Kakva je budućnost "amsterdamske opcije"?
Idemo korak po korak. U Amsterdamu smo primljeni u stranku Alde, Savez liberala i demokrata za Europu. Uz Glas su bili i kolege iz IDS-a i stranke Pametno. Razmišljali smo o zajedničkom nazivniku, i našli ga. To je pristojna, građanska, liberalna Hrvatska, u kojoj ima mjesta za sve. Ocijenili smo da smo u tom pogledu kompatibilni.
No Pametno i IDS su ipak regionalne stranke ili stranke regionalnog dosega?
IDS ni u jednom trenutku nije skrivao da je istarska stranka, odnosno stranka koja svoj politički utjecaj crpi iz Istarske županije, odnosno osme izborne jedinice, dok je Pametno stranka koja ima utjecaja u Splitu i županiji, ali taj utjecaj želi proširiti. A Glas također želi biti nacionalna stranka i osnivamo podružnice po cijeloj Hrvatskoj.
Je li to dovoljno? Što vam je još zajedničko?
To da želimo razgovarati o projektima, idejama i sadržajima. Želimo ponuditi ozbiljnu alternativu, a ne prodavati maglu populizma, koja je, nažalost, privlačna sve većem broju naših građana zbog teške situacije u kojoj se zemlja nalazi. Želimo biti brana konzervativnoj revoluciji, koja sve više uzima maha u javnom prostoru.
Vidite li vi u ovoj, ili prošloj vladi, ideje, projekte, konkretne sadržaje?
Nažalost, ne vidim. Kako mi zamišljamo Hrvatsku 2030.? Nitko nema neku sliku. Danas smo u Saboru raspravljali o Zakonu o strateškim investicijama, koji bi, kako mu i naziv govori, trebao dati osnovnu stratešku viziju razvoja zemlje. To je onaj isti zakon koji je 2013. godine izazvao burne rasprave. Tad se tvrdilo da on želi omogućiti prodaju hrvatskih vrijednosti - šuma, voda, obale itd.
Sad je u Saboru predstavljena reciklirana verzija zakona, no u raspravi nas je sudjelovalo samo troje-četvoro. Taj je zakon poput kamilice, pristojan, fin, ali niti šteti niti koristi. Ne postoji uopće ideja što možemo učiniti, nema nikakve slike iskoraka iz ove stagnacije, zamisli što bi trebalo učiniti. Da bi se bilo što učinilo, treba "zatalasati", a ključni je credo ove vlade tome upravo suprotan – "ne talasaj".
Kad govorite o projektima, na što mislite?
Na nedavno održanom liberanom forumu otvorili smo temu gospodarstva i financija, vladavine prava i decentralizacije. O gospodarstvu i financijama govorio je Josip Budimir, koji nije član nijedne stranke, a nedvojbeno je vrhunski stručnjak. Govorili smo o stabilnoj poreznoj politici. Mi moramo smanjiti poreznu presiju na dohodak građana i smanjiti parafiskalne barijere poduzetnicima. Ako hoćemo učiniti bilo što, o tome nema diskusije. Bez toga nema ulaganja, nema investicija.
Gospodin Ivan Koprić, također nestranački stručnjak, govorio je o potrebi fiskalne decentralizacije. Po meni, kad je riječ o strateškim investicijama, imamo tri važna kočničara. Prvi su neriješene zemljišne knjige, katastar, gruntovnica. Dok se to ne riješi, ozbiljni ulagači ovdje nemaju što tražiti. Drugo je stalno mijenjajuće zakonodavstvo. Kod nas investitor dođe s idejom da igra košarku, mi mu obećamo da će igrati košarku, a kada dođe, saopćimo mu da može igrati samo rukomet.
Treće, mi moramo početi doživljavati investitore kao ljude koji nam daju plaću, a ne kao teret. Konačno, tu je i pravna država. Svi smo svjesni da je to užasno veliki problem i da su građani u Hrvatskoj izgubili osjećaj pravne sigurnosti. Mladi ne bježe toliko van zbog veće plaće koliko zbog osjećaja nesigurnosti i pravne nejednakosti u državi. Sve se mijenja iz dana u dan, od vlade do vlade, i takav kaos snažno stimulira egzodus. Promijenimo li to, mladi bi se počeli vraćati.
Vaša opcija je liberalna?
