uspostavi brzo, ona tehnička ima malo manevarskog prostora za novo zaduživanje, bez kojih nema ni mirovina ni plaća. Kreditori ne vole kad vlast nije stabilna

Stari Rimljani govorili su “Vae victis”, jao pobijeđenima, a Hrvatska će 5. srpnja moći reći nešto posve suprotno: Jao pobjednicima. Jer njih čeka pakao. Fotelja ministra financija bit će najužarenije mjesto na Markovu trgu.

- Mislim - kaže nam stručnjak za javne financije koji je želio ostati anoniman - da će se planirani godišnji deficit od 25 milijardi kuna probiti već sredinom srpnja, nakon isplata plaća i mirovina. Što će biti tada, iskreno govoreći, ne znam, i to je pitanje za sve oko otezanja sastavljanja vlade. Što ako ne budemo imali vladu?

Ovlasti tehničke vlade u zaduživanju su nikakve, a mogućnosti na međunarodnom tržištu (u Hrvatskoj se država već zadužila do grla) slabe jer vas kreditori odmah pitaju koliko je jaka vaša vlada, koliko ima ruku u parlamentu, kako bi bili sigurni da ćete vraćati dug i provoditi mjere koje su za to nužne. Željko Lovrinčević govori o dodatnim novim mjesečnim zaduživanjima oko 600 milijuna eura (intervju iz Novog lista) za isplatu plaća i mirovina.

Također spominje nacionalizaciju drugog stupa. Da bi sve funkcioniralo i isplaćivale se plaće i mirovine svakog mjeseca, država se mora zadužiti za pet milijardi kuna. Novca ima još za srpanj. A što onda? To vam dovoljno govori o onome što nam slijedi - kaže naš sugovornik.Ako se pogledaju gospodarski planovi i stranačka obećanja o poreznom rasterećenju, vidljivo je da stranke biračima prezentiraju ružičastu sliku. Kao da ćemo imati rast od 10 posto, a ne gospodarski pad. Smanjenje PDV-a, nove socijalne naknade, smanjenje poreza na plaće ili povećanje neoporezivog dijela, novi izdaci za rast mirovina, sve su to varijacije koje možete vidjeti u programima. A nakon izbora će vjerojatno okrenuti ploču pa pričati kako je teško i kako se moraju boriti s krizom.

 | Author: Ivo Cagalj (PIXSELL) Ivo Cagalj (PIXSELL)
Rebalansom iz svibnja potrošnja uopće nije smanjena, ostala je na 147 milijardi kuna unatoč planiranom padu prihoda. A on se vidi i iz podataka o fiskaliziranim računima.

Porezna je uprava objavila da je vrijed- nost izdanih računa od kraja veljače do kraja lipnja manja 20 posto i zaustavila se na 51,4 milijarde kuna. To je 12,6 milijardi kuna manje nego u istom razdoblju lani. Država sve planira pokriti zaduživanjem. U svibnju je plan zaduživanja povećan za ovu godinu s 30,5 milijardi na 63,4 milijarde. Ali pitanje je hoće li biti dovoljno. Svaki mjesec u prosjeku treba pet milijardi kuna zaduženja da bi država funkcionirala s plaćama, mirovinama, refinancirala stare dugove i da ima za pomoć gospodarstvu, kaže ekonomist Željko Lovrinčević, koji je poznat po svojoj realnosti.

A takvo zaduživanje neće stati ove godine nego se proteže do sredine sljedeće.

- Vrijeme je da se pogleda realnosti u oči. Ovo je igra velikih brojki. Ako pribrojimo sve obećano u kampanji, taj iznos raste na šest milijardi kuna mjesečno. A stranke nam ne govore niti kako će namaknuti pet milijardi koje prosječno nedostaju svaki mjesec. Gospodo, prvo to recite pa onda možemo pričati kako ćete šest. Sva prava koja se daju na rashodnoj strani su trajna, to nisu jednokratne pomoći. Programi ne samo da su teško ostvarivi nego će možda i trebati novi porezni oblici kojim bi se popunio nedostatak novca

i prodaja imovine iako za to nije pravi trenutak - objašnjava Lovrinčević zašto je skeptičan da će obećano biti i izvršeno. Kaže i da je upravo zato u javni prostor ubacio temu nacionalizacije drugog mirovinskog stupa. Jer baš nitko ne govori kako će namaknuti novac. Vrijeme je, kaže, da se svi uozbilje.

