Bivši načelnik KOS general-major JNA Aleksandar Vasiljević potvrdio je pred međunarodnim sudom u Haagu da su neki časnici JNA i službenici MUP-a Srbije, "bili u kontaktu" sa Željkom Ražnatovićem Arkanom s jeseni 1991. godine, kada su sigurnosni organi te vojske imali informacije da je Arkan bio umješan u zlodjela u Hrvatskoj.
Na ponovljenom suđenju bivšim čelnicima Službe državne sigurnosti (SDB) Srbije, Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću Frenkiju, general Vasiljević naznačio je, međutim, da to ne znači da su časnici JNA sa Ražnatovićem "surađivali".
"Za Arkana nije bila odgovorna JNA, on nije bio pripadnik JNA, niti pod zapovjedništvom JNA", naglasio je general Vasiljević, tadašnji načelnik Uprave za sigurnost JNA.
Prema optužnici protiv Stanišića i Simatovića, Ražnatovićeva formacija bila je jedinica SDB Srbije kada je počinila zločine nad nesrpskim civilima u Hrvatskoj i BiH.
Bivši načelnik SDB Srbije Stanišić (68) i operativac te službe Simatović (68) optuženi su za progon, ubojstva, deportacije i prisilno premještanje Hrvata i Muslimana u Hrvatskoj i BiH 1991-95.
Prema Vasiljevićevim riječima, Ražnatović je u rujnu 1991. godine "bio u kontaktu i u dobrim odnosima, ali nije surađivao" samo s trojicom časnika JNA - tadašnjim zapovjednikom Novosadskog korpusa JNA, generalom Andrijom Biorčevićem, te starješinama Borom Ivanovićem i Enesom Tasom.
Arkan je "bio u vezi s tom trojicom ljudi, više po profesionalnoj liniji", napomenuo je svjedok, dok ga je unakrsno ispitivao branitelj prvooptuženog Stanišića Wayne Jordash.
O Ražnatovićevim vezama s pripadnicima MUP-a Srbije, odvjetnik Jordash nije ispitivao svjedoka.
Ranije tijekom suđenja, tužitelji su više puta puštali televizijski snimak na kojem general Biorčević hvali Ražnatovića riječima da on u Istočnoj Slavoniji uđe u selo i "pobije" sve koji odbiju da se predaju, poslije artiljerijske pripreme JNA.
Govoreći o izbijanju sukoba u Hrvatskoj, general Vasiljević je izjavio da su 1990-91. "hrvatske službe sigurnosti bile uključene u uvoz oružja, umjesto da taj uvoz otkriju, pa je JNA morala to otkrijti".
Glavni Vasiljevićev iskaz u ponedjeljak je bio zatvoren za javnost.
U utorak se u sudnici čulo da su tužioci svjedoku puštali snimak dijelova njegovog svedočenja sa suđenja nekadašnjem predsedniku Srbije Slobodanu Miloševiću.
Točnost tih dijelova svjedočenja, datog 2003. godine, Vasiljević je potvrdio i oni su uvršteni u dokaze.
Raspravno vijeće u utorak je, međutim, odbilo zahtjev tužiteljstva da kao dokaz prihvati cijeli transkript Vasiljevićevog iskaza na suđenju Miloševiću, zato što je svjedok izjavio da ga nije pročitao.
Tužitelj Douglas Stringer požalio se prethodno sucima da "svjedok odbija suradnju", da "15 mjeseci odbija pripremni razgovor" i da "nije htio pogledati snimak svog iskaza na suđenju Miloševiću", iako mu je bio dostavljen.
Vasiljević na suđenju Stanišiću i Simatoviću svjedoči po obavezujućem nalogu suda (subpoena), posredstvom video veze iz Beograda.
Prvooptuženi Stanišić je duže od godinu dana na privremenoj slobodi u Srbiji zbog kronične bolesti.
Razlog zbog kojeg drugooptuženi Simatović nije bio u sudnici nije otkriven tijekom otvorenog dijela zasjedanja.
Stanišića i Simatovića uhitile su i u Haag izručile vlasti Srbije, s proljeća 2003. godine, neposredno poslije ubojstva srpskog premijera Zorana Đinđića.
Poslije prvog suđenja, koje je poslije jednog neuspjelog pokušaja počelo 2009. godine, prvostupanjsko vijeće Haaškog tribunala oslobodilo je 29. svibnja 2013. Stanišića i Simatovića krivice po svih pet točaka optužnice.
Međutim, žalbeno vijeće Tribunala usvojilo je 15. prosinca 2015. ključne osnove žalbe koju je na tu presudu uložilo Tužiteljstvo. Poništilo je oslobađajuću presudu i naložilo ponavljanje procesa.
Zločini za koje su optuženi Stanišić i Simatović počinjeni su, kako tvrde tužitelji, tijekom provođenja udruženog zločinačkog pothvata, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Hrvata i Muslimana s velikih dijelova teritorija Hrvatske i BiH, radi ostvarivanja srpske dominacije.
Na čelu zločinačkog udruženja bio je, prema tužiocima, tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
arkan je bio zločinac nije zaslužio članak