Točno, u pravu ste.
Mnogi građani više simpatiziraju kožne bolesti nego liberalizam i tržište.
Treba pogledati države koje su napravile važne iskorake i Hrvatsku, koja tapka u mjestu, a obilježavaju je rastući konzervativizam i populizam. Čini mi se da je Macron dao dobre odgovore na francuske izazove, kao i liberali u Nizozemskoj. Liberalizam je u Hrvatskoj jedina opcija koju nismo isprobali, a sve koje jesmo isprobali vodile su u pogrešnom smjeru. Mislim da treba gledati u budućnost a ne u prošlost i da treba probati. Znam da nije lako, ali pokušajmo.
Pojam "uhljeb" kod nas je stekao pravo građanstva. Što mislite o "uhljebima" i "uhljebizmu"?
Netko ujutro, u školi, kaže: "svi kasne". To čuju oni koji ne kasne i obuzme ih strašan osjećaj nepravde. Imamo bezbroj kvalitetnih, dobrih ljudi u javnom sektoru koji dobro, marljivo i predano rade svoj posao, ali svi padaju u sjenu, na sve pada stigma, zbog onih koji se predatorski, grčevito, beskrupulozno, bore za svoju fotelju. Uhljebi bi se trebali ispričati poreznim obveznicima i ljudima koji pošteno rade svoj posao.
Ali kako se riješiti uhljebizma kad su u državi deseci tisuća klijenata kojima je glas za određenu stranku jamstvo primanja plaće i zaposlenja - bez posla?
Meni osobno uvijek je kriterij bio stručnost pri izboru suradnika bez obzira na to bave li se u svoje slobodno vrijeme politikom. Kriterij stručnosti i efikasnosti, a ne političke podobnosti, mora biti jedini kriterij pri zapošljavanju u javnom sektoru. U nekim zemljama natječaje u javnoj upravi provodi neovisna agencija za javnu lišena utjecaja politike i možda je to jedno od rješenja. O tome se svojedobno govorilo i kod nas, ali se od svega brzo odustalo kao i obično jer je politika očito željela zadržati svoj utjecaj u zapošljavanju.
Mi, kao Glas, tu imamo jednu prednost. Da smo htjeli, mogli smo ostati uhljebljeni u vlasti i prihvatiti taj obrazac, ali mi to nismo htjeli. Važnije nam je bilo to da se u jutro možemo pogledati u ogledalo. Nisam pristala ići niz struju. Ne želim biti u državi u kojoj netko gasi svjetlo. Moja filozofija je – idemo svi potražiti nadu za budućnost, dati neki tračak svjetla, koliko god bio mala iskra, to će svjetlo s vremenom postati veće.
Kako procjenjujete budućnost liberalne opcije u Hrvatskoj?
Duboko vjerujem u nju. Ne mislim da ćemo se svima svidjeti, ali vjerujem da na građanskom centru ima dosta ljudi koji će to znati prepoznati. Liberalno-građanske vrijednosti uživaju podršku među građanima, samo je politička ponuda koja je predstavnik te ideje razmrvljena i naš cilj je tu scenu okupiti i okrupniti.
Čini li vam se da se Most raspada?
Nije to ništa čudno. Klonim se komentirati događaje u drugim strankama, ali ovo vam je kao i u svakoj obitelji – kad ide dobro, ne vide se loše strane, a kad krene loše, isplivaju problemi. Most je na početku ovog saziva dobio dva zastupnika iz drugih opcija. Dakle, oni su krenuli s 13 zastupnika pa su došli do 15. Nije neobično da se sad malo i osipaju...
Čini se da nominalni šef oporbe, Bernardić, ima neotklonjiv liderski deficit?
Znam ga dugi niz godina. On je nedvojbeno predsjednik najače oporbene stranke, koja bi unutarnje nesuglasice i probleme trebala riješiti između sebe. U ovom trenutku nije ključno pitanje tko je vođa oporbe.
Mislite li da će se ova vlada održati do kraja?
Ja sam izrazito loš prognozer, nikad se nisam proslavila točnim prognozama, no čini mi se da će dugo izdržati. Ljepilo koje ih veže je jako iako su iznenađenja uvijek moguća. Čak mislim da će produljiti trajanje "lexa Agrokor" jer je Vlada svoju budućnost vezala uz njega.