Davor Bernardić | Author: Patrik Macek (PIXSELL) Patrik Macek (PIXSELL)
- Mi smo, kao i svijet, u krizi stoljeća, a pričamo o kojem postotku gore-dolje nekog poreza. To su mjere koje bi prošle da nismo u krizi jer se radi o ‘finom uštimavanju’. Ali sad moramo pričati o velikim brojkama. Jer u ovih pet milijardi kuna koje su potrebne nije uračunata pomoć koju će trebati dati državnim tvrtkama od Croatia Airlinesa, do željeznica i cesta. Nije uračunata ni obnova Zagreba, koja će koštati između 42 i 85 milijardi kuna. Prije ljeta smo se još jeftinije zaduživali jer su investitori računali na slabljenje korona virusa, ali i brzi dogovor EU oko pomoći članicama. Sad vidimo da se ni jedno ne događa - kaže Lovrinčević.

On, ali i neki izvori iz Vlade, tvrde da deficit vjerojatno neće već u srpnju dosegnuti 25 milijardi jer ipak ima nekog prometa i turista, ali i dalje vodimo bitku s koronom i sve se mijenja iz dana u dan. HNB je početkom tjedna u dva navrata omogućio zaduženje države od četiri milijarde kuna, kolika je rupa na mjesečnoj razini. I to u vrijeme kad se turisti počinju vraćati! Lovričević kaže i da je pomoć EU na koju računaju obje velike stranke još na dugom štapu i da se mora imati plan B. Ipak, on vjeruje najviše Zdravku Mariću, koji ima iskustvo, poznanstva i ugled, koji su nužni za brze reakcije što se tiče zaduženja.

- Nije vrijeme za vježbenike - kaže i dodaje da moramo ući što prije u europski tečajni mehanizam (ERM II).

Tko god sastavi novu vladu, morat će se suočiti s tim da mora imati jasan plan odakle će svaki mjesec namaknuti pet milijardi kuna. Imaju li taj plan? Čini se da ne. Jer izborna je kampanja. Plenković, oslanjajući se na prijateljstvo sa “Charles Michelom” i “Ursulom”, tvrdi da ima; kaže da je osobno s Ursulom (van der Leyen) sudjelovao u kreiranju financijskog plana pomoći zemljama EU i da će efikasno potegnuti ta sredstva; a u potaji vjerojatno misli - “nekako će to Marić već riješiti, kao i dosad, važno je dobiti izbore, a do jeseni će novac već doći pa ćemo onda lako”.

 | Author: Marko Prpić (PIXSELL) Marko Prpić (PIXSELL)
Na pitanje odakle će namaknuti novac Davor Bernardić u debati je duhovito odgovorio: “Nećemo krasti”, no odgovor, premda je bio šaljiv, nije točan - ne krasti neće biti dovoljno. HDZ još igra na povjerenje i na kartu da su proveli dio poreznog rasterećenja, ali ne obećavaju kad će točno biti nova i ostavljaju ogroman prostor za odgode i one stvari koje sad ne pričaju u kampanji. SDP-ovac Nino Žganec na izravno pitanje odakle namaknuti novac za njihovo obećano povećanje mirovina i 750 kuna zaštitnog dodatka rekao je da digitaliza- cija nosi rast od 10 posto i bez problema izjavio: “Novac nije problem, novca ima!”.

Miroslav Škoro isto obećava rasterećenje, ali kad ih pitate kako, pričaju općenito o potrebi dugoročnog razvoja i poštenijoj državi.

- Tko god sastavi vladu, bio lijevi ili desni blok, neće imati novca za ispunjavanje predizbornih obećanja. S tim budite načisto - kaže naš prvi sugovornik.

  • pinokio68 14:36 08.Srpanj 2020.

    Nije problem za hdz da namakne milione kuna ako treba.Bojice kalmeta tunele i 10 puta, ako treba

  • BESTpartizan 18:29 07.Srpanj 2020.

    uzivajte uhdzu hahaha