Već sada Rafinerija nafte Rijeka ima dovoljno kapaciteta za opskrbljivanje domaćeg i dijela stranog tržišta, a nakon ulaganja u unapređenje pogona, bit će potrebno i proširiti tržište na kojem INA posluje. Smatra se kako će izgradnja novog postrojenja dovesti do više razine prerade teških ostataka te se zato predviđa pojačanje proizvodnje rafinerijskih proizvoda poput dizela i motornog benzina. Konkretno, riječ je o dodatnih približno 1,3 milijuna tona motornih goriva godišnje. Kao najizglednije vanjsko tržište za novoproizvedene količine spominju se BiH te Albanija i Crna Gora. Širenje na tržište Mediterana je manje vjerojatno zbog puno veće konkurencije, ali i nižih marža.
Prestanak proizvodnje teškog loživog ulja
Kako bismo saznali točan plan provedbe ovog ulaganja u Rafineriju nafte Rijeka, razgovarali smo s Miljenkom Hrmanom, direktorom Projekta obrade teških ostataka. Gospodin Hrman napominje da će se izgradnjom novog postrojenja prestati proizvoditi teško loživo ulje, a započet će proizvodnja novog rafinerijskog proizvoda, naftnog koksa, s time da će većina proizvodnje biti visoko vrijedni proizvodi kao što su dizel i motorni benzini.
- Tijekom prve faze programa modernizacije, koji je započet 2005. i dovršen u 2011. godini, izgrađena su tri postrojenja unutar Hidrokreking kompleksa. Nakon dovršetka prve faze modernizacije Rafinerija nafte Rijeka proizvodi benzinska i dizelska goriva EURO V kvalitete, a u skladu s visokim europskim ekološkim standardima. Druga faza modernizacije provodi se kroz Program obrade teških ostataka. Aktivnosti na tom polju su započele 2009. godine izradom Studije utjecaja na okoliš, a krajem 2013. godine omogućen je nastavak projekta Rješenjem Ministarstva zaštite okoliša i prirode da se radi o zahvatu prihvatljivom za okoliš te je započeo razvoj projekta, u smislu projektiranja i ishođenja dozvola - kaže gospodin Hrman.
U rafineriji se rade nova postrojenja, ali i obnavljaju postojeća
U sklopu ostatka programa modernizacije planira se i izgradnja nove luke sa zatvorenim spremištem za koks, nove 110 kV trafostanice, kao i novog dalekovoda. To će dovesti do izmjene većeg dijela područja Rafinerije nafte Rijeka.
- U studenome prošle godine potpisan je ugovor o izradi Tehnološkog i Glavnog projekta. Tim projektom će se definirati novo postrojenje za komorno koksiranje. Osim novog postrojenja, izradit će se i projekti zahvata na postojećim postrojenjima radi modernizacije i integriranja rafinerijskog sustava. Projektom je obuhvaćeno 70 posto površine procesnog područja Rafinerije nafte Rijeka - napominje Hrman.
Osim što će INA ovim projektom dobiti suvremenu rafineriju, stvorit će se i dugoročno osigurana radna mjesta. Gospodin Hrman dodaje kako projekt predstavlja i veliku priliku za druge poslovne subjekte s područja Kvarnera koji će se moći izravno i neizravno uključiti u njegovu realizaciju.
- Nova postrojenja neće izravno povećati kapacitet prerade rafinerije, koji je određen kapacitetom postrojenja za atmosfersku destilaciju, nego će omogućiti rad rafinerije na maksimalnom kapacitetu od 4,5 milijuna tona sirove nafte. 2016. godine rafinerija u Rijeci je ukupno preradila 3,2 milijuna tona (od toga 2,5 sirove nafte), što je 71 posto nominalnog kapaciteta proizvodnje - kaže gospodin Hrman te dodaje kako će maksimalni kapacitet proizvodnje omogućiti dodatne količine za šire tržište.
- Kao najperspektivnija ciljana tržišta za ove nove količine INA je identificirala BiH i južna tržišta, prvenstveno Albaniju i Crnu Goru. Ohrabrujuće je i Inino povećanje izvoza na tržište Slovenije od 27% u 2016. godini. Mediteransko tržište je također moguć izbor za plasman novih količina, ali zbog nižih marža i veće konkurencije to nije prvi izbor za Inu - navodi Hrman.
